DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 83 <-- 83 --> PDF |
dus tri join s usmjerenjem na kompleksno iskorištavanje bukovog drva (Str. 303— 317) Odnosi između šumskog gospodarstva i drvoprerađivačke industrije, usmjereni na kompleksno iskorištavanje bukovog drva nemaju jednogodišnji periodički izvanredno kvalitativan karakter prerada sječivog drva sve do finalne proizvodnje, nego predstavljaju i otvoreni kontinuirani proces, koji dotiče tri ekonomske faze: 1. izvora bukovog drveta općenito od stvaranja, razvoja i oblikovanja rastućih zaliha u sastojinama sve do eksploatacije i isporuke, 2. prerade drvne mase u gotove proizvode, 3. potrošnje i iskorištenja proizvoda. Među zadatke šumskog gospodarstva ubrajamo osobito nastojanja oko kvalitete povećanja zaliha bukovog drva, obrađivanje pouzdanih i za duže vremenske razmake važećih pokazatelja proizvodnje i dobave drva, povećanje tehničke i komunikativne opremljenosti šume na tehničku razinu, koja odgovara industriji i uvođenje s industrijom koordiniranih načina sječe, manipulacije i isporuka sirovog drva uz očuvanje njegove dobre kvalitete. K r u t e 1, F.: Utjecaj starosti bukove sirovine na prinos pilanskih i sekundarnih proizvoda (Str. 319—330) Dosadanji radovi su pokazali, da starost sirovine u globalu izražava kvalitet sirovine i stoga utječe i na mogućnosti za njezinu primjenu. Provedeno probno pilenje bilo je usmjereno na prinos pilanskih roba i na iz njih zgotovljenih sekundarnih produkata. Da bi se postigle više kompleksne vrijednosti, provedeno je istraživanje u tri faze: poslije sječe, u primarnoj pilanskoj produkciji i u sekundarnoj produkciji pilane. Sortimentacija poslije sječe je pokazala utjecaj starosti na upotrebivost debala za pilanske trupce. Količinski prinos je ovisan o debljni prerađivane sirovine i raste s povećanom starosti. U znatnoj mjeri se ispoljio utjecaj starosti sirovine na prinos kvalitete piljene robe. Najveća ovisnost je zabilježena kod pilanskog drva I i III razreda, gdje koeficijent korelacije predstavlja 0,81 i 0,85. U ekonomskom izražavanju proizvoda je dobitak po 1 m3 piljene robe iz 80 godišnje sirovine bio 22 KČS, a za 140 godišnje sirovine pokazao se gubitak od 42 KČS. Preradom piljenih proizvoda U sekundarne pro.dukte utjecaj starosti još je značajnije. Ne dolazi samo do smanjenja ukupnog prinosa od 66,ÖVo na 44´J/o, nego i do pada udjela najvrednijih sortimenata, četvrtača za namještaj za 14,5°/», što praktički znači, da proizvodnja 1 m3 piljene robe iz 140 godišnje sirovine iskazuje gubitak od 277 KČS. Prema tome očit je utjecaj starosti na ekonomiku proizvodnje u cijelom ciklusu. Paserin, V.: Zaštita bukovog drva od zagušivanja (Str. 331—338) Prilog je dao pregled dosadašnjih poznavanja u pogledu nastajanja i toka zagušivanja bukovog drva i ova poznavanja se konfrontiraju s novim konstatacijama u ovom procesu. Autor dolazi do konstatacije, da je zagušivanje u svjetlu prijašnjih poznavanja objašnjeno kao kompleksna pojava pojedinih faktora, čija djelovanja teku na paralelan način i potpuno neovisno u svjetlu novih poznavanja ovaj proces ima sukcesivni tijek. Iz toga slijede važni zaključci za zaštitu bukovog drva i za postupanje u vremenu između obaranja i prerade. C h o v a n e c, D.: Pojava prestarjelih sastojina i njihova pristupačnost cestovnom mrežom (Str. 339—352) |