DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Podaci se odnose na stanje početkom
1941. godine. To se naglašava stoga, što
su kod zz. Ravna Gora, Srpske Moravice
i Vrbovsko uključene i prikupljene površine
šuma. Zz Ravna Gora 1939. godine
kupila je neekspropriirani dio posjeda Stara
Sušica, a zz Srpske Moravice i Vrbovsko
1940. godine neekspropriirane šume b.
vlastelinstva Severin na Kupi u predjelu
Lovnik — Litorić.


O. Piškorić
ACTA BIOLOGICA IUGOSLAVICA
Serija A — ZEMLJIŠTE I BILJKE,
Vol. 30, No. 2,
Serija D — EKOLOGIJA,
Vol. 15, No. 2.


S područja šumarstva u »Zemljištu i
biljci« Vol. 30, No 2, Beograd 1981. god.,
nalazi se članak J. MARKOVIĆA: Produkcija
biomase topole klona ´1-214´ na različitim
zemljištima« (str. 265—274), a u »Ekologiji
«, Vol. 30, No 2, Beograd 1980. godina
nalazi se članak N, POPNIKOLE:
Prilog za proučavanje varijabilnosti i morfoloških
karakteristika šišarice jele (Abies
alba Mill.) u prirodnim populacijama SR
Makedonije (str. 23—36).


1. J.M a r k o v i ć, iz Instituta za topolarstvo
u Novom Sadu, saopćio je rezultate
istraživanja proizvodnje totalne
biomas e (drva, kore, lista i korjena)
topole klon 1-214 na aluvijalnom
tlu i na pseudogleju i sađenih na raznim
razmacima (3 X 3, 4,25 X 4,25 i 6 X 6 m).
Ukupno proizvedena biomasa na kraju
sedme godine na aluvijalnom tlu iznosila
je u prosjeku 72 Mg (tj. tona) po ha, a
na pseudoglejnom 48,7 Mg. U ukupnoj težini
biomase od 72 Mg (tone) na drvo otpada
48,6 Mg, na koru 11,5 Mg, na lišće
4,6 Mg i na korjen 9,3 Mg, a ukupnoj masi
od 48,7 Mg težina drva iznosila je 32,1 Mg
kore 7,9 Mg, lišća 2,5 Mg i korjena 6,2 Mg.


Za plantažni uzgoj topolika zanimljiviji
su podaci o proizvedenoj drvnoj masi pre


ma gustoći sadnje. Na aluvijalnom tlu ove
7-godišnje plantaže s gustoćom sadnje
na 3 X 3 m drvna masa iznosila je 139
m3/ha ili s prosječnim godišnjim prirastom
20 m3, na razmaku 4,25 x 4,25 m 175
m3/ha ili s prosječnim godišnjim prirastom
14 m3. Na pseudoglejnom tlu drvna
104 m3 ili s godišnjim prosječnim prirastom
14 m3. Na pseudoglejnom tlu drvna
masa za isti redoslijed gustoće sadnje
iznosila je 138, 98 i 64 m3/ha, a prosječni
godišnji prirast 19, 14 i 9 m3/ha. Tekući
prirast na aluviju iznosio je 23, 43 i 26
m3/ha a na pseudogleju 17, 17 i 14 m3/ha.


Autor je iskazao i prosjek drvne mase
i prirasta za sva tri razmaka sadnje. Taj
prosjek za plantažu na aluviju iznosi
139 m3/ha drvne mase odnosno 27 m3/ha
prosječni prirast a na pseudogleju 100
m3/ha odnosno 14 m3ha. Ovi podaci dokazuju
poznatu činjenicu, da topoli bolje odgovara
lakše od težeg tla ali s jednom
iznimkom. Naime uz gustoću sadnje 3x 3
m drvna masa i na jednom i na drugom
tlu gotovo je jednaka: na aluviju bila je
139 m3/ha a na pseudogleju 138 m3/ha.
Međutim razlika tekućeg prirasta je signifikantno
različita jer na aluviju je iznosio
23 m3/ha a na pseudogleju 17 m3/ha,
dakle u buduće će i razlike drvne mase
biti veće, u prilog plantaži na aluviju.


Prema podacima iz ovog pokusnog nasada
topole 1-214 proizlazi, da je na aluviju
optimalni razmak sadnje 4,25 X 4,25
m (drvna masa 7-godišnje plantaže 175
m3/ha), a na pseudogleju 3 x 3 m (drvna
masa 138 m3/ha na kraju sedme godine
razvoja topola) što upućuje na to, da je
financijski na pseudogleju racionalno proizvoditi
samo celulozno drvo (pp iznosio
je 15,6 cm a visina 16,4 m). Naime, teško
da bi sadnjom na razmaku 6 X 6 m na
pseudogleju s prosječnim pp 22,7 cm, drvnom
masom od 64 m3/ha i tekućim prirastom
od 14 m3/ha bilo financijski (ekonomski
opravdano, a posebno kada su
troškovi ulaganja opterećeni kamatama,
pa makar i minimalnim.