DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 74     <-- 74 -->        PDF

šim šumama iste jeseni. Zanimljdvo je, da
mlado stablo Chamaecyparis Lawsoniane
nije pretrpjelo nikakve štete. U Bibliografiji
citiran je i D. M1 i n š e k te B. P r p d ć
s radom. Über den Einfluss von Stammform
und Standort auf die Sturmefe


stingkeit der Fichte, objavljenom 1929.
god. u Schweizerische Zeitschrift für
Forstwesen), oba u br. 4.


M. P a c i: Izoencimi u šumarskoj genetici
(u br. 5).
O. Piškorić
ZNANSTVENI RADOVI


INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA ZVOLEN,
SR SLOVAČKA
(Br. 29 i 30/1979)


Svaki od ova dva sveska Znanstvenih
radova su tematski. U br. 29. saopćeni su
radovi o korišćenju matematičkih metoda
i moderne obračunske tehnike u šumskom
gospodarstvu, a u br. 30. prikazani
su rezultati istraživanja o tehnici i tehnologiji
izrade bukovine.


Broj: 29—1979: KORIŠĆENJE MATEMATIČKIH
METODA I MODERNE OBRAČUNSKE
TEHNIKE U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU


Marko V.: Matematičke metode i moderna
obračunska tehnika u šumskom gospodarstvu
(Str. 13—19)


Šumsko gospodarstvo podliježe objektivno
važećim prirodnim i ekonomskim
zakonitostima. U uređivačkoj, uzgojnoj,
eksploatacijonoj i ekonomskoj djelatnosti
se upotrebljava veliko mnoštvo skupnih
podataka. To sve omogućuje, da se
pri usmjeravanju reprodukcionog procesa
i upravljanja proizvodnjom primjene
matematičke metode i modeli. Obračunska
tehnika će u šumskom gospodarstvu
služiti ne samo za obradu skupnih podataka,
nego i za uvođenje automatiziranih
sistema upravljanja.


Gaily, J.: Daljnji razvoj ekonomskog
istraživanja u Institutu za istraživanja


šumskog gospodarstva u Zvolenu (Str. 21
—36)


Šumsko-ekonomsko istraživanja u Institutu
za šumarska istraživanja u Zvolenu
počela su 1953. godine. U drugoj etapi
razvoja, ü godinama 1968—1975, porasli
su zadaci i osnovan je samostalni organizacioni
oblik za rješavanje šumarskoekonomskih
istraživačkih zadataka. Godine
1976. počeo je nagli razvoj ekonomskog
istraživanja. U članku je zahvaćen razvoj
sadržajnog usmjerenja istraživanja,
izgradnja kadrova, povećavanje kvalifikacije
i pomoć praksi radnika ekonomskog
istraživanja u godinama 1974. do 1976.


Novotny, M.: Nekoja pitanja daljnjeg
razvoja iskorištavanja obračunske
tehnike kod upravljanja u šumskom gospodarstvu
(Str. 37—51)


Članak obrađuje pitanja daljnjeg razvoja
obračunske tehnike kod upravljanja
u šumskom gospodarstvu. U prvom dijelu
se bavi opisom dosadanjeg razvoja iskorištavanja
obračunskih uređaja pri upravljanju,
u drugom njegovim vrednovanjem
s gledišta korisnika, u trećem obavješćuje
se čitaoca s osnovnim ciljevima
na sektoru izgradnje automatiziranih
sistema upravljanja (tzv. ASU) kao pripremnog
višeg stupnja primjenjivanja o




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 75     <-- 75 -->        PDF

bračunskih tehnika u upravljanju i u
posljednjem, četvrtom dijelu, analizira se
pitanje efektivnosti automatizacije upravljanja.
Članak ima koncepcioni karakter.


Holupčik , M.: Racionalizacija pripreme
i matematičkog vrednovanja pokusa
u šumarskom istraživanju (Str. 55—
70)


Navode se dva primjera analize razmaha
pokusa s raznim opsegom pojedinih
pokusa osnovanih u obliku potpunih blokova,
priređenog u obliku pravokutnika i
dvostruke mreže. Primjeri ukazuju na mogućnost
sniženja rezidualne varijancije i
povećanja relativnog stupnja efikasnosti
primjenom pogodnog matematičkog modela
za osnivanje pokusa. Navode se i
kratki osnovi za izbor polaznog materijala
tako, da bi se unaprijed izlučili ü rezidualnoj
varijanciji nekoji poznati utjecaji
na kvalitativne znakove.


Tut ka, J.: Primjena matematičko-logičkog
modeliranja u praksi šumskog gospodarstva
(Str. 71—82)


Analiziraju se mogućnosti primjene matematičko-
logičkog modeliranja u upravnim
procesima šumskog gospodarstva. U
okviru ove metode se istraživalo pitanje
tehnološke tipizacije sastojina, koja je neposredno
spojena s fazom privlačenja drva.
Pomoću aparata ove metode moguće
je pojedinim sastojinama, koje su karakterizirane
različitošću prirodnih faktora,
odrediti aktualne tehnologije. Radi se o
usklađenju tehničkih i tehnoloških parametara
sredstava za privlačenje s uslovima
staništa. To stvara predpostavke za
kvalitetnije planiranje investicija za strojeve
(sredstava privlačenja) i korištenje
metoda optimalizacije njihovog iskorištavanja.


Voško, M.: Matematičko modeliranje
procesa rasta u šumskim ekosistemima
(Str. 83—92)


Analizira se metodički pristup rješavanju
matematičkog modeliranja procesa
rasta u šumskim ekosistemima s obzirom
na određivanje sastava vrsta drva u pogonskim
cjelinama. Razvoj vrijednosti mase
drvnih zaliha s različitim sastavom vrsta
drva na pojedinim bonitetima prati
se matematičkim modelom, metodom dinamičkog
programiranja. Model daje u
svako vrijeme optimalni (s gledišta određivanog
cilja) odnos zastupljenosti vrsta
drva, vrijednost proizvodnje mase,
količinu proredne mase i podatke o slučajnim
užitcima. Limitirajući uslovi modela:
sigurnost i trajnost produkcije. Svrsishodne
funkcije: produkcija masa u
kubnim odnosno težinskim jedinicama.


H a 1 a j, J. P a n e k, F.: Matematički
model tabela rasta (Str. 93—117)


Opisuje se matematički postupak sastavljanja
tabela rasta za smreku, jelu, bukvu
i hrast. Za izvođenje visinskih krivulja
boniteta je upotrebljena Korfova
(1939) funkcija rasta. Glavni elemenat tabela
je ukupni prirast. Njegove veličine
su izvedene u zavisnosti od središnje veličine
tabela — srednje visine. Opisuje se
izvođenje veličina glavnoga i ukupnog prirasta,
kao i ukupne produkcije mase. Tabele
su sastavljene vezanim matematičkim
programom na elektronskom računani
Tesla 200.


Roško, P., Haläth, J., Pä nek, F.:


Obrada klasifikacije proizvodnih područja
s gledišta prirodnih uslova na elektronskom
računaru (Str. 119—128)


Cilj predloženog rada je upoznavanje
rukovodećih i gospodarskih radnika šumskog
gospodarstva s postupkom izrade
pregleda, koji pružaju informacije o proizvodnim
uslovima. U radu je opisan postupak
izrade pregleda u obliku tabela, iz
kojih je moguće za gospodarske cijeline,
šumske uprave, direkcije državnih šuma
utvrditi rasprostranjenje zaliha i sječa u
orografskim, terenskim, stanišnim i geo




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 76     <-- 76 -->        PDF

loškim uslovima. Opsežan osnovni materijal
je moguće dalje iskorištavati za izradu
do sada neizrađivanih pregleda prema
zahtjevima organizacije državnih šuma
u SSSR.


Pänek, F.: Tokovi regresivnih funkcija
korištenih u šumarskim istraživanjima


(Str 129—147)


Autor analizira tokove regresivnih funkcija
korištenih u šumarskim istraživanjima,
za koje su bile u Zavodu obračunske
tehnike Visoke škole za šumsko gospodarstvo
i tehnologiju drva u Zvolenu
izrađeni standardni podprogrami izračunavanja
regresnih koeficijenata. Mogući
tokovi ovih funkcija su šematski predočeni
na si. 1—15. U zaključku rada su
vrednovani kriteriji izbora najpogodnije
regresne funkcije. Kao važan kriterij smatrana
je mogućnost dobre ekstrapolacije
vrijednosti izvan opsega empirički osiguranih
vrijednosti.


Š p y r k a, B.: Izračunavanje optimalnog
vremena korištenja transportnog sredstva
pomoću dinamičnog programiranja (Str.
149—164)


Radi se o izračunavanju optimalnog
vremena obnove transportnog sredstva
Praga V3S kod upotrebe dinamičkog programiranja.
Rezultat treba smatrati aproksimativnim.
Tu se ne uzima u obzir
normalno trošenje sredstava i daljnji faktori,
koji djeluju na vrijeme njegova upotrebljavanja.
Pomoću ove metode je moguće
kod određivanja daljnjih utjecaja
egzaktno odrediti vrijeme upotrebljavanja
osnovnih sredstava. U šumskom gospodarstvu
za sada nemamo toliko sredstava,
da bi mogli sva osnovna sredstva s
dužim kao optimalnim vremenom obnoviti.
Zato nam ovaj račun pomaže, da utvrdimo,
za koliko se od optimalnog vremena
upotrebe osnovnih sredstava udaljujemo.
Zadatak, koji smo si postavili,
pokazuje na konkretnom primjeru, da je
moguće uvođenje matematičkih metoda


u područje odlučivanja o obnavljanju osnovnih
sredstava na osnovu principa optimalnosti.


Gaily, J.: Ocjenjivanje pravilnosti upotrebljavanja
transportnih sredstava (Str.
165—179)


Upotrebivost metodike ocjenjivanja pravilnosti
se povjerava na konkretnim podacima
upotrebljavanja transportnih sredstava
kod četiri transportna sredstva za
desetogodišnje razdoblje. U metodici se
primjenjuju približno metode istraživanja
sezonosti, konkretnoj metodi oznaka,
koja se služi znakovima +, —, 0, koja je
dopunjena metodom prevladavajućih znakova.
Rezultat rada je poznavanje stvarnog
iskorištavanja, ocjenjivanje pravilnosti
korištenja i potvrda upotrebivosti predložene
metodike.


Ž i 1 a v n i k, J.: Troškovi u šumskom
gospodarstvu i korištenje korelacione i
regresne analize (Str. 181—195)


Navodi se problematika korištenja korelacione
i regresne analize u području
troškova šumskog gospodarstva. Upotreba
ove metode predstavlja povećanje razine
objektivnog planiranja troškova i vrednovanje
stvarno dostignute visine troškova.
Princip se osniva na odabiranju i kvantifikacijii
odlučujućih pokazatelja proizvodnih
uslova na razinu troškova. Mogućnost
korištenja metode korelacione i regresne
analize na troškovnoj strani šumske proizvodnje
je ilustrirana primjerom.


Šmelko, S.: Reprezentativna konrolna
metoda inventarizacije šuma s trajnom
mrežom pokusnih ploha (Str. 197—220)


Prilog sadrži prijedlog reprezentativne
metode s trajnom mrežom kružnih pokusnih
ploha, koja spaja prednosti kružnih
pokusnih ploha i klasičnih kontrolnih metoda
i omogućuje dugoročno praćenje promjena
stanje šume (prema proizvoljno
odabranim oznakama). Ploha površine
dva do pet ara su nevidljivo fiksirane že




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ljeznom cjevčicom u zemlji, koja se kod
slijedećih inventura potraži specijalnim
detektorom; položaj stabala u krugu je
zahvaćen na polarne koordinate: stanje
pomlađenja i podrasta se utvrđuje na manjim
površinama (1 do 25 m2) u okviru
kruga. Metoda se provjerila na pokusnom
objektu s površinom od 152 ha, na kojoj
su se ostvarile dvije inventure. Za obradu
rezultata su priređeni algoritmi i programi
na elektronskom računani Tesla


270. Metodu je moguće upotrijebiti u istraživanju
i praksi gospodarskog uređivanja
šuma.
Paule, L.: Višedimenzionalne statističke
analize i njihova upotreba u šumarskom
istraživanju (Str. 221—236)


Višedimenzionalne statističke analize
predstavljaju statističke metode, koje se
primjenjuju kod obrade višedimenzionalnih
statističkih podataka. Njihov cilj je
sumiranje reprezentacija i interpretacija
višedimenzionalnih statističkih podataka.


U radu se iznose matematičke formulacije
i najvažniji testovi hipoteza slijedećih
višedimenzionalnih statističkih analiza:


— analiza glavnih komponenata,
— diskriminaciona analiza,
— višedimenzionalna diskriminaciona
analiza,
— višedimenzionalna analiza varijancije
(MANOVA),
— analiza faktora.
Diskutiraju se mogućnosti korištenja
višedimenzionalnih analiza u šumarskom
istraživanju i srodnim stručnostima.


P ä n e k, F.: Korištenje obračunske tehnike
kod predlaganja, provjeravanja i rajonizacije
proizvodnih tehnologija eksploatacionog
procesa (Str. 237—252)


Obračunska tehnika se najviše primjenjuje
kod vrednovanja dosadanjih i predlaganja
novih tehnologija eksploatacionog
procesa. U praksi se najčešće koriste metode
određivanja optimalnog načina do


preme drva sa zbirnog područja do određenih
pogona za preradu drva. Razrađuje
se pitanje korištenja obračunske
tehnike kod upravljanja proizvodnim procesom
u cijeloj fazi od panja do korisnika
s obzirom na proizvodni plan pogona
za preradu drva.


Broj: 30—1979: TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
IZRADE BUKOVINE


J a n č o, J.: Sadašnje stanje i tendencije
razvoja tehnike i tehnologije eksploatacije
drva listača u vezi s njegovim kompleksnim
iskorištenjem (Str. 13—28)


U uvodnom dijelu se analizira sadanje
stanje eksploatacije drva listača s gledišta
proizvodnih uslova (nagib terena, udaljenost
privlačenja, pristupačnost sastojina,
debljiinski stepeni stabala, stanje
iznošenja drva, primjena tehnike). Iz karakteriziranja
sadanjih problema proizlazi
način i metoda rješavanja proizvodnje
drveta s obzirom na razvoj do godine
1990. s gledišta tehničkih novacija primjenjenih
tehnologija, razvrstavanja na
drva.


V e s e 1 s ky, J.: Koncentracija i cikličnost
sječa bukve na području fliša (Str.
29—40)


Jedan od osnovnih uslova za uvrštenje
progresivnije tehnike kod koncentrirane
sječe bukovog drva je odlučujuća gospodarska
strana — rentabilnost.


Iz predložene analize različitih tehnologija
izračunava se na osnovi ekonomskih
kriterija za radove i troškove pogona
minimalna nužna koncentracija drvne
mase za svrsishodno uvrštenje ove tehnike.
Istovremeno se navodi nuždan broj
radnih mjesta za uvrštenje strojeva kod
zadane drvne zalihe po ha (prema debljinama
stabala). Prema podacima moraju
se radna mjesta tako stegnuti, da bude
ispunjen uslov za najmanje jedan tjedan
rada na jednom mjestu.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Ovo zahtjeva organizacione mjere za
stvaranje samostalnih uprava, kojima bi
stajala na raspolaganju sredstva mehanizacije
za čitav šumarski pogon, eventualno
za cijelo poduzeće.


Hybbenovä, V.: Stabilizacija podloge
i kolnika šumskih cesta u bukovim
područjima fliša (Str. 41—62)


Sada po 1 ha šumskog zemljišta ti području
fliša postoji samo oko 3,2 m šumskih
cesta, pri čemu je udio šumskih cesta
s čvrstom površinom samo 1,9 m. U
području fliša moraju se graditi učvršćene
šumske ceste, koje su sposobne preuzeti
na sebe usmjerena prometna opterećenja
u svako doba godine. U području
fliša ima malo kamena dobre kvalitete,
pa je jedna od mogućnosti rješenja gradnja
š´umskih cesta s tvrdim kolovozom uz
stabilizacija lokalne zemljišne mase.


Za stabiHzciju podloge primjenjivana su
i dozirana sljedeća sredstva: vapno s
4—12%>, vapno 4—12*/» uz dodatak natrij
klorida od 2 do 3°/o i vapno 2—3Vo i cementa
6°/o, ovisno o čvrstoći podloge.


Za stabiliziranje podloge kolovoza korišćen
je i šljunčani pijesak s lica mjesta
stabiliziran cementom. Kemijska stabilizacija
sa sredstvom RRP—235 nije primjenjivana.


Koči, Z.: Tehnologija izrade i prijevoza
drva u dozrijevajućim bukovim sastojinama
(Str. 63—88)


Istraživana je tehnologija privlačenja
sirovih stabala traktorima marke HOLDER,
ZETOR 5645, LKT—75 i traktorskim
prikolicama s uporama (lijevčama), kao
i tehnologija izrade prostornog drva u
dužinama 2 m za privlačenje traktorom
za Sortimente. Sve faze, od sječe do privlačenja,
snimljene su mjerenjem vremena.


Gledano po utrošku vremena čini se
tehnologija prostornog drva od najmanje
2 m dužine najpovoljnija. Njezina pred


76


nost leži i u minimalnom oštećivan ju
preostale sastojine. Ručno iznošenje prikraćenog
drva na puteve za privlačenje
zahtjeva pak od radnika povećano fizičko
naprezanje. Ova je tehnologija stoga
namjenjena za mlađe sastojine, u kojima
debljina stabala u prsnoj visini ne prelazi
18—20 cm.


U dozrevajućim sastojinama viših razreda
starosti prevladavat će tehnologija
cijelih stabala. Prednost ove tehnologije
leži u mogućnosti boljeg korištenja drvne
mase izradom oblih sortimenata na
mehaniziranim s.tovarištima drva ili u odvozu
neprikraćivane drvne mase u drvoprerađivačke
pogone, gdje se prerađuje
cjelokupna drvna masa na kombiniranoj
mehaničko-kemijskoj liniji.


Mikuška, J.: Utjecaj eksploatacionih
tehnologija na oštećenje šume (Str. 89—
114)


Slovačka ima relativno dobre uslove
za prirodnu obnovu šuma, osobito u sastojinama
listača, ali prirodna obnova posječenih
sastojina koristi se samo na desetini
sječina. Šumarska praksa to opravdava
i uvođenjem nove tehnike u izvlačenje
drveta.


Rezultati istraživanja u normalnim pogonskim
uslovima pokazuju, da je i kod
primjene moderne tehnike na terenima
tegljača moguće postići željeni udio prirodne
obnove u sastojinama listača.


Za podizanje udjela prirodnog pomlađen
ja je potrebno:


1. kod prvog obnovnog zahvata izbjeći
prejako osvjetljavanje matične sastojine,
jer bi to imalo za posljedicu nepotrebno
povećanje neželjenog podrasta korova na
obnovljenom šumskom tlu;
2. poslije izvlačenja drva mora se odstraniti
zaostali otpadak, da ne smeta novim
jedinkama kod razvijanja mladih
drvaca;
3. ako je moguće, moraju se upotrijebiti
tegljači točkaši namjesto gusjeničara;


ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 79     <-- 79 -->        PDF

4. što više treba radove sječe i izvlačenja
drveta iz sastojine vršiti n zimskom
razdoblju.
Zapažanjem je ustanovljeno, da kod primjene
svake za tegljače priklane tehnologije
na sječnoj plohi ostaje više jedinki
mladica, nego što bi ih mi u smislu važećih
normi ondje stavili kod umjetne
obnove.


Pokazalo se da nova tehnika i oblici
tehnologije imaju negativna djelovanja na
eroziju tla i oštećuju preostalu sastojinu,
ali to se može predusresti ili se mogu poljedice
ublažiti poboljšanjem radne discipline.


J a n č o, J., M a n d a 1 i k, I., V e s e 1 s k y,
J.: Izrada drva u sječivim bukovim sastojinama
(Str. 115—135)


Izrada sirovog drva u bukovim sastojinama
je kompliciranija nego u sastojinama
crnogorice.


Istraživana je podobnost motornih pila
snage 1,7—5,3 kW za obaranje, orezivanje
grana i prikraćivanje drva.


Za obaranje stabala do 2 m3 mase preporučuju
se motorne jednomužne pile
snage preko 2,5 kW. Za orezivanje grana
stabala do 2 m3 mase podobne su motorne
pile snage do 2,5 kW. U manipulaciji
i kraćenju drva kod stabala do 0,6 m3
prvenstveno motorne pile snage do 2,9
kW. Za rad u sječivim sastojinama bukve
preporuča se radna grupa od dva radnika
s dvije motorne pile. Kod povećavanja
članova radne grupe u sječi pada
dnevni učinak.


Za izvlačenje drva koriste se tegljači
ZTS-a Tvornica teških strojeva MARTIN
dvije kategorije, snage 57—74 kW i snage
od 88—115 kW.


S obzirom na spomenute uslove produkcije
i pogona tegljač LKT-120A je najpodobniji
po učinku. Do udaljenosti izvlačenja
od 500 m postiže traktor LKT-80
dobre učinke. On je bio korišten pod najnepovoljnijim
uslovima.


J a n č o, J.: Proizvodnja bukovog drveta
u razdoblju vegetacije (Str. 137—151)


Kod cjelogodišnjeg izvlačenja drva i
isporuke deblovine iz ljetne sječe tražena
je uska suradnja između dobavljača
— šumskog gospodarstva i korisnika —
prerađivačke industrije. U članku se iznose
rezultati istraživanja, kod koga je
istraživan utjecaj ljetnjeg izvlačenja drva
na utrošak rada kod proizvodnje drva,
smanjivanje kvalitete drva zagušivanjem
i primjena zaštitnih premaza protiv
zagušivanja. U smislu rezultata istraživanja
i prema iskustvima iz prakse utvrđena
je metoda cjelogodišnjih sječa bukovog
drva u regijama bukve s obzirom
na prognoze dobave bukove deblovine do
godine 1980.


S t ä r e k, E.: Ergonomički parametri
kod odvažanja drva listača (str. 153—168)


Ovaj se rad bavi pitanjima fizičkog opterećenja
posada sredstava za odvoz kod
odvažanja drva s garniturama za odvoz
drva te s higijenskih parametrima teretnih
vozila Tatra 138 i Škoda 706. Rezultati
mjerenja fizičkog opterećenja posade
pokazuju, da su mnogi radni tokovi
još tjelesno prilično naporni. Kod istovara
drva pomoću kolnih dizalica je naprezanje
vozača kola umjereno, rad suvozača
srednje umjereno naporan. Najteža
operacija je uspon na tovarnu površinu
kod odvezivanja Užeta i samo izvlačenje
užeta. Hidraulična dizalica umanjuje
tjelesni napor kod utovara i
istovara drva, računato u vremenskim i
tehničkim jedinicama veoma bitno. Samo
kod odvoza prostornog drva (1 m dužine)
je energetski utrošak suvozača kod
popravljanja utovara na vozilo i kod pomoćnih
radova u umjerenom d srednje
teškom opsegu. Upravljanje vozila kod
vožnje je sa stanovišta fizičkog opterećenja
umjereni napor. Nivo buke i vibracija
kod radnog broja okretaja motora ne
prekoračuj´u u kabini i na mjestu posluživanja
uređaja za utovar dopuštene gra


granice.


77




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Roš ko, P., Jasensky, L.: Tehnologija
privlačenja drva listača sistemima
traktorskih žičara LANOR (Str. 169—187)


Fiziološka svojstva i oblici uzrasta listača
otežavaju utrošak rada kod svih
operacija izvlačenja drva. Ova specifična
svojstva nastupaju osobito kod tehnologija
privlačenja drva pomoću sistema žičara.


Među ostalim sistemima korišteni su
uređaji VLu, VLn, JPL i DPL. U mnogo
slučajeva kod primjene ovih sistema žičara
postignuti su dobri pogonski uspjesi.


U sadanje vrijeme se propagira za izvlačenje
žičarama sistemi za kratke udaljenosti.
U Institutu za šumarska istražvianja
u Zvolenü pronađen je sistem žičare
za kratke udaljenosti LANOR3 u dva
prototipa i stavljen u polupogonske us-
love zbog ispitivanja.


Sistem žičara može biti postavljen u
dvije modifikacije LANORx i LANOR3.
Modifikacija LANORi ima okretno uže,
koje je određeno uglavnom za izvlačenje
drva pro rednih sastojina s graničnim tovarom
od 1 tone težine. LANOR3 ima povećanu
nosivost na 3 tone i stoga je opremljen
dvostrukim nosivim uzetom. Kao
pogonska jedinica sistema žičara služi
TNK-čekrk montiran na univerzalni traktor
Zetro.


Analiza polupogonskih postava, koje su
ü ovom radu spomenute dokazuje podobnost
konstrukcionog rješenja za povećane
zahtjeve produktivnosti rada u šumarstvu.


11 a v s k y. J.: Prerada cijelih stabala
bukve iz prorede u iver je (Str. 189—203)


Istraživana je proizvodnja iverja iz cijelih
bukovih stabala iz prorede u 35—,
45—, 55—, i 65— godišnjim sastojinama.


U 35 godišnjoj sastojim iznosi kod prosječne
prsne debljine sječenih stabala 8,2
cm udio deblovine iznad 7 cm 49,4%, tankog
drva 3—7 cm 30,9% i tankog drva is


pod 3 cm 19,7%; udio kore u deblovini je
6,0%, u tankom drvu 3—7 cm 11,2%, u
tankom drvu ispod 3 cm 16,7%» te ü cijelom
stablu 9,7%.


U 45 godišnjoj sastojini kod prsne debljine
6,9 cm je učešće deblovine 43,7%,
tankog drva 3—7 cm 26,3% i tankog drva
ispod 3 cm 30,0%; udio kore kod deblovine
je 5,7%, kod tankog drva 3—7 cm
8,5%, kod tankog drva ispod 3 cm 16,6%
i kod cijelog stabla 9,5%.


U 55 godišnjoj sastojini kod prsne debljine
od 9.6 cm iznosi udio deblovine
66,6°/«, tankog drva 3—7 cm 15,0%, i tankog
drva ispod 3 cm 18,4%; udio kore u
deblovini čini 6,0% kod tankog drva 3—
7 cm 17,0%, kod tankog drva ispod 3 cm
22,2% i kod cijelog stabla 10,6%.


U 65 godišnjoj sastojini kod prsnog promjera
od 7,4 cm otpada na deblovinu
50,4%, tanko drvo 3—7 cm 23,9%, tanko
drvo ispod 3 cm 21,00/0 i na lišće 4,7%;
udio kore iznosi kod deblovine 6,6%, kod
tankog drva 3—7 cm 8,2%, kod tankog
drva ispod 3 cm 12,7% i kod cijelog stabla
7,9%.


Ovisnot udjela kore od debljine drva izizražena
je funkcijom Y = 19,87 X—».4«,


e —0,014 *


Kod laboratorijskih analiza proizvedenog
iverja u sastojini pripao je najveći
dio — 58,6% dužina od 10,0—19,9 mm. Otpadak
je iznosio 3,8%. Iz iverja su proizvedena
sulfatna celuloza, ploče iverice i
vlaknatice zadovoljavajućih mehaničkih i
fizikalnih svojstava.


Kubašak, E.: Faktori, koji utječu na
proizvodnju finalnih sortimenata na mehaniziranim
glavnim skladištima (Str. 206
—213)


Proizvodnja finalnih sortimenata sirovog
drva u šumarstvu, koja se isporučuje
prerađivačkoj industriji, predstavlja
veoma kompliciran tehnološki proces.
Kompliciranost ima svoj razlog u velikom
broju faktora, koji utječu na proizvodnju
sortimenata. Dugoročni i sred




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 81     <-- 81 -->        PDF

njoročni faktori su objektivnog karaktera,
zadane činjenice i nemogu se u osnovi
mdjenjati. Ovamo spada uglavnom sastav
vrsti drva, maksimalni obujam debljina-
promjera, kvaliteta drva. K tome su i
drugi faktori, osobito izvoz drva, kapacitet,
specijaliziranost i tehnička razina drvoprerađivačkih
pogona, opremljenost mehaniziranih
skladišta drva u šumarstvu i
dr. Kratkoročno i neposredno pokazuju
se utjecaji subjektivnih faktora koji proizlaze
iz djelatnosti direktno ili indirektno
u proizvodnju uključenih osoba, proizvodno
planiranje, drvna bilansa, tehnološke
metode, stručna podobnost i praksa
posluživanja ali i personalno ekonomski
interesi radnika, fiziološki problemi,
problemi higijene i sigurnosti rada i dr.


Sadanji komplicirani položaj u sortimentaciji
leži u velikom broju proizvodnih
sortimenata. Ali to bezuvjetno ne znači
viši stupanj korištenja koristivih vrijednosti
sortimenata. U zrcalu nastojanja
da se svlada ova kompliciranost nije moguće
tehnička rješenja skladišta drva unaprijediti.
Daljnje rješenje se stoga osobito
može očekivati u pojednostavljenoj
sortimentaciji i na to vezana u višoj razini
opremljenosti skladišta drva, koje je
u stanju ovu manje kompliciranu sortimentaciju
ostvariti kod izrazito viših učinaka
od dosadašnjih. U najvišoj mjeri
može se približiti ovom cilju isključenjem
proizvodnje 1 m dugog prostora drva.
Najpovoljnije se pokazuje zamjena
ovog sortimenta stabilnim dužinama od
2—4 m, dužinama 6 m ali također i u nestandardiziranim
dužinama. Takvi sortimenti
se prerađuju onda dalje na potrebne
dužine u drvoprerađivačkim pogonima.
Isporuka može onda uslijediti po težini.
S ovom problematikom ovisi i pitanje
mjerenja i evidencije — knjigovodstva
drva, koje se mora prilagoditi zahtjevima
novih tehnologija proizvodnje i
dobave sirovog drva.


Rönay, E.: Problematika povećanja
vrednovanja bukovog drva (Str. 214—236)


Cilj rada je bio analiza i vrednovanje
kvantitativnih i kvalitativnih znakova i
vrednovanje bukove deblovine u zavisnosti
od svojstva drva, utjecaja proizvodnotehničkih
uslova, lokaliteta manipulacije
drva i načina gospodarenja.


Istraživanje je provedeno i vrednovana
su odrezana debla dužine 15 m po sekcijama
od 1 m u debljinskim razredima
promjera po 4 cm od 14—74 cm.


S gledišta važnosti grešaka drva stvaraju
se 3 dužinske zone. Do dužine 1 m u
donjem dijelu debla (I kategorija) nalazi
se tako zvano drvo bez pogreške u relatavno
malom opsegu; II kategorija je
stvarana sekcijama od 1,1 m do 6,0 m;
III kategorija sastoji se iz sekcija od 6,1
m računato od donjeg kraja debla, gdje
nastaje značajan porast PL IV (na račun
PL III) i porast prostornog drva izazvan
krivošću i granatošću stabala.


Kod prsnih promjena stabala 22—58 cm
čini udio industrijske pilanske oblovine
60—70°/o deblovine a kod viših debljinskih
stepena pada na 55i0/<». Kod prsnih promjera
26—50 cm može se proizvesti više
od 21°/» vrednije pilanske robe.


Kod manipuliranja na od voznom skladištu
u upoređenju s mehaniziranim glavnim
skladištima pada udio PLi i PL2 a
raste udio prostornog drveta. Pogoršanje
vrijednosti drva na odvoznom skladištu
znači gubitak od 13,30 do 33,20 KČS po
1 ms. Korisno se može vrednovati drvo
dimenzija promjera 34—46 cm. Porast prihoda
po tehničkoj jedinici pada onda i
postiže samo vrijednost jedne četvrtine
maksimalnog porasta kod promjera 38—
42 cm.


Kašpal, Prašek, Z.: Mehanizacija
radova u izradi sortimenata bukovog drva
na manipulaciono-ekspedicionim skladištima
(Str. 237—258)


Uvođenje novih linija manipulacije tipa
ML-40U i ML-80 čini proizvodnju sortimenata
na glavnim skladištima značajno
ekonomičnijom. Oni umanjuju utrošak


79




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 82     <-- 82 -->        PDF

rada, povećavaju produktivnost, sigurnost
i higijenu rada. Linije manipulacije spomenutih
tipova mogu se primjeniti za
proizvodnju sortimenata na mehaniziranim
glavnim skladištima iz prorednih i
dovršnih sječa listača i četinjača. Uređaji
sü unificirani i ML-80 se razlikuje od
ML-40 U samo jačom konstrukcijom
transportera i većom snagom motora.
Drugi sastavni dijelovi, kao hidraulični sistem,
posluživanje, mjerenje dužina i sortiranje
sortimenata su jednaki. U tvornici
strojeva državnih šuma — Slovenska
L´ubča u pripremi je njihova proizvodnja.


M i k u 1 a, J.: Vrednovanje strojno-tehničkih
uređaja za mjerenje drva na
skladištima (str. 259—281)


Iz postignutih rezultata istraživanja proizlazi,
da su od 15 ispitanih uređaja za
mjerenje na osnovi ukupno rezUltirajućeg
efekta najbolji tipovi SMART SCANNER,
zatim ELMEC SR 3100, LC—310 ASI
1 čehoslovački uređaji ROTUJUCE RAMENU.


Iz postignutih rezultata zaključuje se da
kod konstrukcija i kod izbora uređaja
treba posebnu pažnju posvetiti naročito
slijedećim tehničkim parametrima:


— broj mjerenja u granicama od 20—
100 s-i,
— prekid transportera na mjestu mjerenja
u granicama od 0 do 300 mm,
— dužina isječka, u kojem se mjerenje
vrši —50 do 10 mm, kod brzine transportera
od 1 m s—i.
— maksimalni promjer mjerene oblovine
— 1200 mm,
— točnost mjerenja promjena ± 3mm,
— točnost mjerenja dužina ± 12,5 mm.
Izrađeni program vrednovanja UVE za
računar HELIWET-PACKARD HP 9830
može biti primjenjen uz manje tehničke
promjene za vrednovanje različitih strojeva
i uređaja u šumarstvu i drvoprerađivačkoj
industriji.


Čizmar, O.: Mjerenje, evidencija i isporuke
bukovog prostornog drva u nestandardnim
dužinama (Str. 283—301)


Način mjerenja i snimanje podataka o
sirovom drvu i njegove isporuke kupcu
je usko grlo ü nastojanjima racionalizacije
šumske proizvodnje. Nova sredstva
mehanizacije povećanog učinka zahtjevaju
nove progresivnije tehnologije izrade
tehnologije privlačenja drva, transporta,
manipuliranja (prikupljanja) i isporuke.
Dosadanje metode preuzimanja, dovoza,
mjerenja i predavanja u protivurječju su s
novorganiziranim proizvodnim procesom.
Potrebno je pojednostaviti proizvodnju i
isporuke svih sortimenata prostornog drva
i njih kao novi sortimenat »industrijsko
drvo« u nestandardnim dužinama dobavljati,
kod čega je moguće objektivnija,
točnija mogućnost mjerenja i snimanja
podataka po masi (težini). Dovoljno
je pri tome snimiti u sastojini oborenu
količinu sirove oblovine na glavnom stovarištu
samo po broju komada i ukupnoj
masi.


Preuzimanje drvne mase na odvoznom
mjestu ima stanovite prednosti. Ovaj način
preuzimanja se uvodi u praksi kod
kompleksnih radnih grupa već duže vrijeme.


Razlikujemo dvije osnovne metode mjerenja
drva po masi (težini):


— metoda brutto mase (zračno suhe),
— metoda mase apsolutno suhog drva.
U južnoslovačkoj tvornici celuloze i papira
u Štiirovu se od 1. I 1979. preuzima
na osnovi utanačenja između resora za
preradu drvna masa po brutto masi (zračno
suho), što se nije pozitivno pokazalo
samo na proizvodnji celuloze i papira,
nego i u šumarskoj proizvodnji, jer je time
omogućena pojednostavljena proizvodnja
svih sortimenata prostornog drva,
to znači i bukovog prostornog, u nestandardnim
dužinama.


Jänota, I.: Odnosi među šumskim
gospodarstvom i drvoprerađivačkom in




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 83     <-- 83 -->        PDF

dus tri join s usmjerenjem na kompleksno
iskorištavanje bukovog drva (Str. 303—
317)


Odnosi između šumskog gospodarstva i
drvoprerađivačke industrije, usmjereni
na kompleksno iskorištavanje bukovog
drva nemaju jednogodišnji periodički izvanredno
kvalitativan karakter prerada
sječivog drva sve do finalne proizvodnje,
nego predstavljaju i otvoreni kontinuirani
proces, koji dotiče tri ekonomske faze:


1. izvora bukovog drveta općenito od
stvaranja, razvoja i oblikovanja rastućih
zaliha u sastojinama sve do eksploatacije
i isporuke,
2. prerade drvne mase u gotove proizvode,
3. potrošnje i iskorištenja proizvoda.
Među zadatke šumskog gospodarstva ubrajamo
osobito nastojanja oko kvalitete
povećanja zaliha bukovog drva, obrađivanje
pouzdanih i za duže vremenske
razmake važećih pokazatelja proizvodnje
i dobave drva, povećanje tehničke i komunikativne
opremljenosti šume na tehničku
razinu, koja odgovara industriji i
uvođenje s industrijom koordiniranih načina
sječe, manipulacije i isporuka sirovog
drva uz očuvanje njegove dobre kvalitete.


K r u t e 1, F.: Utjecaj starosti bukove sirovine
na prinos pilanskih i sekundarnih
proizvoda (Str. 319—330)


Dosadanji radovi su pokazali, da starost
sirovine u globalu izražava kvalitet sirovine
i stoga utječe i na mogućnosti za
njezinu primjenu. Provedeno probno pilenje
bilo je usmjereno na prinos pilanskih
roba i na iz njih zgotovljenih sekundarnih
produkata. Da bi se postigle
više kompleksne vrijednosti, provedeno je
istraživanje u tri faze: poslije sječe, u primarnoj
pilanskoj produkciji i u sekundarnoj
produkciji pilane.


Sortimentacija poslije sječe je pokazala
utjecaj starosti na upotrebivost debala
za pilanske trupce.


Količinski prinos je ovisan o debljni
prerađivane sirovine i raste s povećanom
starosti.


U znatnoj mjeri se ispoljio utjecaj starosti
sirovine na prinos kvalitete piljene
robe. Najveća ovisnost je zabilježena kod
pilanskog drva I i III razreda, gdje koeficijent
korelacije predstavlja 0,81 i 0,85.
U ekonomskom izražavanju proizvoda je
dobitak po 1 m3 piljene robe iz 80 godišnje
sirovine bio 22 KČS, a za 140 godišnje
sirovine pokazao se gubitak od 42 KČS.


Preradom piljenih proizvoda U sekundarne
pro.dukte utjecaj starosti još je
značajnije. Ne dolazi samo do smanjenja
ukupnog prinosa od 66,ÖVo na 44´J/o, nego
i do pada udjela najvrednijih sortimenata,
četvrtača za namještaj za 14,5°/», što
praktički znači, da proizvodnja 1 m3 piljene
robe iz 140 godišnje sirovine iskazuje
gubitak od 277 KČS.


Prema tome očit je utjecaj starosti
na ekonomiku proizvodnje u cijelom ciklusu.


Paserin, V.: Zaštita bukovog drva od
zagušivanja (Str. 331—338)


Prilog je dao pregled dosadašnjih poznavanja
u pogledu nastajanja i toka zagušivanja
bukovog drva i ova poznavanja
se konfrontiraju s novim konstatacijama
u ovom procesu. Autor dolazi do konstatacije,
da je zagušivanje u svjetlu prijašnjih
poznavanja objašnjeno kao kompleksna
pojava pojedinih faktora, čija djelovanja
teku na paralelan način i potpuno
neovisno u svjetlu novih poznavanja ovaj
proces ima sukcesivni tijek. Iz toga slijede
važni zaključci za zaštitu bukovog
drva i za postupanje u vremenu između
obaranja i prerade.


C h o v a n e c, D.: Pojava prestarjelih sastojina
i njihova pristupačnost cestovnom
mrežom (Str. 339—352)




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Udio sastojina starijih od 121 godinu
se u deceniji 1961—1970, neočekivano povisio.
Nasuprot prvobitnom mišljenju o
količini od 6,260.000 m3 zaliha ustanovilo
se kod snimanja sastojina 1970. godine,
da je količina zaliha u sastojinama starim
preko 121 godinu u stvarnosti 9,049.000
m3 U toj količini sadržane su sa 4.262.000
m3 sastojine u starosti od preko 131 godinu
i sa 1,759.000 m3 preko 141 godinu.


Analiza je pokazala interesantnu činjenicu,
da težište udjela drvne mase sastojina
starijih od 121 godinu koncentrirano
u sastojinama s relativno visokom izdašnošću
(1—6000 m3), što može imati utjecaja
na koncentraciju iskorištavanja u
ove sastojine.


U upoređenju područja zapadne, istočne
i srednje Slovačke najnepovoljniji položaj
u masi prestarih sastojina kao i
njihove pristupačnosti se nalazi u istočnoj
Slovačkoj.


Udio bukve u preko 120 godina starim
sastojinama u Slovačkoj u prosjeku je
preko 70%. Zastupljenost drugih vrsta
drva je vrlo različita, tako da se na korištenje
bukve može koncentrirati na
stvarno više nego prosječnu pojavu.


Iz analize pristupačnosti prestarjelih
sastojina se ustanovilo da 48% od sastojina
u starosti od preko 120 godina nis´u


pristupačne (utvrđivanje za 1965. godinu).
Preostalih 52°/» je putovima bilo djelomično
dotaknuto bilo uzduž i poprijeko, ali
samo 13% ovih puteva su s tvrdim kolovozom.
Neutvrđeni neki putevi zauzimaju
49%. Dokazano je da postoji zavisnost
između pojave prestarih šuma i njihove
pristupačnosti mrežom puteva.


Chovanec, D.: Analiza kvalitete prestarih
sastojina (Str. 353—363).


Analiza kvalitete prestarih bukovih sastojina
u konkretnim primjerima pokazala
je da su u ovim sastojinama sortimcnti
bolje kvalitete zastupljeni u znatno
manjoj količini nego inače. Pokazalo
se također, da između prestarih sastojina
istočne i zapadne Slovačke postoji znatna
kvalitetna razlika u korist zapadne Slovačke.
Istočnoslovački visoki udio prestarih
sastojina se ispoljio i u sortimanlaciji
iskoriščivanja drva u godinama 1961
—1970. Priložena analiza donosi ocjenu
zastupljenosti prestarih sastojina. Budući
da je kvalitet sastojina u zapadnoj Slovačkoj
veći, ubrajamo u ovom području
sastojine stare preko 131 godinu među
prestare, jer one usprkos starosnoj razlici
pokazuju bolji kvalitet nego 121 godišnje
sastojine istočne Slovačke.


Ing. Bernard Huška