DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 61 <-- 61 --> PDF |
AKTUALNO DILEME OKO ZAMJENE MJERNIH JEDINICA prm u m3 Shodno Zakonu o mjernim jedinicama (SI. list br. 13/76. i 77/80) od 1. 1. 1981. godine ne može se više upotrebljavati jedinica mjere prm (prostorni metar) već 3 m. U šumarskim stručnim krugovima pojavila se dilema i različita mišljenja kako u buduće mjeriti i iskazati drvne Sortimente koji se stavljaju u promet u složajevima kao što je ogrijevno i celulozno drvo cijepano i prikrajano na 1 m dužine. O toj problematici bilo je riječi i na seminaru iz mjeriteljstva održanom 1981. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Složenost ove problematike proizlazi iz različitih oblika drveta koji se izrađuju u istom sortimentu, kao što je slučaj sa ogrijevnim i celuloznim drvom koje se danas izrađuje i stavlja u promet kao oblovina uz premjer svakog komada i na osnovu promjera i dužine izračuna obujam, te kao složajevi više komada drva, dužine 1 m, cijepanih ili kao oblice do sada mjereno kao prostorno drvo. Jedino priznata jedinica za obujam po novom zakonu je m3 i stoga se mora upotrijebiti kako za oblo drvo tako i za složajeve drva (skupove) dužine 1 m, dakle mjesto dosadašnje jedinice 1 prm treba upotrijebiti jedinicu m3. Kako razlikovati količine u oblom kod koje je iskazan obujam drvne mase, od one količine koja je u složajevima gdje je stvarna drvna masa manja u istom obujmu? Ima nekih mišljenja da se mora pretvoriti drvna masa složajeva u stvarnu drvnu masu sa faktorom pretvorbe, koji se kreće od 0,5 do 0,9. Koji faktor uzeti i kako označiti koje je faktor uzet, to su otvorena pitanja i bilo bi po tome pušteno slobodnoj ocjeni i volji, pojedinaca. Upravo tu bi nastali problemi na tržištu, pa je mišljenje i stručnjaka Mjeriteljskog društva da se ne obavljaju nikakva preračunavanja sa faktorom, već jednostavno upotrijebiti m3 mjesto prm. U tom slučaju mora se uz vrstu drva i sortimenata naznačiti da se radi o složajevima. Dakle ogrijevno drvo u složajevima bi deklarirali u prometu na primjer: 1 m3 bukovo ogrijevno složeno drvo, za razliku ulm ´ bukovog ogrijevnog drva kako bi se deklariralo u slučaju da se stavlja u promet kao oblovina. Možda bi se moglo kao konvencija usvojiti naziv i »prostorno« umjesto »složeno«, što bi sigurno bilo bolje, jer je u praksi uvriježen termin »prostorno«. Pretvaranje faktorom pretvorbe sadržinu složajeva u stvarnu drvnu masu ni u kom slučaju nije adekvatno, jer ovisi o nizu elemenata koje treba ocjeniti, a time mjerenje kao objekivan način iskazivanja količine postaje netočan što je nedopustivo ne samo sa stanovišta problema koji mogu nastati, već i time da samo mjerenje nije više korektno i egzaktno. Kao zaključak koji bi bio u duhu Zakona i mišljenja stručnjaka Mjeriteljskog društva, te najjednostavniji za praksu je da se usvoji način mjerenja i deklariranja drvnih sortimenata koji se stavljaju u promet u složajevima dužine 1 m na slijedeći način: 59 |