DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 88 <-- 88 --> PDF |
JOSIP ČUVAJ, dipl. inž. šum. (1897 — 1981.) Iz krugova šumarstva nestao nam je zauvijek još jedan veteran šumarske struke, jedan od stare generacije uglednih slavonskih šumara — naš dragi Joža Čuvaj. Preminuo je u Karlovcu 18. XII 1981, gdje je živio zadnje godine svog života kao umirovljeni stručni nastavnik poznate Srednje šumarske škole. Vijest o njegovoj smrti duboko se dojmila njegovih drugova i brojnih generacija učenika — šumarskih tehničara i inženjera širom naše Republike, kao i prijatelja i negdanjih kolega sa kojima je surađivao u početnim godinama svoje aktivne stručne djelatnosti. Ing. Josip Čuvaj se rodio 1897. godine u Zagrebu. Potiče iz skromne činovničke obitelji, otac mu je bio gimnazijski profesor. Svoje osnovno j srednje školsko obrazovanje stječe u Zagrebu — proživljavajući burne godine prvog svjetskog rata (1914—1918). Nakon raspada Austro-Ugarske državne tvorevine i stvaranja bivše Kraljevine Jugoslavije (1918) pokojni Joža se zapošlja va kao administrativno-računski službenik kod privatne drvarske firme. Bilo je to u centrali bivše Našičke drvne industrije dd ü Zagrebu, koja je vršilo eksploatacije šuma u raznim šumskim područjima. Kasnije prelazi iz centrale poduzeća na njena radilišta u Đurđenovac i Andrijevci. Poslije više godina rada, u želji da poboljša svoj položaj, on se odlučuje za stjecanje bolje kvalifikacije. Zato odlazi na studij na Šumarski fakultet u Beogradu, na kojemu diplomira 1935. godine. Kao dipl. inž. sum. uključuje se u državnu službu na rad u području slavonskih b. državnih šuma Direkcije šuma Vinkovci. Najprije radi na velikoj manipulaciji režijskog pogona »Jamaričko brdo« — drž. šumarije Lipovljani. Kasnije prelazi na rad u taksacioni odsjek Direkcije šuma Vinkovci, gdje smo se sreli na zajedničkom radu uređivanja šuma »Spačvanskog bazena«. Radio je na svim vrstama terenskih snimanja elemenata za uređajne elaborate. Naročito se isticao u rješavanju posjedovnih problema prilikom segregacija i zamjene velikih površina — Dobanovci i Vratična Smogva. Sklonost tehničkim predmetima odvukla ga je kasnije iz oblasti šumarske djelatnosti na pedagoški rad. Iz Direkcije šuma Vinkovci odlazi za upravitelja Šumarije u Slavonski Brod. Nakon oslobođenja u Novoj Jugoslaviji radi u šumarstvu po potrebi službe kraće vrijeme u više drugih mjesta, u 1950. godine odlazi za nastavnika-profesora Srednje šumarske škole u Karlovcu. Ovdje djeluje niz godina, odgojivši sa ostalim drugovima nastavnicima generacije šumarskih tehničara, da bi se poslije navršenog radnog staža povukao 1965. godine u zasluženu mirovinu. U Karlovcu |