DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 8 <-- 8 --> PDF |
uređivanje šuma i da bismo tako lakše unaprijedili šumsku privredu. Pionir tih istraživanja bio je I. H or vat (1938., 1942., 1949., 1950.). On je istraživao najznačajnije slavonske šumske zajednice, promatrajući ih unutar cjelokupne šumske vegetacije naše zemlje i jugoistočnog dijela Balkanskog poluotoka. Istraživanja slavonske i baranjske šumske vegetacije nastavili su nakon I. Horvata mlađi istraživači V. Glavač (1959. — 1969.), B. J ovali o v i ć (1965.), u Baranji, Đ. R a u š (1966. — 1980.) i drugi. Našim vegetacijskim istraživanjima i kartiranjima slavonskih i baranjskih šuma u proteklih petnaest godina obuhvaćeno je oko 150000 ha šumskih površina nizinskog područja Posavine, Podunavlja, Baranje i dijela Podravine. Napisano je i tiskano 50 znanstvenih i stručnih radova o šumskoj vegetaciji Slavonije i Baranje u 12 različitih časopisa i edicija s ukupno 1050 stranica tiskanog teksta, od kojih se osobito ističe monografija o šumskoj vegetaciji spačvanskog bazena. U »Grafičkom zavodu Hrvatske« tiskane su vegetacijske karte u boji za oko 60000 ha šumskih površina u mjerilu 1:10000, 1:25000 i 1:100000. Dio naših radova o slavonskoj i baranjskoj šumskoj vegetaciji objavljen je u Norveškoj, SSSR, Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj. ULOGA SLAVONSKO-BARANJSKIH ŠUMA U POSLJEDNJA TRT STOLJEĆA I. U DOBA RELKOVIĆA Da bismo mogli u potpunosti sagledati šumarske prilike osamnaestog stoljeća, moramo se u kratkim crtama osvrnuti na tadašnju povijest naših naroda. Nakon mohačke katastrofe 1526. godine, Turci su postepeno osvajali Slavoniju sve do 1536. godine, kada je veći dio Slavonije pao pod njihovu vlast. Godine 1538. Turci osnivaju Požeški, a nekako u isto doba i Srijemski Sandžak. Stara zemljišna aristokracija, brojno svećenstvo i dio ostalog stanovništva poginuo je u ratovima ili se iselio bježeći ispred osvajača. Naselja su smještena podalje od glavnih putova i zaklonjena šumama zbog sigurnosti od turske vojske, koja je na prolazu gotovo uvijek pljačkala. Kuće su građene od drva, a bile su pokrivene slamom ili listincem. Slavonci su stenjali pod turskim jarmom punih 165 godina, kada je konačno poslije bitke kod Slankamena 1691. godine Slavonija bila oslobođena. Slavonija i Baranja za vrijeme turske vladavine bile su rijetko naseljene, stanovništvo se razbježalo i većinom izginulo. Pokušaj naseljavanja Turaka i islamizacije nije uspio. Šuma je narodu služila kao sklonište, a ujedno je iz nje crpio hranu, odjeću i obuću — šuma je bila jedino dobro koje Turci nisu mogli oteti narodu. Šuma se gotovo dva stoljeća razvijala bež značajnijeg utjecaja čovjeka. Poljoprivrednog zemljišta bilo je i previše, pa na krčenje nitko nije ni |