DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 63     <-- 63 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA
JASTREBARSKO Br. 44


Izdava č Opće udruženje šumarstva,
prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb,
1981.


1. Ovaj svezak Radova nosi naslov
OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA
s podnaslovom »Referat s godišnjeg sastanka
Sekcije za oplemenjivanje šumskog
drveća Zajednice fakulteta i instituta šumarstva
i prerade drva Jugoslavije«. Referat,
točnije referati, sa sastanka koji je
održan u Zagrebu od 17. do 19. listopada
1979. god., a kojeg su organizirali Šumarski
institut Jastrebarsko i Katedra za šumarsku
genetiku i dendrologiju Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na
ovom su sastanku, kako je naglašeno u
Sažetku, »pored istaknutih domaćih, sudjelovali
i poznati strani znanstveni radnici
iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja
šumskog drveća prof, dr VV.
J. Libb y (Berkeley, California, SAD) i
dr Hans M u h s (Schmalenbeck, Z. Njemačka)
« te dr S. J e 1 a s k a i dr D. P a-
p e š s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta U Zagrebu.
»Radovi« sadrže ove referate:


Vidaković , M.: Stanje perspektive
oplemenjivanja šumskog drveća u Jugoslaviji
(str. 9—31);


Libby , W. J.: Alternative klonskog šumarstva
(str. 33—51);


Tucović, A. i Stilinović, S.: Oplemenjivanje
drveća s aspekta urbanog
šumarstva (str. 53—68);


A n d o v s k i, A.: Rezultati oplemenjivanja
šumskog drveća u SR Makedoniji (str.
69—76);


Je laska , S.: Mogućnosti kloniranja
četinjača putem kulture tkiva (str. 77—88);


G u z i n a, V.: Današnje stanje oplemenjivanja
crnih topola kod nas (str. 103—
117);


K r s t i n i ć, A.: Problematika m´ultiklonskih
kultura stablastih vrba (str. 119—
125);


Ljubi sav, M. i Milutin, J.: Rezultati
ogleda na vegetativnom umnožavanju
šumskih vrsta drveća u poljskim
uslovima (str. 137—143);


J o v a n o v i ć, M., Marković, Lj. i Č u rč
i ć, M.: Heteroplastična transplantacija
omorike na podlogu smrče i smrče na
podlogu omorike (str. 145—156);


Popni kola, N.: Dosadašnji rezultati
proučavanja unutarvrsne varijabilnosti
važnijih šumskih drveća u SR Makedoniji
(str. 157—175).


Unutar ovih referata nalaze se prikazi J.
Craćan a »Kratki prikaz organizacije
i djelatnosti Šumarskog instituta« (Jastrebarsko,
str. 89—102) te »Šumarstvo u
Kini« (str. 127—135).


2. Današnje stanje oplemenjivanje šumskog
drveća u Jugoslaviji Prof. M. V id
a k o v i ć »okarakterizirao je kao stagnaciju
ili spori progres«. Naime Po završetku
II svjetskog rata do 1958. god. »angažirano
je osoblje i nabavljena najpotrebnija
oprema... a radovi se odvijali
individualno«, To bi bila prva faza razvoja
ove djelatnosti u nas. U drugoj fazi
razvoja, koja obuhvaća razdoblje od 1959.
do 1971. godine,« započinje se sa »sistematskim
izborom projekata i postavljanjem
kako laboratorijskih tako i terenskih
eksperimenata. U šumarskim institutima
osnovani su posebni odjeli za oplemenjivanje
šumskog drveća, a na Šumarskim
fakultetima uveden je predmet:
Oplemenjivanje šumskog drveća. Osnovana
su dva specijalizirana instituta: Jugoslavenski
institut za četinjače ´u Jastre