DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 19 <-- 19 --> PDF |
UDC: 331.214.7 : 630* (497.1). 001/2 Sum. list 106:221 UTVRĐIVANJE OSOBNIH DOHODAKA NA TEMELJU EFEKATA MINULOG RADA I NJIHOVA RASPODJELA NA POJEDINE RADNIKE U ŠUMARSTVU* Prof. dr Branko KRALJIĆ, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. U Jugoslaviji propisi ustava i Zakona o udruženom radu određuju da se osobni dohoci radnika temelje na živom i minulom radu te na rezultatima rada. Dosad se još — na vidljivnačin — ne utvrđuju osobni dohoci na temelju minulog rada. Stoga autor proučava tu problematiku i pruža originalno rješenje od općeg interesa, pa i posebno za šumarske organizacije udruženograda. UVOD Prema našem privredno-financijskom sistemu predviđeno je već poodavno da se radnicima raspodjeljuju osobni dohoci prema utrošenom živom i minulom radu. Međutim, raspodjela minulog rada na pojedine radnike — koliko je nama poznato — osim u slučajevima pojedinih početnih pokušaja s javno nedovoljno objašnjenom metodikom, nije šire primijenjena u našem udruženom radu, a u šumarskoj praksi nikako. Zbog toga smo odlučili da u ovom radu razmotrimo s time u vezi odnosnu problematiku. OBRADA Temeljne postavke u vezi s minulim radom Pod »minulim radom« u ovom radu obuhvaćamo ona ulaganja u proširenu reprodukciju (»netto nove investicije« /vidi literaturu 21) koja je radni kolektiv ostvario na svoj financijski teret. Tu spadaju: 1) vlastita financijska sredstva, 2) financijska sredstva posuđena uz obvezu njihova vraćanja bez kamata ili s kamatama (putem anuiteta). Pri tome treba imati u vidu navedena ulaganja iza uvođenja radničkog samoupravljanja. To stoga što se proširena reprodukcija prije ostvarivala *) Ovaj rad autor je sastavio prije već sada objavljenog Zakona o proširenoj reprodukciji i minulom radu (Službeni list SFRJ broj 21 od 23. travnja 1982.). Prema tome, u drugom dijelu tog rada autor će naknadno nastaviti s obradom usaglašavanja svojega prijedloga s odredbama objavljenog Zakona. 221 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 22 <-- 22 --> PDF |
mr označuje nominalne iznose netto novih investicija iz označenih pojedinih godina, 81 EMR označuje sumu nominalnih iznosa netto novih investicija od go 61 dine 1961. do 1981. 2) Te iznose nominalnih netto novih investicija treba zatim revalorizirati na dinare iz god. 1981.: 81 2MR´ = mr´6i + mr´62 + mr´ss ... + mr´si ćl pri čemu znakovi imaju isto značenje kao pod toč. 1) ali su revalorizirani na dinare iz god. 1981. 3) Zatim treba te revalorizirane iznose pomnožiti s postotkom p koji je radni kolektiv odabrao u ime dijela osobnih dohodaka za minuli rad: 81 ZMR´ 0,op = mr´öi 0,op + mr´6ž 0,op + mr´63 0,op ... + mr´si 0,op 61 4) Napokon treba utvrditi u kojem postotnom odnosu se pojedini produktmr´; 0,op nalazi prema sumarnim osobnim dohocima živog rada u god. 1981: 81 SMR´.0,op , , 6i mr ei 0,op mr 62 0,op 100 = 100 + 100 + od od od Ž81 Ž81 Ž81 mr´63 O,op mr´gi 0,op + 100 ... + 100 od od Ž81 Ž81 pri čemu: od označuje sumarne osobne dohotke živog rada u god. 1981, a ostali Ž81 znakovi imaju već navedena značenja. Tako se izračunava sumarni postotak pi na temelju zbira parcijalnih pOStOtaka Pl Ol, Pl 62, Pl 63, . .. Pi 81. 5) Na temelju onog što smo naveli pod toč- 3) i 4), utvrđuju se osobni dohoci minulo g rada u godini 1981. — prema osobnim dohocima živo g rada u godini 1981., ovako: 81 81 2MR´ O,op ZMR´ p 61 61 od 100 = od = od 0,pi Ž81 Ž31 Ž81 od od Ž81 Ž81 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Tako bi tekao postupak izračunavanja svak e godin e u onom izuzetnom slučaju kad bi svi radnici imali kontinuirani radni staž u OOUR-u od godine 1961. Ako je neki radnik, naprotiv, bio konkretno zaposlen u OOUR-u samo godinu dana, tj. 1981., on treba dobiti za osobne dohotke minulo g rada, razumljivo, znatno manje : Za njega se iznos osobnih dohodaka minulo g rada utvrđuje ovako: od 0,opi si Ž81 Ako je pak bio zaposlen dvije godine, npr. god. 1980. i 1981., onda se iznos osobnih dohodaka minulo g rada utvrđuje ovako: od 0,opi so + od 0,opi si = = od . (0,opi so + 0,opi 8i) Ž81 Ž81 Ž81 Ako je pak taj radnik imao još i u god. 1979. 5 mjeseci radnog staža, tada mu treba na osobne dohotke živo g rada u godini 1981. za to još dodati osobne dohotke minulo g rada: od 0,opi 79 5/12 Ž81 ltd. Tako treba — u analogiji — postupiti i za god 1982. te svaku slijedeću godinu. DISKUSIJA a) Prema navedenom vidi se, da bi takva dodjela dijela osobnih dohodaka u ime minulog rada redovito znatno povećala ukupni osobni dohodak radnika s dužim radnim stazom — u usporedbi s radnicima s kraćim radnim stazom. To je sa stanovišta minulog rada i pravedno, tj. stimulativno. To stimulira radnike da ostanu što kontinuirani]e i što duže zaposleni, a to je i s društvenog stanovišta korisno. Time bi se izbjegla žalosna praksa jednostavnog plaćanja radnog staža tako da odnosni dohodak naglo raste za kraće radne staže, a zatim dalje stagnira za duže radne staže. Time se nepravilno minuli rad obilnije dijeli mladim kadrovima a oskudnije starijim, što protivuriječi faktično uloženom minulom radu od strane tih kadrova. Ako su relativno mlađi kadrovi npr. produktivniji, onda prema ZUR-u oni trebaju dobiti relativno veće osobne dohotke (ceteris paribus) za njihov živi a ne njihov minuli rad! b) Kako da se postupi s radnicima koji su prelazili sa zaposlenja u jednom OOUR-u na drugi OOUR, odnosno s jedne radne organizacije na drugu? Da li oni trebaju dobijati dijelove osobnih dohodaka za minuli rad iz OOUR-a odnosno radnih organizacija, u kojima su bili ranij e zaposleni? Ili će im sadašnja OOUR, odnosno radna organizacija, zbog jednostavnosti i |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 24 <-- 24 --> PDF |
jedinstvenosti interesa udruženog rada pa i solidarnosti, isplaćivati dijelove osobnih dohodaka u ime minulog rada — kao da su bili i ranije zaposleni u njihovoj sadašnjo j OOUR, odnosno radnoj organizaciji? Prva solucija je sa stanovišta privrednog računa ispravnija. Ona je analogna isplaćivanju mirovine radnicima u SAD od strane raznih društava za mirovinsko osiguranje s kojim su povezani razni sindikati pa i poduzeća u kojima je radnik bio zaposlen u vrijeme svojeg radnog staža. Druga solucija je jednostavnija, ali manje ispravna. Prema drugoj soluciji, OOUR odnosno radna organizacija, bit će stimulirana da zaposluje kadrove s kraćim, odnosno srednje dugih stazom. Pri upošljavanju kadrova s dužim i vrlo dugim radnim stazom — ona će biti stimulirana da vrlo strogo sudi o radnoj sposobnosti, stručnosti, inventivnosti, većoj proizvodnosti rada iskusnijih kadrova. Prema tome, udruženi rad — kada pretežnu ulogu ima fizička snaga, brzina i si. — preferirat će mlađe kadrove; kada pak pretežnu ulogu ima dugo iskustvo, stručnost, inventivnost i si. — preferirat će starije kadrove .. usprkos njihovoj relativnoj »skupoći «. . c) Minuli rad mogao bi se koristiti i kao izvor financijskih sredstava za dopunsko plaćanje, tj. nagrađivanje odnosno raspodjeljivanje osobnih dohodaka — udarnicima, novatorima, pronalazačima i si., neovisno o njihovimosobnim dohocima koje bi inače primili u ime njihova živog rada. . d) Da li u sadašnjosti radnici u SFRJ-i raspodjeljuju samo osobne dohotke u ime živo g rada, iako je propisima ustava i ZUR-a deklarirano njihovo pravo na osobne dohotke živog i minulo g rada? Prema načinu kako se utvrđuju dodatni osobni dohoci u ime radnog staža, vidi se da se računski ne vodi računa o minulom radu već se dodatni osobni dohoci u ime radnog staža utvrđuju na teret ukupne mase osobnih dohodaka, dakle, pojavno, na teret ukupne mase osobnih dohodaka živo g rada. Kad bi uistinu to stajalo, dijelovi osobnih dohodaka u ime minulo g rada predstavljali bi faktično povišenje dosadašnjih osobnih dohodaka, a to znači i sniženje dosadašnjih sredstava za razvitak materijalne osnove rada (proširene reprodukcije). Međutim, može se pretpostaviti da su radnici SFRJ-e, držeći se navedene deklaracije ustava i ZUR-a, od realiziranog čistog prihoda odvojili toli k postotak za osobne dohotke, da taj dio čistog prihoda nerazlučno predstavlja faktično osobne dohotke u ime živog i minulog rada! U tom slučaju može se zaključiti da vođenje računa o uloženom minulom radu ne utječe na ukupnu masu dosadašnjih osobnih dohodaka već predstavlja sam o usavršavanje raspodjele osobnih dohodaka na pojedine radnike (s obzirom na njihov radni staž) ... e) Da li je uputno zaračunavati osobne dohotke minulo g rada za tečajnu obračunsku godinu (npr. 1982.) i na temelju netto novih investicija koje je radni kolektiv uložio iste te godine (npr. 1982.)? Tek izuzetno se netto novim investicijama postižu korisni efekti već u tijeku godine njihova ulaganja. U šumarstvu radi se najviše o netto novim investicijama u građevinske radove (šumske prometnice), u opremu (meha |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 25 <-- 25 --> PDF |
nizaciju radova), u biološke šumskokulturne radove, u znanstvena istraživanja. Ako se radi o građevinama — to je očito. Ako se radi o nabavkama opreme, novom opremom treba ovladati pa i za nju pripremiti adekvatne kadrove. Ako se radi o šumskokultumim radovima, oni redovito daju efekte tek nakon niza godina. Ako se radi o znanstvenim istraživanjima, rezultati znanstvenih radova trebaju se objaviti i popularizirati — do njihove primjene u udruženom radu. Prema tome, smatramo da je uputno da se ne uzimaju u obzir efekti minulog rada (netto novih investicija) uloženog u godini samog obračunavanja dijelova osobnih dohodaka na temelju minulog rada (npr. god. 1982.). Vjerujemo da nismo pogriješili — predviđajući za svaki slučaj eventualnu rezervu efekata posljednjogodišnjih netto novih investicija.. f) Da li je ono što smo predložili u prethodnim dvama poglavljima o s- t v a r i v o u našim uvjetima? Da bi se predloženo moglo provesti, potrebno je prije svega: 1) da se svake godine u svakoj OOUR točno utvrde netto nove investicije i statistički evidentiraju; 2) da se svake godine utvrde i službeno objave koeficijenti za revalorizaciju netto novih investicija iz minulih godina samoupravljanja; 3) da službe financijske analize svake godine utvrde u svakoj OOUR iznose netto novih investicija koje još postoje u naturi i koriste se uspješno u proizvodnji; 4) da službe financijske analize svake godine u svakoj OOUR predložeorganima samoupravljanja postotak p koji je opravdan da se primijeni na sumarni iznos XMR´ (minulog rada, odnosno netto novih revaliriziranih investicija) u ime utvrđivanja sumarnih osobnih dohodaka U obračunskoj godini na temelju minulog rada; 5) da se svake godine za svaku OOUR i RZ (radnu zajednicu) za svaku minulu godinu samoupravljanja utvrdi parcijalni postotak pi; odnosa iznosa mr´i O,op prema iznosu osobnih dohodaka živog rada u obračunskoj godini; 6) da se raspodjela osobnih dohodaka živo g rada pravilno ostvaruje prema odredbama ustava i ZUR-a, tj. prema realiziranom dohotku svakogpojedinog radnika. To sve nije lako izvršiti — ali je ipak ostvarivo. Analogno kao i propisana statistika i metodika obračunavanja osobnih dohodaka pri nak nadnom utvrđivanju osnovice u povodu odlaska radnika u mirovinu.. Taj je dodatni trud opravdan, jer to traže naši ustavi i ZUR, jer to pravilno stimulira čitave radne kolektive i usavršava raspodjelu osobnih dohodaka na pojedine radnike. To je od posebnog interesa za šumarstvo, jer odnosni propisi prv i pu t pružaju priliku da se radni kolektiv šumskogospodarskih organizacija stimuliraju i za autofinan ciranja ulaganja u dugoročne šumskokulturne ra dove, tj. biološke dugoročne investicije u šumarstvo. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 27 <-- 27 --> PDF |
wärtiger und vergangener (materialisierter) Arbeit, wie auch den Arbeitsleistungen gegründet. Bisher sind die persönlichen Einkommen auf Grund der vergangenen Arbeit auf irgendwelche sichtbare Weise nicht bestimmt worden. Deswegen befasst sich der Verfasser mit dieser Problematik und gibt seine originalle Lösung vom allgemeinen Interesse, insbesondere für die forstilchen Organisationen der assoziierten Arbeit. Zunächst werden die Grundsätze hinsichlich vergangener Arbeit, insbesondere für Forstwirtschaft dargestellt. Danach werden die Grundsätze im Zusammenhang mit der Verteilung summarischer Teile der persönlichen Einkommen auf Grund der vergangenen Arbeit an einzelne Waldarbeiter angeführt. Diese Grundsätze werden einer Diskussion zur Ergänzung des Vorschlages für die Lösung dieser Problematik unterworfen. Kurzgefasst die Voraussetzung für die verwiklichung seines Vorschlags an. Zum Schluss stellt er fest dass dafür vorgeschriebene gesetzliche Grundlagen bestehen und dass sein Vorsehung die Arbeitskollektive in der Waldwirtschaft finanziell richtig stimulieren und die Verteilung persönlicher Einkommen vervollkommen wird. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ZAKLJUČCI Na temelju svega što smo naveli zaključujemo, da nas na osnovi propisa naših ustava i Zakona o udruženom radu ništa ne sprečava da u šumarskim organizacijama udruženog rada ostvarimo računski utvrđene dijelove osobnih dohodaka na osnovi minulog rada. To možemo učiniti prema našem prijedlogu, navedenom u ovom radu. To će pravilno stimulirati radne kolektive šumarstva i znatno usavršiti raspodjelu osobnih dohodaka na pojedine radnike. LITERATURA 1. Kraljić , B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb, 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih priloga. 2. Kraljić , B.: »Trajno iskorištavanje šumskog bogatstva FNRJ u cilju podizanja proizvodnih snaga«, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1962, str. 1—840 + I—XVI. Disertacija. 3. Kraljić , B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, metodološka studija, Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I i II izdanje, Zagreb, 1971, str. 1—173 + I—IV. Ofset-tisak. 4. Kraljić , B.: »Pojednostavljena stimulativna raspodjela u šumskojprivrednoj organizaciji na temelju izjednačavanja uvjeta privređivanja«, Šum. list 11/12, 1975, Zagreb, str. 421—430. 5. Kraljić , B.: »Odvajanje renti (ekstradohotka) u šumarstvu«, Ekon. pregled, Savjetovanje ´Problemi rente kao dohodovne kategorije u socijalizmu´ 1/3, 1978, Zagreb, str. 397—406. 6. Kraljić , B.: »Aktualni ekonomsko-financijski i organizacijski problemi u reprodukciji šumarstva«, šum. list 9—10, 1979, Zagreb, str. 411-428. 7. Kraljić , B.: »Četiri glavna aktualna ekonomsko-financijska i organizacijska problema u šumarstvu«, predato u tisak za Savjetovanje Saveza inženjera i tehničara šumarstva i prerade drveta Bosne i Hercegovine, Zagreb, str. 1 — 40. Rukopis. 8. Bjelica , D.: »Minuli rad kao jedna od osnova produktivnosti rada, sticanja i raspodjele dohotka i sredstava za lične dohotke«, Ekonomika udruženog rada 4, Zagreb, str. 231—238. 9. »Ustav SFRJ«, Službeni list SFRJ broj 9/1974. 10. »Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974. 11. »Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb, 1976. Die Bestimmung Einkommen auf Grund der Leistungen der vergangenen (materialisierten) Arbeit und die Einkornmenverteilung an einzelne Arbeiter in Forstwirtschaft Zusammenfassung Laut Vorschriften der Staatsverfassung und des Gesetzes der assoziierten Arbeit in Jugoslawien sind die persönlichen Einkommen der Arbeiter auf gegen 228 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Od ukupne mase »minulog rada« koji u tečajnoj obračunskoj godini još djeluje na proizvodnju (ZMR´) — treba uzeti za tu godinu određeni postotak p u ime dijela osobnih dohodaka na osnovi minulog rada čitavog radnog 81 kolektiva u toj godini (npr. u god. 1981: SMR´ 0,op). 61 Utvrđivanje tog postotka p nije jednostavno. S obzirom na to da se u robnoj proizvodnji kapitalizma prosječan profit dijeli na prosječne kamate i prosječnu poduzetničku dobit — čini se da tako određena suma za osobne dohotke minulog rada ne bi smjela biti veća od u našem privredno- financijskom sistemu analogije prosječnih kamata. No, u tom slučaju netto nove investicije mogle bi se ostvariti samo iz analogije poduzetničke dobiti; to znači, u pravilu, manje nego u uvjetima kapitalizma. Prema tome, koliko će iznositi postotak p trebat će odrediti sam zainteresirani radni kolektiv na temelju konkretne analize nužne proširene reprodukcije. . Pri tome moći će odabrati općenito veći postotak p ako na temelju plansko-objektivnih kalkulacija (vidi 1) se dokaže, da se uložena financijska sredstva te godine ukamaćuju uz veću stopu od prosječne stope u Republici. Posebno treba voditi računa o ukamaćenju onih financijskih sredstava koja djeluju na šumsko tlo i šumske sastojine, tj. o diferencijalnim šumskim rentama položaja i plodnosti II, odnosno o diferencijalnim šumskim rentama samoupravljača (DŠRS , vidi 7) — ukoliko se na njih n e odnos i propis člana 18 Ustava i odnosnih odredaba ZUR-a o »dijelu dohotka zbog iznimno pogodnih objektivnih uvjeta« (9—11). Temeljne postavke U vezi s raspodjelom minulog rada na pojedine radnike Što je neki radnik radio u težim uvjetima više, s većom kakvoćom (kvalifikacijom?), većom intenzivnošću (još uvijek!), većom »vještinom, umješnošću i zalaganjem« tj. »uspjehom« — to ga prema ZUR-u pripadaju veći osobni dohoci na utrošeni njegov živ i rad. U tom slučaju on je i više pridonio minulo g rada koji je radni kolektiv uložio u proizvodnju. Prema tome, u pravilu čini se ispravnim da se dijelovi osobnih dohodaka za utrošeni minul i rad (ZMR´ 0,op) isplaćuju upravno-proporcionalno osobnim dohocima dobijenirn za živi rad, tj. primjenom postotka pi na osobne dohotke dobijene za utrošeni živ i rad u tečajnoj obračunskoj godini (od O,opi). Ćitav postupak računanja može se detaljnije opisati i ovako: 1) Svake godine, pa i npr. u god. 1981., treba utvrditi nominalne iznose »minulih radova«, tj. netto novih investicija, iz pojedinih prošlih godina radničkog samoupravljanja, koji još postoje u naturi i koriste se uspješno u god. 1981: 81 ZMR = mr6| + mr62 + mr63 .. . + mr8i 61 pri čemu: 223 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
iz općedruštvenih sredstava beskamatrio bespovratno, a to znači na financijski teret čitava društva, a još prije na financijski teret vlasnika, odnosno drugih radnih kolektiva. Prema tome, za šumarstvo početak radničkog samoupravljanja u SFRJ-i pada — u godinu 1961; od te godine naši radni kolektivi posluju pod vlastitom odgovornošću pa od te godine treba voditi računa i o njihovu »minulom radu« koji nisu raspodijelili u osobne dohotke već u netto nove investicije (2MR). Prema tome, pod »minulim radom« kojeg financijske efekte treba raspodijeliti na radnike kao njihove dijelove osobnih dohodaka na temelju utrošenog minulog rada — kako se vidi — nismo obuhvatili trošenje onog minulog rada koji je uložen prije god. 1961., tj. financiranjem od strane države- društva, drugih radnih kolektiva, odnosno vlasnika, i si. Za taj dio minulog rada nije zaslužan sadašnji radni kolektiv pa bi djelovalo vrlo destimulativno da i o njemu ovise osobni dohoci njegovih radnika. Osim toga, sadašnji radni kolektivi — također bez ikakve svoje odgovornosti ili zasluge — taj dio minulog rada dobili su od društva u vrlo različitim veličinama: neki je kolektiv dobio manju degradiranu šumu, stari gotovo amortizirani pogon i si., drugi pak veću sačuvanu šumu, novi moderniji industrijski pogon i si. Kad bi osobni dohoci radnika ovisili i o tome — bilo bi to vrlo destimulativno i izazivalo opravdano nezadovoljstvo radnika zaposlenih u slabim šumama, starijim slabije opremljenim industrijskim pogonima. . Budući da je od god. 1961. dolazilo do sukcesivnih inflacija, novčane nominalne iznose navedenih ulaganja treba svake godine, putem određenih koeficijenata, svesti na snagu novca u tečajnoj obračunskoj godini (EMR´). Te koeficijente trebao bi svake godine utvrditi i objaviti Institut za investicije Beograd. Pri tome treba uzimati u račun samo ona ulaganja koja materijalno još postoje i uspješno se koriste u godini računanja. Prema tome: ulaganja u zgrade, ceste i si. koje još postoje i koriste se; ulaganja u opremu, koja se još koristi; ulaganja u šumske sastojine za tzv. rekonstrukciju, pošumljivanje kojim se širi areal šuma; dugoročne šumsko-zaštitne mjere i si. — sve do njihove konačne sječe; ulaganja u melioracije šumskog zemljišta dok traje njihova efikasnost. Pri ulaganjima u šumske sastojine manji ili veći dio uloženih sredstava treba teretiti iza sječe nastale nove šumske sastojine; o tome treba sastaviti i objaviti posebna uputstva (usporedi 7). Ulaganja u znanstveni rad trebala bi se uračunavati dok traju njihovi pozitivni efekti. Kako je to konkretno i precizno vrlo teško utvrditi, trebalo bi to konvencionalno odrediti. Npr. razdobljem od 10 godina, jer novi bolji pronalasci ubrzo smjenjuju stare. Kako se vidi — pri tome se ne uzimaju u račun sve one investicije koje se u obračunskoj godini ne koriste. To su npr. dijelovi cesta na kojima se u obračunskoj godini ne obavlja nikakav transport šumskih drvnih sortimenata. Ili to su prijevozna sredstva i oprema (mehanizacija) koja se u obračunskoj godini nije upotrebljavala- Ako se neko sredstvo koristi ispod njegova puna godišnjeg kapaciteta — to je (revalorizirana nabavna) vrijednost tog sredstva, pomnožena postotkom njegova neiskorišćivanja u obračunskoj godini. |