DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 7 <-- 7 --> PDF |
UDC:630* (091) (497.13) Sum. list 106:93 REZULTATI PETNAESTOGODIŠNJIH (1966. — 1980.) ISTRAŽIVANJA I KARTIRANJA SLAVONSKIH I BARANJSKIH SUMA Prof. dr Đuro RAUS Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. Autor je vegetacijskim istraživanjima i kartiranjem slavonskih i baranjskih šuma u proteklih petnaest godina obuhvatio oko 150 000 ha šumskih površina nizinskog dijela područja Posavine, Podunavlja, Baranje i dijela Podravine. Napisanoje i tiskano 50 znanstvenih i stručnih radova o šumskoj vegetacijiSlavonije i Baranje u 12 različitih časopisa i edicija s ukupno1050 stranica tiskanog teksta, od kojih se naročito ističe monografija o šumskoj vegetaciji spačvanskog bazena. U »Grafičkom zavodu Hrvatske« tiskane su vegetacijske karte u boji za cea 60 000 ha šutnskih površina u mjerilu 1:10000, 1:25000 i 1:100000. Dio radova o slavonskoj i baranjskoj šumskoj vegetaciji objavljen je u Norveškoj, SSSR, Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj. Autor u članku daje kratak prikaz i ulogu slavonsko-baranjskihšuma u posljednja tri stoljeća i raspravlja o aktualnoj problematici šumarstva Slavonije i Baranje. UVOD Istraživanja i kartiranja slavonske i baranjske šumske vegetacije započeta su još polovicom 19. stoljeća (A. Kerner , 1863.), zajedno s istraživanjima šumske vegetacije ostalih podunavskih zemalja. Početkom dvadesetog stoljeća objelodanjene su dvije klasične monografije od G. Beck — Mannagetta (1901.) i L. Adamovića (1909.). Prvi je autor obradio biljni pokrov ilirskih zemalja, pa je u svojim vegetacijskim kartama obuhvatio i Slavoniju, a drugi je (L. A dam o vi ć) prikazao vegetacijske prilike mezijskih zemalja na Balkanskom poluotoku. D. H i r c (1919.) je u svom radu o biljnom pokrovu Srijemskog plošnjaka, Fruške gore i okoline grada Osijeka, prikazao osim flore i opću vegetacijsku sliku tih područja. U drugoj četvrtini 20. stoljeća započela su na području čitave Hrvatske, pa tako i na području Slavonije i Baranje, suvremena fitocenološka istraživanja i kartiranja šumske vegetacije sa svrhom oko boljeg upoznavanja s prirodnim šumskim zajednicama (fitocenozama), na temelju njihova florističkog sastava, kako bi one poslužile kao osnova za moderno uzgajanje i 93 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 8 <-- 8 --> PDF |
uređivanje šuma i da bismo tako lakše unaprijedili šumsku privredu. Pionir tih istraživanja bio je I. H or vat (1938., 1942., 1949., 1950.). On je istraživao najznačajnije slavonske šumske zajednice, promatrajući ih unutar cjelokupne šumske vegetacije naše zemlje i jugoistočnog dijela Balkanskog poluotoka. Istraživanja slavonske i baranjske šumske vegetacije nastavili su nakon I. Horvata mlađi istraživači V. Glavač (1959. — 1969.), B. J ovali o v i ć (1965.), u Baranji, Đ. R a u š (1966. — 1980.) i drugi. Našim vegetacijskim istraživanjima i kartiranjima slavonskih i baranjskih šuma u proteklih petnaest godina obuhvaćeno je oko 150000 ha šumskih površina nizinskog područja Posavine, Podunavlja, Baranje i dijela Podravine. Napisano je i tiskano 50 znanstvenih i stručnih radova o šumskoj vegetaciji Slavonije i Baranje u 12 različitih časopisa i edicija s ukupno 1050 stranica tiskanog teksta, od kojih se osobito ističe monografija o šumskoj vegetaciji spačvanskog bazena. U »Grafičkom zavodu Hrvatske« tiskane su vegetacijske karte u boji za oko 60000 ha šumskih površina u mjerilu 1:10000, 1:25000 i 1:100000. Dio naših radova o slavonskoj i baranjskoj šumskoj vegetaciji objavljen je u Norveškoj, SSSR, Mađarskoj, Bugarskoj i Poljskoj. ULOGA SLAVONSKO-BARANJSKIH ŠUMA U POSLJEDNJA TRT STOLJEĆA I. U DOBA RELKOVIĆA Da bismo mogli u potpunosti sagledati šumarske prilike osamnaestog stoljeća, moramo se u kratkim crtama osvrnuti na tadašnju povijest naših naroda. Nakon mohačke katastrofe 1526. godine, Turci su postepeno osvajali Slavoniju sve do 1536. godine, kada je veći dio Slavonije pao pod njihovu vlast. Godine 1538. Turci osnivaju Požeški, a nekako u isto doba i Srijemski Sandžak. Stara zemljišna aristokracija, brojno svećenstvo i dio ostalog stanovništva poginuo je u ratovima ili se iselio bježeći ispred osvajača. Naselja su smještena podalje od glavnih putova i zaklonjena šumama zbog sigurnosti od turske vojske, koja je na prolazu gotovo uvijek pljačkala. Kuće su građene od drva, a bile su pokrivene slamom ili listincem. Slavonci su stenjali pod turskim jarmom punih 165 godina, kada je konačno poslije bitke kod Slankamena 1691. godine Slavonija bila oslobođena. Slavonija i Baranja za vrijeme turske vladavine bile su rijetko naseljene, stanovništvo se razbježalo i većinom izginulo. Pokušaj naseljavanja Turaka i islamizacije nije uspio. Šuma je narodu služila kao sklonište, a ujedno je iz nje crpio hranu, odjeću i obuću — šuma je bila jedino dobro koje Turci nisu mogli oteti narodu. Šuma se gotovo dva stoljeća razvijala bež značajnijeg utjecaja čovjeka. Poljoprivrednog zemljišta bilo je i previše, pa na krčenje nitko nije ni |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 9 <-- 9 --> PDF |
mislio. S obzirom na to da je šuma prirodna tvorevina s osobitom svojstvom da se može sama obnoviti i širiti, to njezino svojstvo došlo je do punog izražaja u toku ta dva protekla stoljeća. Upravo zbog toga razdoblja mirovanja i minimalnog uplitanja čovjeka u razvitak slavonskih šuma mi smo već u doba M. A. Relković a imali razvijene približno jednodobne prašume slavonskih hrastika. R e 1 k o v i ć je u svom »Satiru« (1762.) pisao: »Poslie kako Turke istjeraste Slavoniju opet naseliste.« To znači da se narod sa svih strana vraćao u svoje prvobitne naseobine, izgrađivao ih i život se postepeno normajizirao. Nekako istodobno dolazi (1702.) do osnivanja Vojne krajine u Slavoniji, tako da je tim procesom, tj. organizacijom i stvaranjem obrambenog aparata duž Savez bila zauzeta gotovo cijela Slavonija. Šume su postepeno došle do izražaja jer su se počele više koristiti za izradu građe (naročito stabla tanjih dimenzija). Gradile su se kuće i čitava sela, izgrađivali su se »čardaci« na svakih pola sata hoda duž Save, ograđivala su se pojila, a za sve to bez ičijeg pitanja sjekla se i trošila šuma koja je bila na domaku sela. Ložila su se otvorena ognjišta koja se u mnogim kućama nisu uopće gasila. Svinje i stoka namnožili su se, hranili su se i odgajali u šumi. Slavonska je prašuma, ako je i imala donekle raznodobni izgled negdje početkom osamnaestog stoljeća, vrlo brzo kroz pedesetak godina izgubila takav izgled i poprimila oblik jednodobne visoke šume. Slavonac je zbog carskih i svojih potreba posjekao sve što je bilo mlađe, a ostali su samo orijaši, prkoseći vremenu i čovjeku. Jasno, to se dogodilo samo u pristupačnim naseljima bližim šumama, dok su one udaljenije i močvarama zaštićene šume i dalje ostale netaknute. Da potvrdimo naše misli i viziju o izgledu slavonske prašume, donosimo Relkovicev e riječi koje je pisao šezdesetih godina osamnaestog stoljeća: »A sam (Slavonac) pripovida, da je zapamtio, kada je ovdi ili ondi bila plemenita šuma kao stoborje i tako gusta, da ne bi zmiju iz nje za rep izvukao, pa opet nezna, što će reći ne dati, što li štediti, što li sporiti...« Vojnim vlastima i caru je bilo stalo da Vojna krajina ojača i da Slavonija, tj. granica ima što više sposobnih momaka za vojsku. Zbog toga je u početku dopuštala da se šuma siječe i krči bez ograničenja i bez naplate. Paša i žirenje također su bili dopušteni bez ikakvih naplata. Šume gorskih predjela Slavonije bile su u doba Relković a netaknute. U višim predjelima razvijale su se u obliku mješovite prašume bukve i jele, a nešto niže čiste bukve. U nižim brdima i oko gora postojala su naselja, te se šuma u tim predjelima najviše krčila i uništavala. Zbog toga i jest u današnjem smislu klimatogena šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba najviše devastirana u cijeloj Hrvatskoj. 95 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Postupnom normalizacijom života počelo se i na šume gledati drugačije/ a uvedena su i neka ograničenja u njihovu iskorištavanju. II. POČETAK EKSPLOATACIJE SLAVONSKIH ŠUMA Već između 1830. — 1842. godine proizvodio je podgorački i našički vlastelin bačvarsku građu. Tu je građu izvozila još rabota (seljak je bio kmet i morao je davati tzv. šumske težake) na Dravu. Radnici koji su izrađivali dugu bili su isključivo Nijemci. U godini 1842. počela se izrađivati u slavonskim šumama njemačka duga u neznatnim količinama (od 1 do 2000 akova na godinu) da bi se prodavala u Banatu. Šume u svim revolucijama stradavaju, pa je to bilo i godine 1848. i 1849. Evo kako se opisuje to stanje u prestavci od 21. VIII 1852., koju je Udruženje šumara upravilo tadašnjoj vladi, zabrinuto za zaštitu šuma. »Opustošiše naši krasni, na broju maleni gajevi, zatrše mlađani naraštaji, izsjekoše i osakatiše do zla Boga naši krasni bukvici hervatski, a hrastici slavonski, ter će više porodah iza nas imati više posla, dok poprave i nadomeste što u par mesecih pokvari i utamani besnoća našeg veka.« U godini 1850. izrađuje se duga u okolici Osijeka, Komletinaca i Bošnjaka. Tek poslije 1850. počeli su njemačku bačvarsku građu proizvoditi u većoj količini pod donjoposavskim šumama, i to: Teuš iz Mitrovice, Knol iz Komletinaca, Banheyer iz Vukovara, Njerše iz Bošnjaka itd. Godine 1851. proizveo je u Orljaku poduzetnik Kotur iz Siska 800 m3 brodske građe koju je prodao u Sisku za 1 forintu po m3. Izrađeno je 30000 podvaljaka (pragova) za željeznicu Bijela Crkva — Bazjaš. Od godine 1851. do 1854. izradio je Kotur u Orljaku i u susjedstvu otprilike 2600000 franc, duga. U godini 1851. doprla je eksploatacija šuma do Đakova. U godini 1856. izrađuje se njemačka bačvarska građa u Kutjevu. Eksploatacija hrastovih šuma bila je vrlo opsežna i uništavala je najbolje šume. Od godine 1845. do 1860. posječene su i iscrpljene sve hrastove šume od Karlovca do Siska. Otkako je 1861. godine izgrađena željeznička pruga Si- Sak — Trst, počelo se intenzivnije eksploatirati i u Slavoniji. Eksploatacija šuma za francusko tržište vršila se dolinom Kupe i Save, a usporedo s njom eksploatiralo se za njemačko i mađarsko tržište dolinom Drave i usred Slavonije (R. B i č a n i ć, 1951). U Slavoniji su se u to doba nalazili najveći šumski kompleksi za eksploataciju, za koje je bio potreban veliki kapital. Zbog toga uskoro dolaze strane tvrtke, njemački trgovci drvom. Angažiraju se domaći trgovci drvom i doseljeni Nijemci, te svi rade za velike njemačke trgovačke tvrtke iz Regensburga, Beča i Budimpešte (R. Bičanić , 1951). U Posavini, gdje su bile šume Vojne krajine, prodavala se šuma u manjim partijama. Od 1862. godine počelo je s haračenjem i sječom šuma. 96 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Godine 1871. odvojeno je od starih hrastovih šuma 30 000 kj. u tzv. »šume krajiške investicionalne zaklade«. Kada je nastala konjunktura hrastovine, šume su postale predmetom licitacije. Smatra se da je 1870. godine bilo još u Posavini oko 130000 kj. starih hrastika, da bi potkraj 1925. godine ostalo još samo 9330 kj. (5364 ha) s oko 193 000 starih hrastova i oko 984 000 ms hrastova tehničkog drva (J. M e 11 a š, 1926). Šumari suvremenici: F. Spore r, J. Kozara c, A. Brošić i drugi upozoravali su na strašnu štetu i pljačku koja nastaje takvim kapitalističkim haračenjem hrvatskih šuma, ali to je bio samo vapaj u moru očaja. Stare slavonske hrastike stvarali su vjekovi, a čovjek ih je samo u nekoliko desetljeća potpuno iskorijenio. III. U STAROJ JUGOSLAVIJI Nakon završetka prvoga svjetskog rata došlo je do osnivanja stare Jugoslavije s kapitalističkim poretkom. Slavonsko-baranjske šume bile su već za vrijeme Austro-Ugarske, u lošem stanju, međutim novoosnovana država se na to nije osvrtala, već je posegnula za šumom koja je tada bila jedini izvor bogatstva. Prema postojećim statistikama bio je u Slavoniji ovaj postotak šumovitosti: 1750. godine 70% procjena 1890. godine 60% procjena 1914. godine 35% statistika 1875—1915. god. 1938. godine 30,8% statistika 1938. god. 1953. godine 28,5% statistika 1955. god. 1961. godine 27,5% statistika 1970. god. 1978. godine 29,00% statistika 1979. god. Vidimo da su šume u razdoblju od 1750. do 1914. godine smanjene površinski za 50 posto, a po drvnoj masi i vrijednosti smanjile su se mnogo više. Odnos prema šumi bio je eksploatatorski, sjeklo se više nego što je bilo prirasta. O tom razdoblju napisano je dosta članaka, pa se zbog karaktera našeg zadatka nećemo opširnije upuštati u te probleme. IV. U NARODNOOSLOBODILAČKOJ BORBI I OBNOVI NASE ZEMLJE Za vrijeme narodnooslobodilačke borbe naši su narodi istodobno proveli narodnu revoluciju i ostvarili ustavni preokret. Narodu je šuma za vrijeme narodnoslobodilačke borbe bila nezamjenljivi zaštitni prostor. Glavni dijelovi pozadinskih objekata (radionica, bolnica, tiskara, pekara itd.) nalazili su se u šumi. U šumama su se izgrađivala specijalna podzemna skloništa za smještaj bolesnika i ranjenika, hrane i drugog materijala. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Narodna vlast preko narodnooslobodilačkih odbora vrlo je brzo uočila značenje i potrebu promjena odnosa naroda prema šumi, te se brinula za podmirenje narodne potrebe za drvom, nastojeći zaštititi šume koliko god se više moglo. Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske ZAVNOH-a) dzdao je 26. ožujka, 1943. godine pod brojem 204 uputu da se postave šumari pri okružnim narodnooslobođilačkim odborima, radi pravilne raspodjele sječe i određivanju lovostaja. U Oblasnom NOO-u za Slavoniju, od njegova osnivanja u jesen 1943. godine do konca iste godine, poslove šumarstva obavljao je referent za šumarstvo u Gospodarskom odjelu. Od početka 1944. godine do 10. prosinca 1944. godine djeluje Gospodarska komisija, a dalje do oslobođenja Odjel za šumarstvo i šumsku industriju. U »privrednim uputama za organizaciju šumarske službe«, koje je Oblasni narodnooslobodilački odbor za Slavoniju donio 12. veljače, 1944. godine pod brojem 181/44, postavljeni su glavni zadaci šumarstva u tadašnje vrijeme : 1) Sačuvati šume što je više moguće od pljačke okupatora i njegovih slugu i nesavjesnih pojedinaca, koji zloupotrebljavaju teška vremena u kojima se nalazi naš narod i njegova organizirana vlast, te se prekomjerno koriste ovim općim narodnim dobrom. 2) Podmirivati potrebe za drvom našeg stanovništva, vojske, civilnih ustanova i pilana, u što potpunijoj mjeri, kako bi narod što prije i što lakše došao do boljih uvjeta života i rada. To se odnosi naročito na postradale krajeve gdje je često potrebna obnova čitavih naselja. 3) Obnoviti šumska transportna sredstva i šumsku industriju kako bi se olakšala opskrba drvom i njegovim mnogobrojnim prerađevinama. 4) Obnoviti kadar šumarskog osoblja podizanjem novoga kadra iz redova boraca oprobanih u narodnooslobodilačkoj borbi kako bi se postiglo potrebno čišćenje i osvježavanje stručnih radnih snaga u toj našoj važnoj privrednoj grani. Kadar osoblja stvoren u toku borbe mora se pravovremeno i što bolje osposobiti za velike zadatke, koji ga čekaju već u prvim danima slobodnog života cijelog naroda u slobodnoj federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji. 5) Ustanoviti štete koje su okupatori i njihovi sluge neposredno ili posredno nanijeli našem šumskom gospodarstvu kako bi se utvrdili točni i vjerodostojni podaci za određivanje materijalne štete ratnih krivaca. V. U NOVOJ JUGOSLAVIJI Odmah nakon rata šumarstvo se našlo pred teškim i složenim zadacima. Trebalo je osigurati velike količine drva za obnovu zemlje, osigurati što veće količine drva za izvoz radi dobivanja deviza za industrijalizaciju zemlje, a šume su bile neotvorene, mehanizacije nije bilo, osjećalo se pomanjkanje stručne radne snage i usprkos svemu tome trebalo je sačuvati proizvodnu sposbnost šuma (M. Butković , 1965). |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Razumljivo je da se u velikim povijesnim časovima, kada je u pitanju sudbina naroda i zemlje, ne mogu tako složeni privredni problemi rješavati strogo po načelima šumarske znanosti. Po tim načelima, prirast šuma na jednoj strani i iskorištavanje za potrebe društvene zajednice na drugoj strani, trebali bi biti trajno jednake veličine. Odstupanje od tog osnovnog načela šumarske znanosti u prvom desetljeću poslije oslobođenja bila je kruta i razumljiva povijesna činjenica. šume su uvijek našim narodima u najtežim časovima pružile maksimum za njihovo ozdravljenje, zato ih trebamo čuvati i njegovati, jer se trajna budućnost naroda osigurava obnovljivim i nepresušivim prirodnim bogatstvima zemlje. Prema M. Butković u (1965) postoje četiri karakteristična razdoblja poslijeratnog razdoblja u šumartvu Hrvatske i to: 1. od 1945. do 1951. godine 2. od 1952. do 1956. godine 3. od 1957. do 1961. godine 4. od 1962. do 1965. godine. Svako od tih razdoblja ima svoje karakteristike, na primjer: Ad: 1: visok nivo sječa, nedostatak stručne radne snage i mehanizacije; Od. 2: sječe se normaliziraju, bolje se iskorištavaju posječene mase, počinje se s pošumljivanjem; Ad. 3: sječe su normalne, naglašena je potreba proširenja areala četinjača i brzorastućih mekih listića; Ad. 4: lagan porast sječe, uvođenje radničkog samoupravljanja šumama. AKTUALNA PROBLEMATIKA ŠUMARSTVA SLAVONIJE I BARANJE Naša zemlja, s obzirom na postojeće karakteristike njezina reljefa, upućena je na trajno podržavanje šumskog pokrova. Poznato je da se suvremena poljoprivreda u svijetu odriče brdskih i gorskih područja i prepušta ih šumarstvu. U nizinskim dijelu spomenuti regije šume se moraju održavati, posebno zbog reguliranja povoljnoga vodnog režima i vodne bilance u tlu. Pedološke i klimatske prilike u tom dijelu Hrvatske osobito su povoljne i omogućuju mnogo veći prirast drvne mase nego u većini ostalih predjela Jugoslavije, pa i Evrope. Hrast lužnjak na tom području (Posavina i Podravina) u svom je optimumu, bukva se također optimalno razvija u sredogorju Slavonije. Aluvijalna tla Podravine i Podunavlja pogodna su za brzorastuće meke listače. Danas bi, barem u ovoj regiji, trebalo biti svima jasno da je dužnost cijele naše zajednice da šume kao prirodno i privredno bogatstvo unaprijedi, kako bismo održali mjesto naše šumske privrede u evropskoj podjeli rada. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Današnja nastojanja u šumskoproizvodnoj politici Hrvatske usmjeravaju se u pravcu svladavnaja osnovne karakteristike proizvodnje drvne tvari: dugoročnosti (sporosti) njene proizvodnje. Radi se na bržoj intenzifikaciji gospodarenja u prirodnim šumama, gdje osnovnu prepreku čini slaba otvorenost šuma. Uvođenje mehanizacije u sve grane privređivanja, a naročito u fazu dva iskorištavanja, aktualan je problem daljnjeg napredovanja u šumarstvu Hrvatske. Nedostatak radne snage zbog nedovoljne materijalne stimulacije radnika u šumarstvu, zbog teških uvjeta privređivanja (rad na otvorenom, a često i udaljenom radnom mjestu od kuće), prateće su slabosti današnjeg privređivanja u šumarstvu. Neriješena pitanja bioloških investicija i uopće proširenje reprodukcije u šumarstvu zasad su otvorena pitanja. Nisu usklađeni interesi zajednice i radnih kolektiva. Potrebe za drvom (potrošnja + izvoz) rastu, pa treba uložiti napore na traženju putova da se u tom zahtjevu udovolji. Na opće korisne funkcije šuma u životu naroda za sada se nedovoljno misli, iako su taj problem u svijetu već davno uočili (Švicarska, SAD i dr.). Problemi proizvodnje, prerade i potrošnje drva, uopće problemi drvne bilance postaju danas sve aktutniji, posebno u zemljama razvijene privrede. Istraživanja FAO Organizacije ujedinjenih nacija potvrđuju da porast poljoprivredne proizvodnje prati u stopu porast stanovništva, industrijska proizvodnja razvija se brzim tempom, jedino šumska bioproizvodnja sve više zaostaje; odakle nastaje sve veći pritisak na drvno tržište. Smatra se da bi trebalo sastavljati takve šumsko-gospodarske osnove koje će propisivati iskorištavanje objektivno postojećih proizvodnih mogućnosti područja, a eventualno nedostataka sredstava treba da osigura zajednica iz drugih izvora. Njezi šuma ne posvećuje se dovoljno brige, iako se jedino njegom u prirodnim šumama povećava kvantiteta i kvaliteta drvnih masa. Slavonija i Baranja imaju svoje specifične probleme koje treba unutar regije rješavati. Problemi dalje integracije u šumarstvu, a posebno problemi drvne industrije, i dalje ostaju aktualni. Prilikom uvođenja mehanizacije u privlačenju prorednog materijala treba problem dobro prostudirati i ne držati se principa »da uvjete sastojine prilagodimo radu velikih strojeva«, već obrnuto, strojeve moramo prilagoditi uvjetima sastojina, jer se strojevi rađaju i mijenjaju u nekoliko godina, najviše 10, a sastojina (prirodna) razvija se kroz cijelo stoljeće. Poremetimo li biološku ravnotežu u srednjodobnoj sastojini, izgubili smo je i upropastili zauvijek. Stalnu izobrazbu kadrova iz radnog odnosa na svim razinama i dalje treba podržavati i njegovati. Danas živimo u doba znanstveno-tehnološke revolucije. Znanstveni progres postaje osnovni pokretač razvoja proizvodnje i ide čak ispred nje. 100 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ZAKLJUČAK Iz sažetog prikaza naših radova na istraživanju šuma Slavonije i Baranje može se zaključiti ovo: 1. U posljednja tri stoljeća šume Slavonije i Baranje odigrale su važnu ulogu u razvoju narodne privrede i povećanja općeg blagostanja te regije. 2. Odnos čovjeka prema šumi nije u svako doba bio pravilan jer se ona nemilosrdno sjekla i haračila ne vodeći računa o budućim pokoljenjima. 3. Šume Slavonije i Baranje nedovoljno su znanstveno istražene i prikazane te zbog toga zaostaje cjelokupna bioproizvodnja u šumarstvu kao privrednoj grani. 4. Šume imaju posebno značenje za našu zemlju, pa stoga šumarstvu treba dati isti tretman kao i ostalim sirovinskim granama od posebnog interesa za razvoj zemlje. 5. Potražnja za drvom u svijetu i u nas neprekidno raste i dalje će rasti, a tempo današnjeg razvoja šumarstva u toj regiji ne zadovoljava društvene potrebe. LITERATURA Adamović , L. (1909: Die Vegetationsverhältnise der Balkanländer. Die Vegetation der Erde, XI Leipzig. Beck-Mannagett a C, Die Vegetitonsverhältnisse der Illyrischen Länder, in: Engler-Drude, Die Vegetation der Erde, Leipzig 1901. Bičanić , R. (1951): Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750-1860), Zagreb. Butković , M. (1965): Dvadeset godina šumarstva SR Hrvatske (1945—1965). Šum. list 89:488, Zagreb. Butković , M. (1970): Društveni plan razvoja šumarstva i drvne industrije Hrvatske za razdoblje od 1971—1975. godine. Šum. list, 94:317-386, Zagreb. Glavač , Vj. (1959): O šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoieto- Fraxinetum angustifolia ass. nov.) Šum. list 1/3, 1959. Glavač , Vj. (1960): Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumskog-uzgojnog gledišta (Disertacija). Glavač , Vj. (1961): O vlažnom tipu hrasta lužnjaka i običnog graba, Šum. list, 9/10. Glavač , Vj. (1962): Osnovna fitocenološko raščlanjivanje nizinskih šuma u Posavini, Šum. list 9/10. Glavač , Vj. (1968): Über Eichen-Hainbuchenwälder Kroatiens, Berlin. Glavač , Vj. (1969): Über die Stieleichen-Auenwälder der Sava-Niederung. Sonderdruck aus der Schriftenreihe für Vegetationskunde, Heft 4, p. 103—109, Bad Godesberg. Hire , D. (1919): Građa za floru Srijemskog plošnjaka, Fruške Gore i okolice grada Osijeka, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, XXXI. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Horvat , I. (1938): Biljnosocijološka istraživanja šuma u Hrvatskoj, Glasnik za za šum. pokuse, knj, 6, Zagreb. Hor vat, I., Tomažić, G,, Horvatić, S. i Era H. (1950): Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb. Hor vat, I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije, pos. otisak iz Sum. enciklopedije, Zagreb. Horvatić , S. et al. (1963): Analitička flora Jugoslavije, sv. I, br. 1, Zagreb. Horvatić, S., I li j an i ć, Lj., Marković — Gospodari ć, Lj. (1970): O biljnom pokrovu Slavonije, I. znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Osijek. Jovanović , B. (1965): Biljni svet — Osnovne karakteristike autohtone flore i vegetacije Beljskog lovno-šumarskog područja »Jelen«, Bilten Lovno-šum skog gazdinstva Beograd, pos. Izdanje Operativno-naučnog centra Bilje, 3. Keiner , A. (1863): Pflanzenleben der Donauländer, Wien. Metlaš , J. (1926): Slavonske stare hrastove šume. Pola stoljeća šumarstva 1876— 1926, p. 416—440, Zagreb. P e 1 e š, T. (1947): Šumarstvo Jugoslavije za vreme narodnooslobodilačke borbe 1941—1945. Šum. list, 71:161, Zagreb. Ra uš, Dj. (1969): Autohtona i alohtona dendroflora šire okolice Vukovara, Šum. list, 5/6, 185—209. Ra uš, Dj. (1970): Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine. Savjetovanje o Pasavini III str. 353. Zagreb. Rauš , Dj. (1970): Prilog poznavanju flore Fruške gore iz okolice Iloka. Preštampano iz Šum. lista br. 9/10, Zagreb. Rauš , Dj. (1971): Rasprostrajenost bukve (Fagus silvatica L.) u nizinskim krajevima šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Šumarski simpozij, Zagreb. Rauš , Dj. (1970): Dendroflora parkova i drvoreda Vinkovaca i Nuštra. Separat iz »Godišnjaka« MH Vikovci, br. 7. Rauš , Dj. (1971): Fitocenološke osobine šuma na obroncima zapadnog dijela Fruške gore. Poseban otisak iz knjige »Radovi Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima, knj. 1, Zagreb. Rauš , Dj. (1972): Karta šumskih zajednica Spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Rauš , Dj. (1972): Slavonski orijaši prkose vijekovima. »Priroda« br. 9, Zagreb. Rauš , Dj. (1973): O tvornici tanina u Županji. »Županjski zbornik« br. 4, Županja. Rauš , Dj. (1973): Šume Slavonije i Baranje od M. A. Relkovića do danas. Radovi Centra JAZU, knj. 2, Zagreb. Rauš, Dj. i M. Kal ini ć (1073): Pedološko i fitocenološke osobine šume lužnjaka i običnog graba s bukvom u Posavini i Pokuplju. Radovi Centra JAZU, Vinkovci, knji. 2, Zagreb. Rauš , Dj. (1973): Fitocenološke značajke i vegetacijska karta fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke. Šum. list br. 5/6, Zagreb. Rauš , Dj., (1973): Vegetacijska karta fakultetske šume Lubardenik kod Lipovljana. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Rauš , Dj. (1973): Vegetacijska karta fakultetske šume »Opeke« kod Lipovljana. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Rauš , Dj. (1974): Šumske fitocenoze i vegetacijska karta šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, Centar JAZU, Vinkovci. Rauš , Dj. (1974): Prilog bibliografskom pregledu radova o šumarstvu jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, Centar JAZU, Vinkovci. Rauš , Dj. (1974): Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice »Josip Kozarac« kod Lipovljana. Tisak Grafičkog zavoda Hrvatske, Zagreb. Rauš , Dj. (1974): Prilog poznavanju jednogodišnjih količina prostirke u šumskim zajednicama Posavine. Ekologija (Separat) Acta Biologica Jugoslavica, Vol 8, No. 2, Beograd. Rauš , Dj. (1975): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Glasnik . za šumske pokuse br. 18, 225—346, Zagreb. Rauš , Dj. (1975): Stieleichenwälder Slavoniens. Problems of Balkan Flora and Vegetation, Sofia 1975. Rauš , Dj. (1975): Dekorativno drveće i grmlje u starim parkovima Slavonije i Baranje. Hortikultura, br. 2, Zagreb. Rauš , Dj. (1975): Šuma crne johe (Frangulo-Alnetum glutinosac Rauš 68) u bazenima Spačva, Šum. list 11—12. Zagreb. Rauš , Dj. (1975): Šumska vegetacija »Vorlanda« na lijevoj obali Save između Orljave i Bosuta, Centar JAZU, Vinkovci, Zagreb. Rauš , Dj. (1976): Vegetacijska karta fakultetske šume »Duboka« kod Velike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Rauš , Dj. (1976): Šumska vegetacija Đakovštine. »Zbornik Đakovštine« JAZU Vinkovci, Zagreb, str. 115—146. Rauš , Dj. (1977): Stari parkovi u Slavoniji i Baranji. NHB »Hortikultura«, Split, (knjiga). Rauš , Dj. (1976): Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glasnik za šum. pok. vol. XIX, p. p. 5—75, Zagreb. Rauš , Dj. (1977): Vegetationsuntersuchungen in den Wäldern des Spačva-Beckens in Kroatien. Studia phytologica in honoren jubilantis A. O. Horvat, Peć. Rauš , Dj. (1977): Slavonac i šuma — iz prošlosti slavonskog šumarstva, Priroda, br. 6—10, str. 174—176, Zagreb. Rauš , Dj. (1978): Šumska vegetacija dunavskih ada i ritova u okolici Vukovara. Ekologija, Vol. 13, No. 2, 133—147, Beograd. Rauš , Dj.. et al. (1978): Prilog poznavanju močvarne i vodene vegetacije bara u nizinskim šumama Slavonije. Acta Botanica Croatica 37, str. 131—147. Rauš , Dj. et al. (1979): Propada Sovsko jezero — nekadašnji biser Slavonije, »Priroda « god. LXVII, str. 249—250. Rauš , Dj. et. al. (1979): Ekološko uzgojne osobine specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik i Muški Bunar u Slavoniji. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb, str. 767-823. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Rauš , Dj. et al. (1979): Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svijetlu regulacije rijeke Save. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb, str. 767—823. Rauš , Dj. et al. (1979): Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svijetlu regulacije rijeke Save. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 877—897, Zagreb. Rauš , Dj. e.t al. (1979): Komparativna istraživanja ekosistema u Hrvatskoj. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 1011—1018, Zagreb. Rauš , Dj. (1977): Parkovi i drvoredi Požeške kotline. Požega 1227—1977. Odbor za proslavu 750 godišnjice grada Slavonska Požega, str. 434—473 Zagreb. Rauš , Dj. (1979): Uloga šume i šumarstva u zaštiti čovjekova okoliša. Županjski zbornik, br. 6, str. 63—77, Županja. Rauš , Dj. et al. (1979): Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški Bunar — — Studija ekološko-uzgojnih osobina, Š. G. Nova Gradiška, str. 1—133, tisak GRO »Mirko Gamborovski« Nova Gradiška. Rauš , Dj. et al (1980): Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacijskog područja »Belišća« u vrijeme postanka Kombinata »Belišće« i danas. Zbornik radova Kombinat »Belišće« kao činilac privrednog razvoja, str. 33—68. Osijek. Rauš , Dj. (1980): Zelenilo bjelovarskog kraja. NIŠRO »Prosvjeta«, Bjelovar. Rauš , Dj. et al. (1980): Komparativna istraživanja ekosistema u Hrvatskoj. Šum. list, 5—6, str. 201—218. Rauš , Dj. (1980): Osnovne šumsko-vegetacijske jedinice na lokalitetima sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Posavini, Ekologija, vol. 15, No. 1, 17—39, Beograd. Rauš , Dj. et al. (1980): Vegetacija bara i močvara u šumama jugozapadnog Srijema. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, sv. 58, 17—51, Novi Sad. Rauš , Dj. et al. (1981): Mogućnost unošenja crvenog hrasta (Quercus borealis maxima Sorg.) u šumska staništa SR Hrvatske. Šum. list 8—9, str. 331—352, Zagreb. Rauš , Dj. et al. (1981): Prirodne i ostale mogućnosti proizvodnje drveta u Slavoniji i Baranji. Predano u tisak sa Zbornik III Sabora Slavonije i Baranje, Osijek. Rauš , Dj. (1981): Šume hrasta lužnjaka u Slavoniji i Baranji, predano u tisak Akademiji nauka Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Relković , A. M. (1762): Satir iliti divji čovik. Priredio Nikolić Ferdo, Školska knjiga 1952. Zagreb. Zoričić , M. (1885): Statistische Skizze der königreiche Kroatien und Slawonien, Zagreb. Statistički pregled Kraljevine Hrvatske i Slavonije 1895, Zagreb. Statistički atlas Kraljevine Hrvatske i Slavonije 1875—1915, 1917 Zagreb. Statistika šuma i šumske privrede za 1938. g., 1940, Beograd. Statistički godišnjak NR Hrvatske 1955, Zagreb. Statistički godišnjak Jugoslavije 1969, godina XVI Beograd, Savezni zavod za sta tistiku, 1969. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Results of fifteen Years (1966—1980) Investigations and Mapping of Forests of Slavonia and Baranja Summary Our vegetation investigations and mapping of the forests of Slavonia and Baranja over the fifteen past years have covered about 150 000 hectares of forests in the flatlands of Posavina, Podunavlje, Baranja and parts of Podravina. Fifty research papers of forest vegetation in Slavonia and Baranja have been written and published in twelve journals totalling 1050 printen pages, among which a monograph on the forest vegetation of the Spačva Basin is o particular interest. The Grafički zavod Hrvatske has issued coloured vegetation maps covering some 60 000 hectares of forests, the scales being 1:10000, 1:25000 and 1:100000. A part of works on the forest vegetation of Slavonia and Baranja has been published in Norway, the USSR, Hungary, Bulgaria and Poland. A concise survey of our research into the forests of Slavonia and Baranja allows the following conclusions: 1. The forests of Slavonia and Baranja have played an important role in the development of national economy and have contributed to the general progress and wellbeing of the region over the last three centuries. 2. Man´s behaviour in relation to the woods was not been corect all times, and the forests were mercilessly cut and damaged heedless of the generations to come. 3. The forests of Slavonia and Baranja have not been adequately studied and sureveyed, which has resulted in the la lagging behind of the overall bio-production in forestry as a branch of economy. 4. Forests are of a special importance to thes countri, and therefore forestry should be treated on an equal footing with other raw material production branches of industry which are of a special interest for the development of the country. 5. The demand for wood in the world and in the country is constantly incresaing and will continue to do so, while the present rate of the development of forestry in thes region does not satisfy the requirements of economy. |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA POZIV na zajednički rad za »Opis šumarstva« u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji Ne trebamo s uma smetnuti, da će taj opis svakomu šumaru svagda dobro doći, jer će se upoznati sa raznimi vladajućimi odnošaji, a o kojima moremo reći, da pojedinac ni pojma nema, akoprem već mnogo godina radi na šumarskom polju. Šumarstvo Hrvatske i Slavonije sastoji se danas iz pet grupah, a te su: državno, krajiško-imovno-obćinstvo, starog provincijala, vlastelinstko i napokon pojedinih privatnika. Uzmemo li u obzir, da smo na koncu devetnajstog stoljeća, te da nam je kao smrtnikom i dužnost, da našem potomstvu ostavimo uspomenu našeg rada iz devetnajstog stoljeća s jedne strane, s druge pako opet da im damo pravac, kojim im je po našoj uviđavnosti napred kročiti, to drugo ne smijemo činiti, van se latiti odmah složno posla. Kao tema ovog opisa bile bi sliedeće četiri glavne točke: 1. Generalni opis svih šumah u Hrvatskoj i Slavoniji sa što mogućom dubljom povješću. 2. Šumsko gospodarstvena uredba pojedinih šumoposjednikah obzirom na pojedina šumišta. 3. Posljedice te uredbe. 4. Obća kritika. Dakle oko ovih točakah imao bi se naš rad da kreće. Kako i na koji način, to bi imali stručnjaci, koji se žele tog posla latiti, sami sporazumno urediti. Analogno tome imali bi se stručnjaci, koji su sporazumni sa ovim predlogom, sastati, te sebi daljni pravac nakon izmjene misli udariti. Stoga pozivamo ovime i sve i svakog šumarskog stručnjaka, neka bi odmah svoju izjavu poslao uredničtvu našeg lista, a naročito neka u svojoj izjavi iztakne, da li će doći na sastanak, koji će biti u tu svrhu određen. Proko p Agjić, šumar (kod II Banske im. općine u Glini) (Šumarski list, 1898, str. 127—129) |