DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 108 <-- 108 --> PDF |
je ne samo studentima II i III stupnja već i šumarskim stručnjacima. Znanstvestvenim radnicima i nastavnicima ovaj udžbenik će dobro poslužiti u njihovom svakodnevnom radu. Mirko Vidaković GORSKI KOTAR Delnice, 1981. »Gorski kotar« je kratak naslov knjige od 1030 stranica enciklopedijskog formata, koja je predana javnosti (promovirana) proljetos (1982. god.). Izdavač je »FOND KNJIGE GORSKI KOTAR — DELNICE«. Predsjednik ovog Fonda je Ivan Toma c-K a p e 1 a n, direktor Šumskog gospodarstva Delnice, koji je također bio i predsjednik Uređivačkog odbora. Tajnik odbora je ing. Alojzije Frko v i ć. Glavni urednik »Gorskog kotara« je ing. Josip Š a f a r, a odgovorni i tehnički prof. Alojz C r n ić. Kako vidimo, čak tri šumara nosioci su glavnih funkcija u pripremi ove, kako ćemo vidjeti, kompleksne knjige o ovom dijelu Hrvatske, o Gorskom kotaru. Dodamo li tome, da u uređivačkom odboru i Uredništvu od 7 članova još je jedan šumar — mr. Tomislav H e s k i moramo zaključiti da je tome zacijelo poseban razlog. I jeste, jer je inicijativa za izdavanje, prvotno doduše skromnije zamišljene knjige, potekla iz Šumskog gospodarstva Delnice i to ne samo verbalno, nego i materijalno, jer je Radnički savjet ŠG svojom odlukom od 31. XII 1969. godine za početak rada odvojio 300 000 dinara (novih). Financijski suradnik Uređivačkog odbora bio je Antun Grgurić, ekonomist. Rad na knjizi »Gorski kotar« trajao je dakle preko 10 godina iako je bila zamišljenja kao dar ŠG Delnice Gorskom kotar prigodom 10-godišnjice postojanja Gospodarstva (za svoju 10-godišnjicu ŠG izdalo je pod istim naslovom samo prikaz svoga rada). Tokom vremena u ovaj izdavački pothvat uključuju se i ostali: Šumsko gospodarstva Vrbovsko, drvnoindustrijska poduzeća »Delnice« i »Jela« u Delnicama, »Radin« u Ravnoj Gori, »Goran- produkt« u Čabru i Drvna industrija u Vrbovskom te Skupštine općina Čabar, Delnice i Vrbovsko sklopivši samoupravni sporazum. Daljnji korak bio je osamostaljenje ovog izdavačkog podhvata osnivanjem »Fonda knjige Gorski kotar««, koje je u ime potpisnika Samoupravnog sporazuma osnovala Skupština općine Delnice 28. prosinca 1973. godine. Broj suradnika premašuje 150, od čega 89 tekstopisaca a ostalo su snimatelji ili prinosnici fotografija i drugih slikovnih priloga. Među prinosnicima ilustracija su i 41 znanstvena ili druga ustanova počam od Nacionalne sveučilišne biblioteke u Zagrebu do, npr., Ureda za katastar općine Čabar i Delnice ili Župnih ureda Delnice i Mrkopalj te i Umjetničke galerije u Sarajevu. Od 89 tekstopisaca 29 su šumari: S. Bertović (Zagreb), I. Bokulić (Rijeka), D. Cestar (Jastrebarsko), R. Chylak (Delnice) ,Ž. Dukić (Delnice), S. Frančišković (Rijeka), A. Frković (Delnice), T. Heski (Vrbovsko), V. Hren (Zagreb), N. Jugović (Delnice), R. Kevo (Zagreb), D. Klepac (Zagreb), V. Klepac (Delnice), J. Knežević (Zagreb), B. Kraljić (Zagreb), J. Martinović (Zagreb), I. Navratil (Rijeka), Lj. Nežić (Rijeka), M. Ostojić (Rijeka), Z. Pelcer (Rijeka), O. Piškorić (Zagreb), B. Pleše (Vrbovsko), M. Prpić (Delnice), B. Spudić (Delnice), J. Šafar (Zagreb), C. Štanfelj (Crni lug), I. Tomac Anč´kin (Delnice), S. Tomaševski (Zagreb), i J. Trohar (Rijeka). Sadržaj knjige podijeljen je u ova poglavlja: I Zemljopisno-povijesni pregled (str. 5—181), II Suvremeni razvitak u općinama (str. 183—277), III Čovjek i kraj (str. 279 — 481), IV Šume i šumarstvo (str. 483 — 579), 310 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 109 <-- 109 --> PDF |
V Pilanarstvo i drvna industrija (str. 581 — 713), VI Mala privreda (str. 715 — 777), VII Duhovna dostignuća (str. 779 — 961) i VIII Bibliografija (str. 963 — 1004) te Panoramska i pregledna karta Gorskog kotara. Poglavlje »Šume i šumarstvo« podijeljeno je u dva dijela: na »Povijesni pregled « i na »Gospodarenje šumama«. U povijesnom pregledu prikazano je »Šumarstvo u feudalizmu i agrarna reforma « (S. Frančišković) te »Zemljišne zajednice« (J. Šafar), a u »Gospodarenju šumama« (str. 505—580): »Drveće naših šuma, Ekološko-gospodarski tipovi šuma, Prinosne mogućnosti šuma, Uređivanje šuma, Uzgajanje šuma, Rasadnici, Zaštita šuma, Iskorišćavanje šuma, Organizacija i uprava šumskog gospodarenja, Radna snaga, Život i rad šumskih radnika, Problematika i tehnika uzgajanja, Proizvodnost rada, Proizvodi i tržište, Nastavno-pokusni šumski objekt« točnije objekti tj. Zalesina i Sungerski lug. Međutim šumarstvo time nije iscrpite, jer u poglavlju »Čovjek i kraj« J. Šafar izlaže »Značenje šume«, a u »Zemljopisno- povijesnom pregledu« S. Bertović i J. Martinović prikazali su »Bioekološke značajke« Gorskog kotara (sa šumskim zajednicama), a u poglavlju »Duhovna dostignuća — Velikani naše povijesti i kulture« nalaze se i dva Goranina-šumara: Josip Majnarić i Vatroslav Rački. U šumarske priloge ubrajamo i povijesni pregled »prometnica« R. Chylaka, jer su one, kako je to naglašeno i u prvom opisu velebitski šuma (v. Šum. list br. 9—10, 1965, str. 464), bitan uslov, za njihovo ekonomsko korišćenje. »Pilanarska i drvna industrija« prikazana je u jednom »Pregledu razvitka pilanarstva « (A. i R. Crnić i T. Heski, str. 583 — 613) te u prikazima drvnih industrija po pojedinim goranskim općinama (Čabar, Delnice, Vrbovsko). U poglavlju »Čovjek i kraj« nalaze se i prikazi »Prirodne znamenitosti i zaštita prirode«, »Nacionalni park Risnjak«, »Ptice« i »Divljač«, a »Lovstvo« je obrađeno u poglavlju »Mala privreda«. U ovoj knjizi treba posebno upozoriti na ilustrativni materijal i po obilnosti i po sadržaju. U knjizi nalazi se oko 1000 crnobijelih ilustracija i 92 str. u boji. To su fotografije, ali i reprodukcije crteža i slika te faksimili povijesnih dokumenata. Kako se uz svaku ilustraciju nalazi i kraći ili duži tekst, to one dopunjuju tekstove članaka ali i omogućuju da se i bez čitanja članaka može mnogo toga saznati o Gorskom kotaru u prošlosti, daljoj i bližoj (jer sve što je prikazano u knjizi pripada zapravo prošlosti, povijesni je materijal). Uz grafičke prikaze i karte u tekstovnom dijelu sastavni dio knjige su i dvije karte: Pregledna i panoramska karta, obje u boji (autori M. Marković, Ž. Rendulić i S. Štefanac). Ocjena knijge? Tu je dao sam Urednički odbor (str. 3): »Neki napisi i poglavlja izrasli su iz zrelih, već potvrđenih radova, kao sažetci prethodno objavljenih djela, ili kao plod dugog stručnog iskustva. Neke teme pak nisu dovoljno, a neke međusobno slične ni dosta ujednačeno obrađene. Štošta je samo označeno, načeto, ili smo, u traganju, tek odškrinuli vrata — upućujući se i prema dosad postavljnim goranskim vrijednostima i nepoznatim stvarima. Uvjereni smo da ćemo bar pobuditi znatiželju stručnjaka, da ih istražuju i ocjenjuju«. To međutim ne znači, da knjiga za širu javnost nije dovoljno informativna i da ne predstavlja veliki doprinos obogaćivanju masovne kulture. Također sto 311 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 110 <-- 110 --> PDF |
ji, i na istom mjestu izraženo uvjerenje, da se tom knjigom »pobuđuje znatiželja stručnjaka da ih (nepoznate stvari i vrijednosti) istražuju i ocjenjuju.« I ne samo da pobudi znatiželju nego mu i ornočuje da krene pravom stazom koristeći obilnu bibliografiju kako na kraju knjige, tako i uz pojedine napise. To više, što je dosta toga objavljeno i u relativno manje poznatim ili teže dostupnim publikacijama (kao, npr., radove I. Ercega u »Jadranskom zborniku« — u Rijeci, i dr.). Za lakšu orijentaciju o materijalima u ovoj knjizi na kraju se nalazi i »P r egledni sadržaj«, odnosno sadržaj pojedinih napisa. Tako je npr. napis VI. Klepca sadrži »Proizvodnost na sječi stabla, na izradi i privlačenju drva, kod utovara, poslovođa uzgajanja i iskorišćavanja, na niskogradnjama, u prijevozu drva« te »Održavanje voznog parka«; a sadržaj opsežne studije A. Crnica o IVANU GORANU KOVACIĆU (str. 895 — 961) prikazan je s 25 podnaslova; itd. O nečemu bit će potrebno potražiti informaciju i podatke i na više mjesta, kao npr. za Srednju šumarsku školu u Delnicama koja se spominje na str. 161, 211, 212. i 556 (ovdje se spominje i Niža šumarska škola, koja je osnovana 1946. i djelovala do ukinuća svih takovih škola u SR Hrvatskoj, 1951. god.). Iako u ovom prikazu ne zalazimo u pojedinačne i podrobnije analize napisa, ne možemo mimoići slijedeći tekst Van- de EKL koji se odnosi na podizanje spomenika smrznutim partizanima na Matić- poljani: »Kamenje za spomenik ubrano je i izvađeno u Žilavim dolcima, pod Burnim Bitorajem. Zamišljajući i gradeći spomenik prof. arh. Zdenko Sila nije se samo suživio i upoznao s krajolikom, nego i s ljudima. Osobito su mu dobri pomoćnici bili lugari, šumski poslovođe (spac. O. P.). Njegovu ingenioznu, jednostavnu, čitku zamisao razumjeli su i osjetili ti inače razboriti i iskusni ljudi. Odabirali su kamen sami « (str. 830). Početni kapital za izdavanje ove knjige osiguralo je, kako je već rečeno, Šumsko gospodarstvo Delnice. I kao što će se na nekom mjestu podignuta šuma u budućnosti prirodno obnavljati tako i početno uložena svota od 300 000 dinara predstavlja u stvari korištenu ali nepotrošivu glavnicu, jer je ovom knjigom »potaknuto proučavanje gorskokotarskog šumarstva, pilanarstva i drvne industrije « i drugih životnih manifestacija ovog dijela Hrvatske, kako piše odgovorni urednik knjige »Gorski kotar« prof. A. Crnić u jednom izvještaju i »O dosadašnjem i mogućem budućem radu Fonda knjige »Gorski kotar«, Delnice i Prijedlogu za raspravu o mogućem društvenom i kulturnom radu«. Plan A. Crnica je opsežan, pa šumarstvo može biti zadovoljno, što je ono počelo odmatati klupko ove djelatnosti. Od niza djelatnosti naznačenih u tom Prijedlogu navodim samo jednu, i to prvonavedenu. To je »izdavanje jedne osnovne znanstveno utemeljene publikacije, na primjer, zbornika — godišnjaka »Gorski Kotar«, u kojem bi se sustavno i stalno obrađivali svi značajni, uglavnom ovdje navedeni sadržaji«. Završimo s tekstom Izdavača, da je »ova knjiga zamišljena, potaknuta i započeta u povodu: 30-godišnjice narodnog ustanka 25-godišnjice narodnog oslobođenja 10-godišnjice Šumskog gospodarstva — Delnice« i da »radom na njoj i njezinim izdanjem obilježavamo i 500-godišnjicu najstarijih pisanih spomenika o goranskim naseljima — iz godine 1477. i 1481.« NAPOMENE: J, Šafar navodi, da se »Ogulinska imovna općina »djelomice prostirala i u Gorskom kotaru, uglavnom u dijela područja današnje općine Vrbovsko « (str. 503), a na drugom mjestu (str. 550) navodi se, da je imovna općina (bez oznake koja) posjedovala u tadašnjem kotaru, danas općini, Delnice 568 ha šume. Potrebno je naglasiti, da se u današ |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 111 <-- 111 --> PDF |
njoj općini Vrbovsko nalaze šume b. I. 0. na području predratne općine Gomirje tada u kotaru Ogulin, a onih 568 ha u općini Delnice je šuma Samari (Mrkopalj — Tuk)* Za buduću dopunu teksta navodim, da su ZZ, (npr. Vrbovsko, Srp. Moravice, Ravna gora i dr,) dio prihoda od prodaje drva ulagale u gradnju šumskih cesta čime su ovlaštenici tih ZZ iskazali kao dobri gospodari, jer »šuma bez puteva je kao ptica bez krila« (Đ. Nenadić). * Površina šuma iskazana je prema »Statistici« šuma i šumske privrede za 1938. godinu (Beograd, 1940), dok prema podatku u knjizi »Šumsko gospoadrstvo imovnih opština« (Beograd, 1933) površina »kompleksa« Samari iznosi 685 ha (str. 78). Međutim u toj knjizi stoji, da se u (tadanjem) kotaru Delnice nalazi i daljnih cea 5000 ha, a tu su one s područja Gomirja, pa čak i šumski kompleks Klek! Red. Zemljišna zajednica br. sela 1. Vrbovsko 2. Srpske Moravice 3. Ravna Gora 4. Stari Laz Kosa 5. Stara Sušica 6. Rim, Lipje, Zdihovo 7. Gorenci 8. Plemenitaš, Zaumol, Zapeć 9. Osojnik, Veliki Jadrč 10. Štefanci, Radočaj 11. Blaževci 12. Razdrto 13. Severin na Kupi 14. Košac 15. Grišik, Podvučnik, Nadvučnik 16. Lukovdol 17. Crno Kamanja 18. Umol 19. Grabrk — Otok 20. Krč 21. Novo selo 22. Bitorajci 23. Dugače 24. Potok Svega: I treća dopuna: Šumarija za ekspropriirane šume u općini Vrbovsko (str. 496) djelovala je u sklopu Šumarije Skrad. Kako su »zemljišne knjige upravne općine Vrbovsko uništene u drugom svjetskom ratu« (Šafar, str. 502) a također i očevidnosti u b. kotarskom uredu, to su nestali i podaci o veličini šumskog posjeda pojedinim zemljišnim zajednicama u navedenoj općini. Zahvaljujući okolnosti, da sam kao svojedobni (1933. i 1940/41. godine) kotarski šumar sačuvao iskaz zemljišnih zajednica ovom prilikom predajem ga javnosti. Prema tome iskazu površina šuma zemljišnih zajednica kotara tj. i područja Kotarskog suda u Vrbovskom iznosila je: Površina Upravna šuma ha općina 1637 Vrbovsko 1522 Srp. Moravice 1747 Ravna gora 670 85 38 Severin na Kupi 40 32 155 50 54 3 81 1 26 64 81 Bosiljevo 29 193 105 77 24 2 29 6 745 |