DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 74 <-- 74 --> PDF |
šim šumama iste jeseni. Zanimljdvo je, da mlado stablo Chamaecyparis Lawsoniane nije pretrpjelo nikakve štete. U Bibliografiji citiran je i D. M1 i n š e k te B. P r p d ć s radom. Über den Einfluss von Stammform und Standort auf die Sturmefe stingkeit der Fichte, objavljenom 1929. god. u Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen), oba u br. 4. M. P a c i: Izoencimi u šumarskoj genetici (u br. 5). O. Piškorić ZNANSTVENI RADOVI INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA ZVOLEN, SR SLOVAČKA (Br. 29 i 30/1979) Svaki od ova dva sveska Znanstvenih radova su tematski. U br. 29. saopćeni su radovi o korišćenju matematičkih metoda i moderne obračunske tehnike u šumskom gospodarstvu, a u br. 30. prikazani su rezultati istraživanja o tehnici i tehnologiji izrade bukovine. Broj: 29—1979: KORIŠĆENJE MATEMATIČKIH METODA I MODERNE OBRAČUNSKE TEHNIKE U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU Marko V.: Matematičke metode i moderna obračunska tehnika u šumskom gospodarstvu (Str. 13—19) Šumsko gospodarstvo podliježe objektivno važećim prirodnim i ekonomskim zakonitostima. U uređivačkoj, uzgojnoj, eksploatacijonoj i ekonomskoj djelatnosti se upotrebljava veliko mnoštvo skupnih podataka. To sve omogućuje, da se pri usmjeravanju reprodukcionog procesa i upravljanja proizvodnjom primjene matematičke metode i modeli. Obračunska tehnika će u šumskom gospodarstvu služiti ne samo za obradu skupnih podataka, nego i za uvođenje automatiziranih sistema upravljanja. Gaily, J.: Daljnji razvoj ekonomskog istraživanja u Institutu za istraživanja šumskog gospodarstva u Zvolenu (Str. 21 —36) Šumsko-ekonomsko istraživanja u Institutu za šumarska istraživanja u Zvolenu počela su 1953. godine. U drugoj etapi razvoja, ü godinama 1968—1975, porasli su zadaci i osnovan je samostalni organizacioni oblik za rješavanje šumarskoekonomskih istraživačkih zadataka. Godine 1976. počeo je nagli razvoj ekonomskog istraživanja. U članku je zahvaćen razvoj sadržajnog usmjerenja istraživanja, izgradnja kadrova, povećavanje kvalifikacije i pomoć praksi radnika ekonomskog istraživanja u godinama 1974. do 1976. Novotny, M.: Nekoja pitanja daljnjeg razvoja iskorištavanja obračunske tehnike kod upravljanja u šumskom gospodarstvu (Str. 37—51) Članak obrađuje pitanja daljnjeg razvoja obračunske tehnike kod upravljanja u šumskom gospodarstvu. U prvom dijelu se bavi opisom dosadanjeg razvoja iskorištavanja obračunskih uređaja pri upravljanju, u drugom njegovim vrednovanjem s gledišta korisnika, u trećem obavješćuje se čitaoca s osnovnim ciljevima na sektoru izgradnje automatiziranih sistema upravljanja (tzv. ASU) kao pripremnog višeg stupnja primjenjivanja o |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 75 <-- 75 --> PDF |
bračunskih tehnika u upravljanju i u posljednjem, četvrtom dijelu, analizira se pitanje efektivnosti automatizacije upravljanja. Članak ima koncepcioni karakter. Holupčik , M.: Racionalizacija pripreme i matematičkog vrednovanja pokusa u šumarskom istraživanju (Str. 55— 70) Navode se dva primjera analize razmaha pokusa s raznim opsegom pojedinih pokusa osnovanih u obliku potpunih blokova, priređenog u obliku pravokutnika i dvostruke mreže. Primjeri ukazuju na mogućnost sniženja rezidualne varijancije i povećanja relativnog stupnja efikasnosti primjenom pogodnog matematičkog modela za osnivanje pokusa. Navode se i kratki osnovi za izbor polaznog materijala tako, da bi se unaprijed izlučili ü rezidualnoj varijanciji nekoji poznati utjecaji na kvalitativne znakove. Tut ka, J.: Primjena matematičko-logičkog modeliranja u praksi šumskog gospodarstva (Str. 71—82) Analiziraju se mogućnosti primjene matematičko- logičkog modeliranja u upravnim procesima šumskog gospodarstva. U okviru ove metode se istraživalo pitanje tehnološke tipizacije sastojina, koja je neposredno spojena s fazom privlačenja drva. Pomoću aparata ove metode moguće je pojedinim sastojinama, koje su karakterizirane različitošću prirodnih faktora, odrediti aktualne tehnologije. Radi se o usklađenju tehničkih i tehnoloških parametara sredstava za privlačenje s uslovima staništa. To stvara predpostavke za kvalitetnije planiranje investicija za strojeve (sredstava privlačenja) i korištenje metoda optimalizacije njihovog iskorištavanja. Voško, M.: Matematičko modeliranje procesa rasta u šumskim ekosistemima (Str. 83—92) Analizira se metodički pristup rješavanju matematičkog modeliranja procesa rasta u šumskim ekosistemima s obzirom na određivanje sastava vrsta drva u pogonskim cjelinama. Razvoj vrijednosti mase drvnih zaliha s različitim sastavom vrsta drva na pojedinim bonitetima prati se matematičkim modelom, metodom dinamičkog programiranja. Model daje u svako vrijeme optimalni (s gledišta određivanog cilja) odnos zastupljenosti vrsta drva, vrijednost proizvodnje mase, količinu proredne mase i podatke o slučajnim užitcima. Limitirajući uslovi modela: sigurnost i trajnost produkcije. Svrsishodne funkcije: produkcija masa u kubnim odnosno težinskim jedinicama. H a 1 a j, J. P a n e k, F.: Matematički model tabela rasta (Str. 93—117) Opisuje se matematički postupak sastavljanja tabela rasta za smreku, jelu, bukvu i hrast. Za izvođenje visinskih krivulja boniteta je upotrebljena Korfova (1939) funkcija rasta. Glavni elemenat tabela je ukupni prirast. Njegove veličine su izvedene u zavisnosti od središnje veličine tabela — srednje visine. Opisuje se izvođenje veličina glavnoga i ukupnog prirasta, kao i ukupne produkcije mase. Tabele su sastavljene vezanim matematičkim programom na elektronskom računani Tesla 200. Roško, P., Haläth, J., Pä nek, F.: Obrada klasifikacije proizvodnih područja s gledišta prirodnih uslova na elektronskom računaru (Str. 119—128) Cilj predloženog rada je upoznavanje rukovodećih i gospodarskih radnika šumskog gospodarstva s postupkom izrade pregleda, koji pružaju informacije o proizvodnim uslovima. U radu je opisan postupak izrade pregleda u obliku tabela, iz kojih je moguće za gospodarske cijeline, šumske uprave, direkcije državnih šuma utvrditi rasprostranjenje zaliha i sječa u orografskim, terenskim, stanišnim i geo |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 76 <-- 76 --> PDF |
loškim uslovima. Opsežan osnovni materijal je moguće dalje iskorištavati za izradu do sada neizrađivanih pregleda prema zahtjevima organizacije državnih šuma u SSSR. Pänek, F.: Tokovi regresivnih funkcija korištenih u šumarskim istraživanjima (Str 129—147) Autor analizira tokove regresivnih funkcija korištenih u šumarskim istraživanjima, za koje su bile u Zavodu obračunske tehnike Visoke škole za šumsko gospodarstvo i tehnologiju drva u Zvolenu izrađeni standardni podprogrami izračunavanja regresnih koeficijenata. Mogući tokovi ovih funkcija su šematski predočeni na si. 1—15. U zaključku rada su vrednovani kriteriji izbora najpogodnije regresne funkcije. Kao važan kriterij smatrana je mogućnost dobre ekstrapolacije vrijednosti izvan opsega empirički osiguranih vrijednosti. Š p y r k a, B.: Izračunavanje optimalnog vremena korištenja transportnog sredstva pomoću dinamičnog programiranja (Str. 149—164) Radi se o izračunavanju optimalnog vremena obnove transportnog sredstva Praga V3S kod upotrebe dinamičkog programiranja. Rezultat treba smatrati aproksimativnim. Tu se ne uzima u obzir normalno trošenje sredstava i daljnji faktori, koji djeluju na vrijeme njegova upotrebljavanja. Pomoću ove metode je moguće kod određivanja daljnjih utjecaja egzaktno odrediti vrijeme upotrebljavanja osnovnih sredstava. U šumskom gospodarstvu za sada nemamo toliko sredstava, da bi mogli sva osnovna sredstva s dužim kao optimalnim vremenom obnoviti. Zato nam ovaj račun pomaže, da utvrdimo, za koliko se od optimalnog vremena upotrebe osnovnih sredstava udaljujemo. Zadatak, koji smo si postavili, pokazuje na konkretnom primjeru, da je moguće uvođenje matematičkih metoda u područje odlučivanja o obnavljanju osnovnih sredstava na osnovu principa optimalnosti. Gaily, J.: Ocjenjivanje pravilnosti upotrebljavanja transportnih sredstava (Str. 165—179) Upotrebivost metodike ocjenjivanja pravilnosti se povjerava na konkretnim podacima upotrebljavanja transportnih sredstava kod četiri transportna sredstva za desetogodišnje razdoblje. U metodici se primjenjuju približno metode istraživanja sezonosti, konkretnoj metodi oznaka, koja se služi znakovima +, —, 0, koja je dopunjena metodom prevladavajućih znakova. Rezultat rada je poznavanje stvarnog iskorištavanja, ocjenjivanje pravilnosti korištenja i potvrda upotrebivosti predložene metodike. Ž i 1 a v n i k, J.: Troškovi u šumskom gospodarstvu i korištenje korelacione i regresne analize (Str. 181—195) Navodi se problematika korištenja korelacione i regresne analize u području troškova šumskog gospodarstva. Upotreba ove metode predstavlja povećanje razine objektivnog planiranja troškova i vrednovanje stvarno dostignute visine troškova. Princip se osniva na odabiranju i kvantifikacijii odlučujućih pokazatelja proizvodnih uslova na razinu troškova. Mogućnost korištenja metode korelacione i regresne analize na troškovnoj strani šumske proizvodnje je ilustrirana primjerom. Šmelko, S.: Reprezentativna konrolna metoda inventarizacije šuma s trajnom mrežom pokusnih ploha (Str. 197—220) Prilog sadrži prijedlog reprezentativne metode s trajnom mrežom kružnih pokusnih ploha, koja spaja prednosti kružnih pokusnih ploha i klasičnih kontrolnih metoda i omogućuje dugoročno praćenje promjena stanje šume (prema proizvoljno odabranim oznakama). Ploha površine dva do pet ara su nevidljivo fiksirane že |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ljeznom cjevčicom u zemlji, koja se kod slijedećih inventura potraži specijalnim detektorom; položaj stabala u krugu je zahvaćen na polarne koordinate: stanje pomlađenja i podrasta se utvrđuje na manjim površinama (1 do 25 m2) u okviru kruga. Metoda se provjerila na pokusnom objektu s površinom od 152 ha, na kojoj su se ostvarile dvije inventure. Za obradu rezultata su priređeni algoritmi i programi na elektronskom računani Tesla 270. Metodu je moguće upotrijebiti u istraživanju i praksi gospodarskog uređivanja šuma. Paule, L.: Višedimenzionalne statističke analize i njihova upotreba u šumarskom istraživanju (Str. 221—236) Višedimenzionalne statističke analize predstavljaju statističke metode, koje se primjenjuju kod obrade višedimenzionalnih statističkih podataka. Njihov cilj je sumiranje reprezentacija i interpretacija višedimenzionalnih statističkih podataka. U radu se iznose matematičke formulacije i najvažniji testovi hipoteza slijedećih višedimenzionalnih statističkih analiza: — analiza glavnih komponenata, — diskriminaciona analiza, — višedimenzionalna diskriminaciona analiza, — višedimenzionalna analiza varijancije (MANOVA), — analiza faktora. Diskutiraju se mogućnosti korištenja višedimenzionalnih analiza u šumarskom istraživanju i srodnim stručnostima. P ä n e k, F.: Korištenje obračunske tehnike kod predlaganja, provjeravanja i rajonizacije proizvodnih tehnologija eksploatacionog procesa (Str. 237—252) Obračunska tehnika se najviše primjenjuje kod vrednovanja dosadanjih i predlaganja novih tehnologija eksploatacionog procesa. U praksi se najčešće koriste metode određivanja optimalnog načina do preme drva sa zbirnog područja do određenih pogona za preradu drva. Razrađuje se pitanje korištenja obračunske tehnike kod upravljanja proizvodnim procesom u cijeloj fazi od panja do korisnika s obzirom na proizvodni plan pogona za preradu drva. Broj: 30—1979: TEHNIKA I TEHNOLOGIJA IZRADE BUKOVINE J a n č o, J.: Sadašnje stanje i tendencije razvoja tehnike i tehnologije eksploatacije drva listača u vezi s njegovim kompleksnim iskorištenjem (Str. 13—28) U uvodnom dijelu se analizira sadanje stanje eksploatacije drva listača s gledišta proizvodnih uslova (nagib terena, udaljenost privlačenja, pristupačnost sastojina, debljiinski stepeni stabala, stanje iznošenja drva, primjena tehnike). Iz karakteriziranja sadanjih problema proizlazi način i metoda rješavanja proizvodnje drveta s obzirom na razvoj do godine 1990. s gledišta tehničkih novacija primjenjenih tehnologija, razvrstavanja na drva. V e s e 1 s ky, J.: Koncentracija i cikličnost sječa bukve na području fliša (Str. 29—40) Jedan od osnovnih uslova za uvrštenje progresivnije tehnike kod koncentrirane sječe bukovog drva je odlučujuća gospodarska strana — rentabilnost. Iz predložene analize različitih tehnologija izračunava se na osnovi ekonomskih kriterija za radove i troškove pogona minimalna nužna koncentracija drvne mase za svrsishodno uvrštenje ove tehnike. Istovremeno se navodi nuždan broj radnih mjesta za uvrštenje strojeva kod zadane drvne zalihe po ha (prema debljinama stabala). Prema podacima moraju se radna mjesta tako stegnuti, da bude ispunjen uslov za najmanje jedan tjedan rada na jednom mjestu. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Ovo zahtjeva organizacione mjere za stvaranje samostalnih uprava, kojima bi stajala na raspolaganju sredstva mehanizacije za čitav šumarski pogon, eventualno za cijelo poduzeće. Hybbenovä, V.: Stabilizacija podloge i kolnika šumskih cesta u bukovim područjima fliša (Str. 41—62) Sada po 1 ha šumskog zemljišta ti području fliša postoji samo oko 3,2 m šumskih cesta, pri čemu je udio šumskih cesta s čvrstom površinom samo 1,9 m. U području fliša moraju se graditi učvršćene šumske ceste, koje su sposobne preuzeti na sebe usmjerena prometna opterećenja u svako doba godine. U području fliša ima malo kamena dobre kvalitete, pa je jedna od mogućnosti rješenja gradnja š´umskih cesta s tvrdim kolovozom uz stabilizacija lokalne zemljišne mase. Za stabiHzciju podloge primjenjivana su i dozirana sljedeća sredstva: vapno s 4—12%>, vapno 4—12*/» uz dodatak natrij klorida od 2 do 3°/o i vapno 2—3Vo i cementa 6°/o, ovisno o čvrstoći podloge. Za stabiliziranje podloge kolovoza korišćen je i šljunčani pijesak s lica mjesta stabiliziran cementom. Kemijska stabilizacija sa sredstvom RRP—235 nije primjenjivana. Koči, Z.: Tehnologija izrade i prijevoza drva u dozrijevajućim bukovim sastojinama (Str. 63—88) Istraživana je tehnologija privlačenja sirovih stabala traktorima marke HOLDER, ZETOR 5645, LKT—75 i traktorskim prikolicama s uporama (lijevčama), kao i tehnologija izrade prostornog drva u dužinama 2 m za privlačenje traktorom za Sortimente. Sve faze, od sječe do privlačenja, snimljene su mjerenjem vremena. Gledano po utrošku vremena čini se tehnologija prostornog drva od najmanje 2 m dužine najpovoljnija. Njezina pred 76 nost leži i u minimalnom oštećivan ju preostale sastojine. Ručno iznošenje prikraćenog drva na puteve za privlačenje zahtjeva pak od radnika povećano fizičko naprezanje. Ova je tehnologija stoga namjenjena za mlađe sastojine, u kojima debljina stabala u prsnoj visini ne prelazi 18—20 cm. U dozrevajućim sastojinama viših razreda starosti prevladavat će tehnologija cijelih stabala. Prednost ove tehnologije leži u mogućnosti boljeg korištenja drvne mase izradom oblih sortimenata na mehaniziranim s.tovarištima drva ili u odvozu neprikraćivane drvne mase u drvoprerađivačke pogone, gdje se prerađuje cjelokupna drvna masa na kombiniranoj mehaničko-kemijskoj liniji. Mikuška, J.: Utjecaj eksploatacionih tehnologija na oštećenje šume (Str. 89— 114) Slovačka ima relativno dobre uslove za prirodnu obnovu šuma, osobito u sastojinama listača, ali prirodna obnova posječenih sastojina koristi se samo na desetini sječina. Šumarska praksa to opravdava i uvođenjem nove tehnike u izvlačenje drveta. Rezultati istraživanja u normalnim pogonskim uslovima pokazuju, da je i kod primjene moderne tehnike na terenima tegljača moguće postići željeni udio prirodne obnove u sastojinama listača. Za podizanje udjela prirodnog pomlađen ja je potrebno: 1. kod prvog obnovnog zahvata izbjeći prejako osvjetljavanje matične sastojine, jer bi to imalo za posljedicu nepotrebno povećanje neželjenog podrasta korova na obnovljenom šumskom tlu; 2. poslije izvlačenja drva mora se odstraniti zaostali otpadak, da ne smeta novim jedinkama kod razvijanja mladih drvaca; 3. ako je moguće, moraju se upotrijebiti tegljači točkaši namjesto gusjeničara; |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 79 <-- 79 --> PDF |
4. što više treba radove sječe i izvlačenja drveta iz sastojine vršiti n zimskom razdoblju. Zapažanjem je ustanovljeno, da kod primjene svake za tegljače priklane tehnologije na sječnoj plohi ostaje više jedinki mladica, nego što bi ih mi u smislu važećih normi ondje stavili kod umjetne obnove. Pokazalo se da nova tehnika i oblici tehnologije imaju negativna djelovanja na eroziju tla i oštećuju preostalu sastojinu, ali to se može predusresti ili se mogu poljedice ublažiti poboljšanjem radne discipline. J a n č o, J., M a n d a 1 i k, I., V e s e 1 s k y, J.: Izrada drva u sječivim bukovim sastojinama (Str. 115—135) Izrada sirovog drva u bukovim sastojinama je kompliciranija nego u sastojinama crnogorice. Istraživana je podobnost motornih pila snage 1,7—5,3 kW za obaranje, orezivanje grana i prikraćivanje drva. Za obaranje stabala do 2 m3 mase preporučuju se motorne jednomužne pile snage preko 2,5 kW. Za orezivanje grana stabala do 2 m3 mase podobne su motorne pile snage do 2,5 kW. U manipulaciji i kraćenju drva kod stabala do 0,6 m3 prvenstveno motorne pile snage do 2,9 kW. Za rad u sječivim sastojinama bukve preporuča se radna grupa od dva radnika s dvije motorne pile. Kod povećavanja članova radne grupe u sječi pada dnevni učinak. Za izvlačenje drva koriste se tegljači ZTS-a Tvornica teških strojeva MARTIN dvije kategorije, snage 57—74 kW i snage od 88—115 kW. S obzirom na spomenute uslove produkcije i pogona tegljač LKT-120A je najpodobniji po učinku. Do udaljenosti izvlačenja od 500 m postiže traktor LKT-80 dobre učinke. On je bio korišten pod najnepovoljnijim uslovima. J a n č o, J.: Proizvodnja bukovog drveta u razdoblju vegetacije (Str. 137—151) Kod cjelogodišnjeg izvlačenja drva i isporuke deblovine iz ljetne sječe tražena je uska suradnja između dobavljača — šumskog gospodarstva i korisnika — prerađivačke industrije. U članku se iznose rezultati istraživanja, kod koga je istraživan utjecaj ljetnjeg izvlačenja drva na utrošak rada kod proizvodnje drva, smanjivanje kvalitete drva zagušivanjem i primjena zaštitnih premaza protiv zagušivanja. U smislu rezultata istraživanja i prema iskustvima iz prakse utvrđena je metoda cjelogodišnjih sječa bukovog drva u regijama bukve s obzirom na prognoze dobave bukove deblovine do godine 1980. S t ä r e k, E.: Ergonomički parametri kod odvažanja drva listača (str. 153—168) Ovaj se rad bavi pitanjima fizičkog opterećenja posada sredstava za odvoz kod odvažanja drva s garniturama za odvoz drva te s higijenskih parametrima teretnih vozila Tatra 138 i Škoda 706. Rezultati mjerenja fizičkog opterećenja posade pokazuju, da su mnogi radni tokovi još tjelesno prilično naporni. Kod istovara drva pomoću kolnih dizalica je naprezanje vozača kola umjereno, rad suvozača srednje umjereno naporan. Najteža operacija je uspon na tovarnu površinu kod odvezivanja Užeta i samo izvlačenje užeta. Hidraulična dizalica umanjuje tjelesni napor kod utovara i istovara drva, računato u vremenskim i tehničkim jedinicama veoma bitno. Samo kod odvoza prostornog drva (1 m dužine) je energetski utrošak suvozača kod popravljanja utovara na vozilo i kod pomoćnih radova u umjerenom d srednje teškom opsegu. Upravljanje vozila kod vožnje je sa stanovišta fizičkog opterećenja umjereni napor. Nivo buke i vibracija kod radnog broja okretaja motora ne prekoračuj´u u kabini i na mjestu posluživanja uređaja za utovar dopuštene gra granice. 77 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Roš ko, P., Jasensky, L.: Tehnologija privlačenja drva listača sistemima traktorskih žičara LANOR (Str. 169—187) Fiziološka svojstva i oblici uzrasta listača otežavaju utrošak rada kod svih operacija izvlačenja drva. Ova specifična svojstva nastupaju osobito kod tehnologija privlačenja drva pomoću sistema žičara. Među ostalim sistemima korišteni su uređaji VLu, VLn, JPL i DPL. U mnogo slučajeva kod primjene ovih sistema žičara postignuti su dobri pogonski uspjesi. U sadanje vrijeme se propagira za izvlačenje žičarama sistemi za kratke udaljenosti. U Institutu za šumarska istražvianja u Zvolenü pronađen je sistem žičare za kratke udaljenosti LANOR3 u dva prototipa i stavljen u polupogonske us- love zbog ispitivanja. Sistem žičara može biti postavljen u dvije modifikacije LANORx i LANOR3. Modifikacija LANORi ima okretno uže, koje je određeno uglavnom za izvlačenje drva pro rednih sastojina s graničnim tovarom od 1 tone težine. LANOR3 ima povećanu nosivost na 3 tone i stoga je opremljen dvostrukim nosivim uzetom. Kao pogonska jedinica sistema žičara služi TNK-čekrk montiran na univerzalni traktor Zetro. Analiza polupogonskih postava, koje su ü ovom radu spomenute dokazuje podobnost konstrukcionog rješenja za povećane zahtjeve produktivnosti rada u šumarstvu. 11 a v s k y. J.: Prerada cijelih stabala bukve iz prorede u iver je (Str. 189—203) Istraživana je proizvodnja iverja iz cijelih bukovih stabala iz prorede u 35—, 45—, 55—, i 65— godišnjim sastojinama. U 35 godišnjoj sastojim iznosi kod prosječne prsne debljine sječenih stabala 8,2 cm udio deblovine iznad 7 cm 49,4%, tankog drva 3—7 cm 30,9% i tankog drva is pod 3 cm 19,7%; udio kore u deblovini je 6,0%, u tankom drvu 3—7 cm 11,2%, u tankom drvu ispod 3 cm 16,7%» te ü cijelom stablu 9,7%. U 45 godišnjoj sastojini kod prsne debljine 6,9 cm je učešće deblovine 43,7%, tankog drva 3—7 cm 26,3% i tankog drva ispod 3 cm 30,0%; udio kore kod deblovine je 5,7%, kod tankog drva 3—7 cm 8,5%, kod tankog drva ispod 3 cm 16,6% i kod cijelog stabla 9,5%. U 55 godišnjoj sastojini kod prsne debljine od 9.6 cm iznosi udio deblovine 66,6°/«, tankog drva 3—7 cm 15,0%, i tankog drva ispod 3 cm 18,4%; udio kore u deblovini čini 6,0% kod tankog drva 3— 7 cm 17,0%, kod tankog drva ispod 3 cm 22,2% i kod cijelog stabla 10,6%. U 65 godišnjoj sastojini kod prsnog promjera od 7,4 cm otpada na deblovinu 50,4%, tanko drvo 3—7 cm 23,9%, tanko drvo ispod 3 cm 21,00/0 i na lišće 4,7%; udio kore iznosi kod deblovine 6,6%, kod tankog drva 3—7 cm 8,2%, kod tankog drva ispod 3 cm 12,7% i kod cijelog stabla 7,9%. Ovisnot udjela kore od debljine drva izizražena je funkcijom Y = 19,87 X—».4«, e —0,014 * Kod laboratorijskih analiza proizvedenog iverja u sastojini pripao je najveći dio — 58,6% dužina od 10,0—19,9 mm. Otpadak je iznosio 3,8%. Iz iverja su proizvedena sulfatna celuloza, ploče iverice i vlaknatice zadovoljavajućih mehaničkih i fizikalnih svojstava. Kubašak, E.: Faktori, koji utječu na proizvodnju finalnih sortimenata na mehaniziranim glavnim skladištima (Str. 206 —213) Proizvodnja finalnih sortimenata sirovog drva u šumarstvu, koja se isporučuje prerađivačkoj industriji, predstavlja veoma kompliciran tehnološki proces. Kompliciranost ima svoj razlog u velikom broju faktora, koji utječu na proizvodnju sortimenata. Dugoročni i sred |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 81 <-- 81 --> PDF |
njoročni faktori su objektivnog karaktera, zadane činjenice i nemogu se u osnovi mdjenjati. Ovamo spada uglavnom sastav vrsti drva, maksimalni obujam debljina- promjera, kvaliteta drva. K tome su i drugi faktori, osobito izvoz drva, kapacitet, specijaliziranost i tehnička razina drvoprerađivačkih pogona, opremljenost mehaniziranih skladišta drva u šumarstvu i dr. Kratkoročno i neposredno pokazuju se utjecaji subjektivnih faktora koji proizlaze iz djelatnosti direktno ili indirektno u proizvodnju uključenih osoba, proizvodno planiranje, drvna bilansa, tehnološke metode, stručna podobnost i praksa posluživanja ali i personalno ekonomski interesi radnika, fiziološki problemi, problemi higijene i sigurnosti rada i dr. Sadanji komplicirani položaj u sortimentaciji leži u velikom broju proizvodnih sortimenata. Ali to bezuvjetno ne znači viši stupanj korištenja koristivih vrijednosti sortimenata. U zrcalu nastojanja da se svlada ova kompliciranost nije moguće tehnička rješenja skladišta drva unaprijediti. Daljnje rješenje se stoga osobito može očekivati u pojednostavljenoj sortimentaciji i na to vezana u višoj razini opremljenosti skladišta drva, koje je u stanju ovu manje kompliciranu sortimentaciju ostvariti kod izrazito viših učinaka od dosadašnjih. U najvišoj mjeri može se približiti ovom cilju isključenjem proizvodnje 1 m dugog prostora drva. Najpovoljnije se pokazuje zamjena ovog sortimenta stabilnim dužinama od 2—4 m, dužinama 6 m ali također i u nestandardiziranim dužinama. Takvi sortimenti se prerađuju onda dalje na potrebne dužine u drvoprerađivačkim pogonima. Isporuka može onda uslijediti po težini. S ovom problematikom ovisi i pitanje mjerenja i evidencije — knjigovodstva drva, koje se mora prilagoditi zahtjevima novih tehnologija proizvodnje i dobave sirovog drva. Rönay, E.: Problematika povećanja vrednovanja bukovog drva (Str. 214—236) Cilj rada je bio analiza i vrednovanje kvantitativnih i kvalitativnih znakova i vrednovanje bukove deblovine u zavisnosti od svojstva drva, utjecaja proizvodnotehničkih uslova, lokaliteta manipulacije drva i načina gospodarenja. Istraživanje je provedeno i vrednovana su odrezana debla dužine 15 m po sekcijama od 1 m u debljinskim razredima promjera po 4 cm od 14—74 cm. S gledišta važnosti grešaka drva stvaraju se 3 dužinske zone. Do dužine 1 m u donjem dijelu debla (I kategorija) nalazi se tako zvano drvo bez pogreške u relatavno malom opsegu; II kategorija je stvarana sekcijama od 1,1 m do 6,0 m; III kategorija sastoji se iz sekcija od 6,1 m računato od donjeg kraja debla, gdje nastaje značajan porast PL IV (na račun PL III) i porast prostornog drva izazvan krivošću i granatošću stabala. Kod prsnih promjena stabala 22—58 cm čini udio industrijske pilanske oblovine 60—70°/o deblovine a kod viših debljinskih stepena pada na 55i0/<». Kod prsnih promjera 26—50 cm može se proizvesti više od 21°/» vrednije pilanske robe. Kod manipuliranja na od voznom skladištu u upoređenju s mehaniziranim glavnim skladištima pada udio PLi i PL2 a raste udio prostornog drveta. Pogoršanje vrijednosti drva na odvoznom skladištu znači gubitak od 13,30 do 33,20 KČS po 1 ms. Korisno se može vrednovati drvo dimenzija promjera 34—46 cm. Porast prihoda po tehničkoj jedinici pada onda i postiže samo vrijednost jedne četvrtine maksimalnog porasta kod promjera 38— 42 cm. Kašpal, Prašek, Z.: Mehanizacija radova u izradi sortimenata bukovog drva na manipulaciono-ekspedicionim skladištima (Str. 237—258) Uvođenje novih linija manipulacije tipa ML-40U i ML-80 čini proizvodnju sortimenata na glavnim skladištima značajno ekonomičnijom. Oni umanjuju utrošak 79 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 82 <-- 82 --> PDF |
rada, povećavaju produktivnost, sigurnost i higijenu rada. Linije manipulacije spomenutih tipova mogu se primjeniti za proizvodnju sortimenata na mehaniziranim glavnim skladištima iz prorednih i dovršnih sječa listača i četinjača. Uređaji sü unificirani i ML-80 se razlikuje od ML-40 U samo jačom konstrukcijom transportera i većom snagom motora. Drugi sastavni dijelovi, kao hidraulični sistem, posluživanje, mjerenje dužina i sortiranje sortimenata su jednaki. U tvornici strojeva državnih šuma — Slovenska L´ubča u pripremi je njihova proizvodnja. M i k u 1 a, J.: Vrednovanje strojno-tehničkih uređaja za mjerenje drva na skladištima (str. 259—281) Iz postignutih rezultata istraživanja proizlazi, da su od 15 ispitanih uređaja za mjerenje na osnovi ukupno rezUltirajućeg efekta najbolji tipovi SMART SCANNER, zatim ELMEC SR 3100, LC—310 ASI 1 čehoslovački uređaji ROTUJUCE RAMENU. Iz postignutih rezultata zaključuje se da kod konstrukcija i kod izbora uređaja treba posebnu pažnju posvetiti naročito slijedećim tehničkim parametrima: — broj mjerenja u granicama od 20— 100 s-i, — prekid transportera na mjestu mjerenja u granicama od 0 do 300 mm, — dužina isječka, u kojem se mjerenje vrši —50 do 10 mm, kod brzine transportera od 1 m s—i. — maksimalni promjer mjerene oblovine — 1200 mm, — točnost mjerenja promjena ± 3mm, — točnost mjerenja dužina ± 12,5 mm. Izrađeni program vrednovanja UVE za računar HELIWET-PACKARD HP 9830 može biti primjenjen uz manje tehničke promjene za vrednovanje različitih strojeva i uređaja u šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji. Čizmar, O.: Mjerenje, evidencija i isporuke bukovog prostornog drva u nestandardnim dužinama (Str. 283—301) Način mjerenja i snimanje podataka o sirovom drvu i njegove isporuke kupcu je usko grlo ü nastojanjima racionalizacije šumske proizvodnje. Nova sredstva mehanizacije povećanog učinka zahtjevaju nove progresivnije tehnologije izrade tehnologije privlačenja drva, transporta, manipuliranja (prikupljanja) i isporuke. Dosadanje metode preuzimanja, dovoza, mjerenja i predavanja u protivurječju su s novorganiziranim proizvodnim procesom. Potrebno je pojednostaviti proizvodnju i isporuke svih sortimenata prostornog drva i njih kao novi sortimenat »industrijsko drvo« u nestandardnim dužinama dobavljati, kod čega je moguće objektivnija, točnija mogućnost mjerenja i snimanja podataka po masi (težini). Dovoljno je pri tome snimiti u sastojini oborenu količinu sirove oblovine na glavnom stovarištu samo po broju komada i ukupnoj masi. Preuzimanje drvne mase na odvoznom mjestu ima stanovite prednosti. Ovaj način preuzimanja se uvodi u praksi kod kompleksnih radnih grupa već duže vrijeme. Razlikujemo dvije osnovne metode mjerenja drva po masi (težini): — metoda brutto mase (zračno suhe), — metoda mase apsolutno suhog drva. U južnoslovačkoj tvornici celuloze i papira u Štiirovu se od 1. I 1979. preuzima na osnovi utanačenja između resora za preradu drvna masa po brutto masi (zračno suho), što se nije pozitivno pokazalo samo na proizvodnji celuloze i papira, nego i u šumarskoj proizvodnji, jer je time omogućena pojednostavljena proizvodnja svih sortimenata prostornog drva, to znači i bukovog prostornog, u nestandardnim dužinama. Jänota, I.: Odnosi među šumskim gospodarstvom i drvoprerađivačkom in |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 83 <-- 83 --> PDF |
dus tri join s usmjerenjem na kompleksno iskorištavanje bukovog drva (Str. 303— 317) Odnosi između šumskog gospodarstva i drvoprerađivačke industrije, usmjereni na kompleksno iskorištavanje bukovog drva nemaju jednogodišnji periodički izvanredno kvalitativan karakter prerada sječivog drva sve do finalne proizvodnje, nego predstavljaju i otvoreni kontinuirani proces, koji dotiče tri ekonomske faze: 1. izvora bukovog drveta općenito od stvaranja, razvoja i oblikovanja rastućih zaliha u sastojinama sve do eksploatacije i isporuke, 2. prerade drvne mase u gotove proizvode, 3. potrošnje i iskorištenja proizvoda. Među zadatke šumskog gospodarstva ubrajamo osobito nastojanja oko kvalitete povećanja zaliha bukovog drva, obrađivanje pouzdanih i za duže vremenske razmake važećih pokazatelja proizvodnje i dobave drva, povećanje tehničke i komunikativne opremljenosti šume na tehničku razinu, koja odgovara industriji i uvođenje s industrijom koordiniranih načina sječe, manipulacije i isporuka sirovog drva uz očuvanje njegove dobre kvalitete. K r u t e 1, F.: Utjecaj starosti bukove sirovine na prinos pilanskih i sekundarnih proizvoda (Str. 319—330) Dosadanji radovi su pokazali, da starost sirovine u globalu izražava kvalitet sirovine i stoga utječe i na mogućnosti za njezinu primjenu. Provedeno probno pilenje bilo je usmjereno na prinos pilanskih roba i na iz njih zgotovljenih sekundarnih produkata. Da bi se postigle više kompleksne vrijednosti, provedeno je istraživanje u tri faze: poslije sječe, u primarnoj pilanskoj produkciji i u sekundarnoj produkciji pilane. Sortimentacija poslije sječe je pokazala utjecaj starosti na upotrebivost debala za pilanske trupce. Količinski prinos je ovisan o debljni prerađivane sirovine i raste s povećanom starosti. U znatnoj mjeri se ispoljio utjecaj starosti sirovine na prinos kvalitete piljene robe. Najveća ovisnost je zabilježena kod pilanskog drva I i III razreda, gdje koeficijent korelacije predstavlja 0,81 i 0,85. U ekonomskom izražavanju proizvoda je dobitak po 1 m3 piljene robe iz 80 godišnje sirovine bio 22 KČS, a za 140 godišnje sirovine pokazao se gubitak od 42 KČS. Preradom piljenih proizvoda U sekundarne pro.dukte utjecaj starosti još je značajnije. Ne dolazi samo do smanjenja ukupnog prinosa od 66,ÖVo na 44´J/o, nego i do pada udjela najvrednijih sortimenata, četvrtača za namještaj za 14,5°/», što praktički znači, da proizvodnja 1 m3 piljene robe iz 140 godišnje sirovine iskazuje gubitak od 277 KČS. Prema tome očit je utjecaj starosti na ekonomiku proizvodnje u cijelom ciklusu. Paserin, V.: Zaštita bukovog drva od zagušivanja (Str. 331—338) Prilog je dao pregled dosadašnjih poznavanja u pogledu nastajanja i toka zagušivanja bukovog drva i ova poznavanja se konfrontiraju s novim konstatacijama u ovom procesu. Autor dolazi do konstatacije, da je zagušivanje u svjetlu prijašnjih poznavanja objašnjeno kao kompleksna pojava pojedinih faktora, čija djelovanja teku na paralelan način i potpuno neovisno u svjetlu novih poznavanja ovaj proces ima sukcesivni tijek. Iz toga slijede važni zaključci za zaštitu bukovog drva i za postupanje u vremenu između obaranja i prerade. C h o v a n e c, D.: Pojava prestarjelih sastojina i njihova pristupačnost cestovnom mrežom (Str. 339—352) |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Udio sastojina starijih od 121 godinu se u deceniji 1961—1970, neočekivano povisio. Nasuprot prvobitnom mišljenju o količini od 6,260.000 m3 zaliha ustanovilo se kod snimanja sastojina 1970. godine, da je količina zaliha u sastojinama starim preko 121 godinu u stvarnosti 9,049.000 m3 U toj količini sadržane su sa 4.262.000 m3 sastojine u starosti od preko 131 godinu i sa 1,759.000 m3 preko 141 godinu. Analiza je pokazala interesantnu činjenicu, da težište udjela drvne mase sastojina starijih od 121 godinu koncentrirano u sastojinama s relativno visokom izdašnošću (1—6000 m3), što može imati utjecaja na koncentraciju iskorištavanja u ove sastojine. U upoređenju područja zapadne, istočne i srednje Slovačke najnepovoljniji položaj u masi prestarih sastojina kao i njihove pristupačnosti se nalazi u istočnoj Slovačkoj. Udio bukve u preko 120 godina starim sastojinama u Slovačkoj u prosjeku je preko 70%. Zastupljenost drugih vrsta drva je vrlo različita, tako da se na korištenje bukve može koncentrirati na stvarno više nego prosječnu pojavu. Iz analize pristupačnosti prestarjelih sastojina se ustanovilo da 48% od sastojina u starosti od preko 120 godina nis´u pristupačne (utvrđivanje za 1965. godinu). Preostalih 52°/» je putovima bilo djelomično dotaknuto bilo uzduž i poprijeko, ali samo 13% ovih puteva su s tvrdim kolovozom. Neutvrđeni neki putevi zauzimaju 49%. Dokazano je da postoji zavisnost između pojave prestarih šuma i njihove pristupačnosti mrežom puteva. Chovanec, D.: Analiza kvalitete prestarih sastojina (Str. 353—363). Analiza kvalitete prestarih bukovih sastojina u konkretnim primjerima pokazala je da su u ovim sastojinama sortimcnti bolje kvalitete zastupljeni u znatno manjoj količini nego inače. Pokazalo se također, da između prestarih sastojina istočne i zapadne Slovačke postoji znatna kvalitetna razlika u korist zapadne Slovačke. Istočnoslovački visoki udio prestarih sastojina se ispoljio i u sortimanlaciji iskoriščivanja drva u godinama 1961 —1970. Priložena analiza donosi ocjenu zastupljenosti prestarih sastojina. Budući da je kvalitet sastojina u zapadnoj Slovačkoj veći, ubrajamo u ovom području sastojine stare preko 131 godinu među prestare, jer one usprkos starosnoj razlici pokazuju bolji kvalitet nego 121 godišnje sastojine istočne Slovačke. Ing. Bernard Huška |