DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 95 <-- 95 --> PDF |
abies — L. — Karst.) — priznatih za sabiranje sjemena — testovi potomstava U okviru radova, koji su vezani s provjeravanjem šumskih sastojina, koje su priznate za sabiranje sjemena, osnovana je serija površina s običnom smrekom (Picea abies — L. — Karst.) s učešćem populacija s različitih geografskih područja ČSR. Na površinama u starosti od 8 godina praćeni su i procijenjeni: mortalitet, visinski prirast, broj grana u najvišem pršljenu, broj postranih pupova termin alnog izboj ka, sposobnost oblikovanja mladih stabala, pojava ljetnih grana, napad ušiju kore stabla Sacchiphantes i oštećivanje kasnim mrazom. Ekonomski najvrednije je klasificirano potomstvo priznate jedinice iz moravsko-šleskih Beskida. Setzer, O .: Tehnička pomoć Lesprojekta zemljama u razvoju ČSSR pruža već niz godina tehničku pomoć zemljama u razvoju slanjem stručnjaka različitih profesija. U ove zemlje se posljednjih godina u većoj mjeri šalju i šumari, od kojih je veći broj kod Lesprojekta — ustanove za tehničku djelatnost — namješten. Članak daje pregled o broju odaslanih specijalista a i o radnom iskustvu i zadacima u pojedinim zemljama u razvoju. Vrlo široku tehničku pomoć je Lesprojekt pružio N. R. Kongo, Angolskoj N. R., Laoskoj N. D. Republici i Liberiji, V a c e k , S .: Izgledi na uspjeh prirodne obnove u zaštitnim gorskim šumama Krkonoša U autohtonoj zaštitnoj šumi »Strma stran« ü Krkonošama studirane su mogućnosti prirodne obnove na pet pokusnih ploha 50 x 50 m na visinama od 980 do 1240 m. Prema prethodno dobivenim podacima o kvantiteti i kvaliteti proizvodnje sjemena, ustanovljen je postotak sjemena i preživljavanje ponika u različitim tipovima prirodnog okoliša. Osim nadmorske visine, na tok klijanja i količinu preživjelog ponika utjecao je značaj no i tip prirodnog okoliša (supstrat, zaštita vegetacije, protok i mikroklima). Za povoljno klijanje sjemena i preživljavanje ponika u različitim tipovima prirodnog okoliša neophodne su: dobra vlažnost i toplotna bilanca tla, dovoljno svijetla i općenito povoljni uslovi mikroklime. Machaniček, J.: Skladištenje bukvice i žira Kratkoročno (preko jedne zime) uskladištuje se bukvica s udjelom vode 16-18a/o u prozračnim podrumima, u slojevima oko 25 cm, kod temperature 0—5°C i u relativnoj vlažnosti 80—90*/». Dugoročno je nužno skladištiti bukvicu sa sniženim učešćem vode sve do 9—li10/» u zatvorenim posudama, u klimatiziranim skladištima s temperaturom od —8 do —15°C. Prije sjetve nužno je bukvicu stratificirati u vlažnom šljunkovitom pijesku. Uslov uspješnog skladištenja žira je količina vode, koja ne smije pasti ispod 40%». Iz te osnove je svojstveno skladištiti žir u smjesi šljunkovitog pijeska ili treseta na temperaturi od 0—4°C. Prije sjetve je nužno povećati sadržaj vode u sjemenu. Br. 4. B e n e š , J .: Izgradnja šumskih cesta s gledišta zaštite životne sredine S gledišta životne sredine nužno je ograničiti izgradnju tehnički neosiguranih šumskih puteva u nepovoljnim prirodnim prilikama šumskog područja. S obzirom na neproduktivne funkcije šume preporučljivo je bitno ograničenje izgradnje puteva za privlačenje. Daje se prednost privlačenja drva žičarama na strmim slabo nosivim i drugim neprohodnim terenima. Za privlačenje traktorima preporuča se vođenje linije privlačenja padinom, najkraćim putem do odvoznog puta, a za privlačenje dozerima bez gradnje puteva. V y s k o t, M .: Biomasa ariša Studija sadrži rezultate istraživanja biomase Larix decidua Mili., koji su dobive 181 |