DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 75     <-- 75 -->        PDF

bračunskih tehnika u upravljanju i u
posljednjem, četvrtom dijelu, analizira se
pitanje efektivnosti automatizacije upravljanja.
Članak ima koncepcioni karakter.


Holupčik , M.: Racionalizacija pripreme
i matematičkog vrednovanja pokusa
u šumarskom istraživanju (Str. 55—
70)


Navode se dva primjera analize razmaha
pokusa s raznim opsegom pojedinih
pokusa osnovanih u obliku potpunih blokova,
priređenog u obliku pravokutnika i
dvostruke mreže. Primjeri ukazuju na mogućnost
sniženja rezidualne varijancije i
povećanja relativnog stupnja efikasnosti
primjenom pogodnog matematičkog modela
za osnivanje pokusa. Navode se i
kratki osnovi za izbor polaznog materijala
tako, da bi se unaprijed izlučili ü rezidualnoj
varijanciji nekoji poznati utjecaji
na kvalitativne znakove.


Tut ka, J.: Primjena matematičko-logičkog
modeliranja u praksi šumskog gospodarstva
(Str. 71—82)


Analiziraju se mogućnosti primjene matematičko-
logičkog modeliranja u upravnim
procesima šumskog gospodarstva. U
okviru ove metode se istraživalo pitanje
tehnološke tipizacije sastojina, koja je neposredno
spojena s fazom privlačenja drva.
Pomoću aparata ove metode moguće
je pojedinim sastojinama, koje su karakterizirane
različitošću prirodnih faktora,
odrediti aktualne tehnologije. Radi se o
usklađenju tehničkih i tehnoloških parametara
sredstava za privlačenje s uslovima
staništa. To stvara predpostavke za
kvalitetnije planiranje investicija za strojeve
(sredstava privlačenja) i korištenje
metoda optimalizacije njihovog iskorištavanja.


Voško, M.: Matematičko modeliranje
procesa rasta u šumskim ekosistemima
(Str. 83—92)


Analizira se metodički pristup rješavanju
matematičkog modeliranja procesa
rasta u šumskim ekosistemima s obzirom
na određivanje sastava vrsta drva u pogonskim
cjelinama. Razvoj vrijednosti mase
drvnih zaliha s različitim sastavom vrsta
drva na pojedinim bonitetima prati
se matematičkim modelom, metodom dinamičkog
programiranja. Model daje u
svako vrijeme optimalni (s gledišta određivanog
cilja) odnos zastupljenosti vrsta
drva, vrijednost proizvodnje mase,
količinu proredne mase i podatke o slučajnim
užitcima. Limitirajući uslovi modela:
sigurnost i trajnost produkcije. Svrsishodne
funkcije: produkcija masa u
kubnim odnosno težinskim jedinicama.


H a 1 a j, J. P a n e k, F.: Matematički
model tabela rasta (Str. 93—117)


Opisuje se matematički postupak sastavljanja
tabela rasta za smreku, jelu, bukvu
i hrast. Za izvođenje visinskih krivulja
boniteta je upotrebljena Korfova
(1939) funkcija rasta. Glavni elemenat tabela
je ukupni prirast. Njegove veličine
su izvedene u zavisnosti od središnje veličine
tabela — srednje visine. Opisuje se
izvođenje veličina glavnoga i ukupnog prirasta,
kao i ukupne produkcije mase. Tabele
su sastavljene vezanim matematičkim
programom na elektronskom računani
Tesla 200.


Roško, P., Haläth, J., Pä nek, F.:


Obrada klasifikacije proizvodnih područja
s gledišta prirodnih uslova na elektronskom
računaru (Str. 119—128)


Cilj predloženog rada je upoznavanje
rukovodećih i gospodarskih radnika šumskog
gospodarstva s postupkom izrade
pregleda, koji pružaju informacije o proizvodnim
uslovima. U radu je opisan postupak
izrade pregleda u obliku tabela, iz
kojih je moguće za gospodarske cijeline,
šumske uprave, direkcije državnih šuma
utvrditi rasprostranjenje zaliha i sječa u
orografskim, terenskim, stanišnim i geo