DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 73     <-- 73 -->        PDF

1977. godini od 7,23 do 7,73 (također s dva
od četini lokaliteta i ista kao u god. 1976).


Za uredivače je zanivim prika z inventure
, u konkretnom slučaju šu-
m e komune di Teglio, površine 5 231 ha
u planinskom području visinskih razlika
od 700 do 2900 m nad morem, metodom
primjernih ploha bez neposrednog mjerenja
stabala (metoda »3P«) iz pera M.
BIANCHI-a (u br. 5).


U informaciji u istom broju o »sadržaju
monoterpena u drvu odraslih
stabala (starih 50—80 godina) crnog bora
iz Kalabrije i s Korzike« autori, S. FINESCHI
i P. GROSSONI, u bibliografiji navode
i rad P. FUKAREKA »Die Standortrassen
der Schwarzführe (PinUs nigra
Arn. s. lat.)«, objavljenom u Cbl. ges.
Forstw. 75/1958, br. 3/5, str. 203—207.


M. LASTORIA opisao je dva nova nalazišta
krivulja, determiniranih kao
Pinus mugo Turra i P. uncinata del Piemonte,
koja se nalaze istočno od Nacionalnog
parka Abruzzo, u kojem se također
nalazi ova vrst, te desetak km udaljenih
od drugog nalazišta, na brdu dell
Maiella. Jedno je nalazište na lokalitetu
Costa dei Cani (u općini Sulmona), a drugo
na Serra Ciammaruchella (u općini
Pescocostanzo). Na prvom lokalitetu, površine
120—150 sa 40—60 m, koje se nalazi
u zoni bukve visina stabala krivulja iznose
2—4,5 m a promjeri 2,3—4 cm, starosti
između 50 i 70 godina, s dvadesetak
stabla crnog bora starosti oko 20 god. visokih
2—5 m. Na drugom nalazištu stabla,
visoka 2,60 m, nalaze se na površini
od svega 16 m2 koja je proširena na 1500
—2000 m* s podmlatkom visokim od 20
cm do 1,40 m. Na ovom nalazištu krivulj
se nalazi i u okolišu oko prednje površine
na udaljenosti do 2,5 km, od kojih je
najznačajnija jedna od 8m2 sa stablima
visokim 2,20 m ali okružena podmlatkom
iz sjemena ne višim od 20 cm. Autor se
nije osvrnuo na porijeklo ovih stabala,
ali se može isključiti unošenje po čovjeku
uzevši, uz ostalo, i činjenicu, da se logalitet
Costa dei Cani (Pasji hrbat) nalazi
na 1700 m nad m., nagiba oko 51°/o
i u relativno zabačenom kraju.


U br. 4. je najavljeno, da će u rubrici
»Note pratiche« obrađivati divljač, »posebno
naših šuma«. P. CASANOVA, docent
lovne zoologije na Sveučilištu u Firenzi,
obradio je:


— teritorij kao osnova za proučavanje
populacije divljači, u kojem je dao podatke
o dnevnoj potrebi pojedinih vrsta
na hrani te optimalnom broju divljači
i to za dlakavu divljač na 1000 ha, a za
pernatu na 100 ha;
— brojanje i procjena divljači (oba u
br. 4),
— planiranje uzgoja i odstrela, i
— srna — tipični stanovnik gUstiša (makije),
oba u br. 5.
6. Daljnji su prilozi:
E. Corona : Željeznički pragovi (u br.
2);
G. Montagna: Lombardijski zakon
o šumama L. R. 5. 4. 1976. n. 8,
A. B e n a s s i: Gospodarska osnova kao
osnova za njezinu reviziju,
P. D´E r r i c o: Razmatrane o botaničkoj
pripadnosti Kristove krune,
G. Calamine: Brzi način grafičkog
dimenzioniranja zidanih pregrada,
C. Caruso: Procjena štete u parku
Prijestolnog centra u ulici Via Cassia u
Rimu (vrijednost stabla tise visokog cea
9 m a promjera pri dnu 31 cm procjenjena
je s 1 300 000 Lira a stabla lovora
promjera 15 cm sa 500 000 Lira),
A. de Philippis: Stota godišnjica
prof. M. de Horatiis-a (bujičara — autora
djela »Idromonia montana« (sve u br. 3);
R. Quer i ni: Prvi rezultati istraživanja
hidrologije šume u bazenu bujice
Prescudin,
O. La M a r c a: O štetama prouzročenih
poledicom ü šumi Di Acquerino — Pistoia
(Poledica je posljedica naglog zahlađenja
4. studenoga 1980. godine i ledene kiše
s posljedicama, koje smo vidjeli i u na