DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 64 <-- 64 --> PDF |
barskom i Institut za topolarstvo u Novom Sadu.« »Od 1971. godine do danas nije se ništa bitno izmijenilo«. Područje rada je veliko i, kako iznosi Vidaković, sastoji se od: — izučavanja genetske varijabilnosti, — sjemenske sastojine, — sjemenske plantaže, — oplemenjivanje i prirodne sastojine, — oplemenjivanje putem hibridizacije (unutarvrsne i međuvrsne), — vegetativno razmnožavanje, — citološka istraživanja, — očuvanje genofonda, i — strategija oplemenjivanja. U program istraživanja genetskih varijabilnosti, pored nabrojenih vrsta (bukve, hrastova, topola, bijele vrbe, crne johe, poljskog jasena, ariša, crnog i običnog bora, borovca, jele, smreke, duglazije) svakako bi treba uvrstiti i naš čempres (Cupressus sempervirens), pa i primorske borove. Šumu na degradiranom dijelu Kraškog područja ne bi se smjelo gledati samo kao na zeleni dekor nego i kao na mogućnosti uzgoja ekonomskih sastojina, a to su u prvom redu sastojine borova i čempresa. PRIRODA, časopis Hrvatskoga prirodoslovnog društva, u brojevima 1—10 šk. god. 1979—1980. donosi, između ostalih, i ove priloge: Aktualno Dubljević, Blažo: Sklop hidroelektrana U porječju Neretve i Rame Požar, Hrvoje: Neki aspekti dugoročne opskrbe energijom Protić, Radmilo: Poticaj za supstituciju energije — zahtjev suvremenog društva »Klonsko šumarstvo« (referatW. J. L i b b y-a) počiva na podizanju sastojina korišćenjem biljaka (ožiljenica) »bilo kojom metodom vegetativnog razmnožavanja u praktičnom šumarstvu«. Sadržaj ovih »Radova« potvrđuje riječi B. Giperborejkog, koji je đacima još prije dvadeset i više godina (u splitskoj Šumarskoj školi) govorio, da će buduće šumarstvo više počivati na bijelim ogrtačima nego zelenim uniformama, tj. da će njegovom napretku doprinositi ne samo rad na terenu nego i u laboratorijima. Mislim, da nije potrebna preporuka, da se sa sadržajem ovog broja »Radova « upoznaju i planeri i uzgajivači, a tko ih nema može ih dobiti kod izdavača (Trg Mažuranića 9). 3. U prikazu J. Gračana o »organizaciji i djelatnosti Šumarskog instituta« (Jastrebarsko) saznajemo njegovu genezu, djelokrug rada, o organizaciji i kadrovima, programu znanstvenoistraživačkog rada za razdoblje 1976—1980. godine (pa i za nadalje), o izdavačkoj djelatnosti i rasadničarskoj proizvodnji te o »izvorima financiranja u 1979. godine« kao i samoupravljanju. Sadržaj prikaza šumarstva u Kini istog autora već je objavljen u Šumarskom listu (br. 1—2/1980). O. Piškorić Sugar, Ivan: Temelji bez dogradnje (u povodu stote obljetnice tiskanja Šulekova »Jugoslavenskog imenika bilja« 1879 —1979) Wrischer, Mercedes (pripremila): Fotosintetična membrana Ta naša zemlja Blašković, Vladimir: Temeljne oznake Gorskog kotara Jardas, Ivan: Klek i njegove zanimljivosti |