DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 70     <-- 70 -->        PDF

L´ITALIA FORESTALE E MONTANA
Rivista di politica economica e tecnica
XXXVI — 1981 — No 1—5


Ovaj časopis izlazi dvomjesečno, izdaje
ga l´Accademia Italiana di Scienze Forestall
(Piazza Edison n. 11, 50133 Firenze)
a financiraju Ministarstvo za kulturna dobra
i okoliš te Nacionalni savjet za istraživanja.
Godišnja pretplata (za 1981. god.)
iznosi za inozemstvo 18.000 Lira (za Italiju
15.000 Lira).


1. Na čelu ovog godišta nalazi se Izvještaj
o znanstvenom radu u 1980. godini
te o programu aktivnosti Talijanske
akademije za šumarske znanosti, kojeg je
izložio predsjednik A. de PHILIPPIS. Izvještaj
je predočen godišnjem skupu Akademije
i njime je ujedno obilježena 30-
godišnjica njezinog osnivanja (osnivanje
datira sa 7. ožujka 1951. godine) ali i
komemoracija njezinog osnivača i doživotnog
predsjednika prof. G. P a t r o-
ne-a , koji je umro nekoliko mjeseci prije,
18. rujna 1980. god. Iz izvještaja A. de
Philippis-a bilježimo:
— da je Akademija za trajno sjećanje
na prof. Patrone-a ustanoviti godišnji natječaj
za radove s područja triju disciplina,
uzgajanja šuma, ekonomike i šumarskog
inžinjerstva, s nagradom za svaku
disciplinu od 1 000 000 Lira;
— da je u 1980. godini objavljen talijanski
prijevod šumarske terminologije
(»Versione italiana della Terminologia forestale
«) kao zajednički rad Akademije za
šumarske znanosti i Nacionalnog savjeta
za istraživanja.
Na skupu je prof. A. BENASSI održao
predavanje, prema naslovu sažetka na engleskom
jeziku, pod naslovom »M a 1 o
poznati ostaci protokosmosa:
šuma« (u originalu »Stravaganza quinta
e Somma. Un avanzo poco conosciuto del
protocosmo: La foresta«). Ukratko rečeno,
autor je u ovom, i filozofski nastrojenom,
predavanju naglasio, kako je odnos
čovjeka prema šumi ovisan o optici kroz


koju se šuma promatra te je drugačije
vidi prirodnjak, drugačije ekonomist, drugačije
šumar kao uzgajivač drugačije šira
javnost uključujući i književnost te
arhitekturu. Autor naglašava, da je odnos
čovjeka i šume usko vezan s tijekom stoljeća
odnosno prema tome, da li je ekonomski
i industrijski razvoj bio brži ili
sporiji, a što je imalo za posljedicu brojnih
uništenja šuma a na nesreću, jošdanas se osjeća pomanjkanje jedne jasne,
promišljene i dugoročne šumarske
politike.


2. Prikaz nastavljamo s dva članka o
pitomom kestenu. U br. 2. EZIO
MAGINI izvještava o »mogućnostima biološke
borbe protiv raka kestenove kore«,
a u br. 4. nalazi se prikaz M. PACI-a i
A. TANI-a o »prvim rezultatima nekih
pokusa na pitomom kestenu (Castanea
sativa Mili.)«.
Pitomi kesten je u Italiji značajna vrst,
jer se sastojine te vrste nalaze na površini
od oko 700 tisuća ha (od čega desetina
u državnom posjedu) i to ne samo
radi drva nego i korišćenje ploda. Međutim
te š´ume teško stradaju od dvije
gljive. Jedna, koja se pojavila dvadesetih
godina, a druga nakon II svjetskog
rata. Prva je crnotok (Phytoptora
cambivora — Petri — Buis.), a druga
rak kestenove kore (Endothia parasitic
a Murr.). Nisu to specifične bolesti
talijanskih kestenika, jer su također
napadnuti i teško oštećeni kesteni u
Zapadnoj Evropi, pa i u Americi, a nisu
pošteđeni ni naši.*) Stoga se ne samo u
Italiji nego i u drugim zemljama traže
načini njihovog suzbijanja, danas posebno
raka kestenove kore.


Bit suzbijanja raka kestenove kore
sastoji se u cjepljenju (vakciniranju)
stabala s hipovirulentnom formom parazita
i prvi rezultati koje je posti


*) Crnotok nije naneo veće štete našim kestenicima.
Tako su napr. Crnotokom bila tridesetih
godina napadnuta i stabla na Medvednici (u šumi


b. zz Gračani, b. Kulmerovoj i dr.), ali napad nije
bio smrtonosan (izvorni podatak, jer sam kao vježbenik
pod rukovodstvom Ing. I. Ceovića konstatirao
i pratio razvoj te bolesti).