DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 83     <-- 83 -->        PDF

dus tri join s usmjerenjem na kompleksno
iskorištavanje bukovog drva (Str. 303—
317)


Odnosi između šumskog gospodarstva i
drvoprerađivačke industrije, usmjereni
na kompleksno iskorištavanje bukovog
drva nemaju jednogodišnji periodički izvanredno
kvalitativan karakter prerada
sječivog drva sve do finalne proizvodnje,
nego predstavljaju i otvoreni kontinuirani
proces, koji dotiče tri ekonomske faze:


1. izvora bukovog drveta općenito od
stvaranja, razvoja i oblikovanja rastućih
zaliha u sastojinama sve do eksploatacije
i isporuke,
2. prerade drvne mase u gotove proizvode,
3. potrošnje i iskorištenja proizvoda.
Među zadatke šumskog gospodarstva ubrajamo
osobito nastojanja oko kvalitete
povećanja zaliha bukovog drva, obrađivanje
pouzdanih i za duže vremenske
razmake važećih pokazatelja proizvodnje
i dobave drva, povećanje tehničke i komunikativne
opremljenosti šume na tehničku
razinu, koja odgovara industriji i
uvođenje s industrijom koordiniranih načina
sječe, manipulacije i isporuka sirovog
drva uz očuvanje njegove dobre kvalitete.


K r u t e 1, F.: Utjecaj starosti bukove sirovine
na prinos pilanskih i sekundarnih
proizvoda (Str. 319—330)


Dosadanji radovi su pokazali, da starost
sirovine u globalu izražava kvalitet sirovine
i stoga utječe i na mogućnosti za
njezinu primjenu. Provedeno probno pilenje
bilo je usmjereno na prinos pilanskih
roba i na iz njih zgotovljenih sekundarnih
produkata. Da bi se postigle
više kompleksne vrijednosti, provedeno je
istraživanje u tri faze: poslije sječe, u primarnoj
pilanskoj produkciji i u sekundarnoj
produkciji pilane.


Sortimentacija poslije sječe je pokazala
utjecaj starosti na upotrebivost debala
za pilanske trupce.


Količinski prinos je ovisan o debljni
prerađivane sirovine i raste s povećanom
starosti.


U znatnoj mjeri se ispoljio utjecaj starosti
sirovine na prinos kvalitete piljene
robe. Najveća ovisnost je zabilježena kod
pilanskog drva I i III razreda, gdje koeficijent
korelacije predstavlja 0,81 i 0,85.
U ekonomskom izražavanju proizvoda je
dobitak po 1 m3 piljene robe iz 80 godišnje
sirovine bio 22 KČS, a za 140 godišnje
sirovine pokazao se gubitak od 42 KČS.


Preradom piljenih proizvoda U sekundarne
pro.dukte utjecaj starosti još je
značajnije. Ne dolazi samo do smanjenja
ukupnog prinosa od 66,ÖVo na 44´J/o, nego
i do pada udjela najvrednijih sortimenata,
četvrtača za namještaj za 14,5°/», što
praktički znači, da proizvodnja 1 m3 piljene
robe iz 140 godišnje sirovine iskazuje
gubitak od 277 KČS.


Prema tome očit je utjecaj starosti
na ekonomiku proizvodnje u cijelom ciklusu.


Paserin, V.: Zaštita bukovog drva od
zagušivanja (Str. 331—338)


Prilog je dao pregled dosadašnjih poznavanja
u pogledu nastajanja i toka zagušivanja
bukovog drva i ova poznavanja
se konfrontiraju s novim konstatacijama
u ovom procesu. Autor dolazi do konstatacije,
da je zagušivanje u svjetlu prijašnjih
poznavanja objašnjeno kao kompleksna
pojava pojedinih faktora, čija djelovanja
teku na paralelan način i potpuno
neovisno u svjetlu novih poznavanja ovaj
proces ima sukcesivni tijek. Iz toga slijede
važni zaključci za zaštitu bukovog
drva i za postupanje u vremenu između
obaranja i prerade.


C h o v a n e c, D.: Pojava prestarjelih sastojina
i njihova pristupačnost cestovnom
mrežom (Str. 339—352)