DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Ovo zahtjeva organizacione mjere za stvaranje samostalnih uprava, kojima bi stajala na raspolaganju sredstva mehanizacije za čitav šumarski pogon, eventualno za cijelo poduzeće. Hybbenovä, V.: Stabilizacija podloge i kolnika šumskih cesta u bukovim područjima fliša (Str. 41—62) Sada po 1 ha šumskog zemljišta ti području fliša postoji samo oko 3,2 m šumskih cesta, pri čemu je udio šumskih cesta s čvrstom površinom samo 1,9 m. U području fliša moraju se graditi učvršćene šumske ceste, koje su sposobne preuzeti na sebe usmjerena prometna opterećenja u svako doba godine. U području fliša ima malo kamena dobre kvalitete, pa je jedna od mogućnosti rješenja gradnja š´umskih cesta s tvrdim kolovozom uz stabilizacija lokalne zemljišne mase. Za stabiHzciju podloge primjenjivana su i dozirana sljedeća sredstva: vapno s 4—12%>, vapno 4—12*/» uz dodatak natrij klorida od 2 do 3°/o i vapno 2—3Vo i cementa 6°/o, ovisno o čvrstoći podloge. Za stabiliziranje podloge kolovoza korišćen je i šljunčani pijesak s lica mjesta stabiliziran cementom. Kemijska stabilizacija sa sredstvom RRP—235 nije primjenjivana. Koči, Z.: Tehnologija izrade i prijevoza drva u dozrijevajućim bukovim sastojinama (Str. 63—88) Istraživana je tehnologija privlačenja sirovih stabala traktorima marke HOLDER, ZETOR 5645, LKT—75 i traktorskim prikolicama s uporama (lijevčama), kao i tehnologija izrade prostornog drva u dužinama 2 m za privlačenje traktorom za Sortimente. Sve faze, od sječe do privlačenja, snimljene su mjerenjem vremena. Gledano po utrošku vremena čini se tehnologija prostornog drva od najmanje 2 m dužine najpovoljnija. Njezina pred 76 nost leži i u minimalnom oštećivan ju preostale sastojine. Ručno iznošenje prikraćenog drva na puteve za privlačenje zahtjeva pak od radnika povećano fizičko naprezanje. Ova je tehnologija stoga namjenjena za mlađe sastojine, u kojima debljina stabala u prsnoj visini ne prelazi 18—20 cm. U dozrevajućim sastojinama viših razreda starosti prevladavat će tehnologija cijelih stabala. Prednost ove tehnologije leži u mogućnosti boljeg korištenja drvne mase izradom oblih sortimenata na mehaniziranim s.tovarištima drva ili u odvozu neprikraćivane drvne mase u drvoprerađivačke pogone, gdje se prerađuje cjelokupna drvna masa na kombiniranoj mehaničko-kemijskoj liniji. Mikuška, J.: Utjecaj eksploatacionih tehnologija na oštećenje šume (Str. 89— 114) Slovačka ima relativno dobre uslove za prirodnu obnovu šuma, osobito u sastojinama listača, ali prirodna obnova posječenih sastojina koristi se samo na desetini sječina. Šumarska praksa to opravdava i uvođenjem nove tehnike u izvlačenje drveta. Rezultati istraživanja u normalnim pogonskim uslovima pokazuju, da je i kod primjene moderne tehnike na terenima tegljača moguće postići željeni udio prirodne obnove u sastojinama listača. Za podizanje udjela prirodnog pomlađen ja je potrebno: 1. kod prvog obnovnog zahvata izbjeći prejako osvjetljavanje matične sastojine, jer bi to imalo za posljedicu nepotrebno povećanje neželjenog podrasta korova na obnovljenom šumskom tlu; 2. poslije izvlačenja drva mora se odstraniti zaostali otpadak, da ne smeta novim jedinkama kod razvijanja mladih drvaca; 3. ako je moguće, moraju se upotrijebiti tegljači točkaši namjesto gusjeničara; |