DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— u potpuno izmenjenoj, degradiranoj prirodnoj sredini potpuno isključene posete« Od Zaključaka tog Savjetovanja navodimo: — usvojen je prijedlog Marinović-Movčan, da se za cijelu zemlju mjesto »regionalni park« (koji je naziv primjenjivan u nekim Republikama) koristi naziv »park prirode« kao i da se primijeni termin »zona temeljnog fenomena«, — da je osnivanje parkova prirode od izuzetnog značaja za čitavu zemlju i da ovom kategorijom zaštite treba obuhvatiti veći prostor s posebim estetskim i biološkim vrijednostima, osobito u pri- GLASNIK Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Prirodnjačkog muzeja u Titogradu, No 13, Titograd, 1980. 1. Od 17 objavljenih radova u ovom svesku »Glasnika« izdvajamo: — Lakušić, R.: Dvadeset i pet novih vrsta u flori Crne Gore (str. 15—21), — Lakušić, R. i P u 1 e v i ć, V.: Rasprostranjene i ekologija vrste Daphe malyana Blečić (str. 23 — 27), — Vizi, O. Vasić, V.: Istorijat ornitoloških istraživanja Crne Gore sa bibliografijom (navedeno je 187 naslova), — Miladinović, M.: Prilog poznavanju geologije terena između Višegrada i planine Zvijezde (str. 117 — 122 i jedna pregledna karta), — Perović , N.: Dinamika zagađenja titogradske sredine fluoridima od aluminijske industrije (str. 139 — 151) i — Bakić, J. i dr.: Žir kao krušarica u oskudici (str. 161—169). 2.1 Istraživanja N. Pero vic a pokazala su, da koncentracija fluorida iz Aluminijskoj kombinata Titograd u atmosferi okolnog područja dosižu i do 18 puta iznad dozvoljenih količina što pokamorskim i brdsko-planinskim područjima, doline rijeka, jezera i njihove okoline. »Parkovi prirode«, tekst je Zaključaka, »naprikladniji su oblik zaštite čovjekove okoline posebno s gledišta razvoja turizma i rekreacije, a njihova se egzistencija može sasvim uskladiti s unapređenjem šumarstva, poljoprivrede i nekih drugih djelatnosti«. Nekoliko točaka Zaključaka odnosi se na NP Durmitor, a za kanjon i rijeku Piv u deklariraju da »pretstavljaju izuzetnu vrijednost prirodnih dobara Jugoslavije pa ih treba u cijelosti zaštititi«. O. Piškorić zuje »da je ovo područje ozbiljno napadnuto fluoridima iz postrojenja elektrolize Aluminijskog kombinata u Titogradu, a mogu se očekivati pojačana zagađenja puštanjem u pogon i druge faze elektrolize«. (str. 150). 2.2 »Žir kao krušarica u oskudici « je referat, kojeg su autori, (osim navedenog J. Bakica i M. Škare, M. Micković, M. Gedo i I. Fredotović) održali na II sastanku prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Hrvatske u Zagrebu lipnja 1979. Autori su ispitali sastav i kaloričnu vrijednost žira 6 vrsta hrastova s Kraškog područja i to: 4 uzorka žira česmine (Qu. ilex) — 1 uzorak iz park-šume (Marjan?) u Splitu, 2 iz makije na otoku Cresu i 1 s kamenjara na otoku Cresu; dva uzorka žira kitnjaka (Qu. petrea) i 1 s Mosora a 1 iz Crne Gore; dva medunca (Qu. langinosa) — 1 s otoka Lokrum a drugi iz Crne Gore te po 1 uzorak lužnjaka (Qu. robur scutarenis) iz Crne Gore i makedonskog hrasta (Qu. trojana) iz Crne Gore (Iat. nazivi prema referatu). Zirovo brašno u smjesi s pšeničnim brašnom u omjeru 1:1 »pokazalo se kao najprihvatljivije u pogledu kvaliteta vezi 169 |