DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sum. list 106:3 ISTRAŽIVANJE RASTA I STANJA ISHRANE MLADIH KULTURA OBIČNE SMREKE (PICEA ABIES KARST.) NA GLAVNIM TIPOVIMA TALA GORSKOG KOTARA* Nikola Komlenović, Branimir Mayer Šumarski institut Jastrebarsko SAŽETAK. U radu se iznose rezultati četverogodišnjih istraživanja uspijevanja mladih kultura smreke na području Š. g. Delnice. Kulture osnovane na tlima sa silikatnim podlogama pokazuju općenito bolje uspijevanje od kultura na vapnencima. Između rasta i koncentracija dušika, fosfora i kalija u iglicama utvrđena je pozitivna korelacija. Primjenom odgovarajućih gnojiva mogu se postići pozitivni rezultati. UVOD Obična smreka je vrsta drveća s kojom je u Gorskom Kotaru osnovan najveći broj šumskih kultura. Na ovom području smreka dolazi od prirode, općenito brzo raste i ima kvalitetno drvo. Ona se relativno lako uzgaja, kako u rasadniku, tako i kulturama. Zadnjih petnaestak godina posebno mnogo se pošumljavalo ovom vrstom na području Š. g. Delnice i to na različitim staništima. Pokazalo se, međutim, da između osnovanih kultura postoje značajne razlike s obzirom na njihovo uspjevanje. One su dobrim dijelom uvjetovane stanišnim faktorima i njihovom interakcijom. Pedološki uvjeti imaju pri tome posebno značenje. Stoga je bio osnovni cilj naših istraživanja da se ti odnosi pobliže utvrde i razjasne. Dobiveni rezultati trebaju poslužiti kod osnivanja novih kultura smreke u Gorskom Kotaru. Izborom odgovarajućih staništa značajno se smanjuju negativne posljedice koje mogu proizaći iz ove aktivnosti (FRANČIŠKOVIĆ, 1981. i dr.). Rezultati proučavanja poslužit će također kod izbora mjera kojima se može utjecati na bolje uspijevanje smrekovih kultura. Naša ranija istraživanja stanja ishrane smrekovih šuma u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pokazala su da u tom pogledu postoje značajne razlike (KOMLENOVIĆ, 1973). Mlade kulture osnovane u prvom redu izvan prirodnog areala rasprostranjenja, često trpe od nedostatka pojedinih biljnih hraniva. Pretpostavljali smo da i na nekim staništima Gorskog Kotara kulture smreke imaju nepovoljnu ishranu. * Ova istraživanja financirali su Š. g. Delnice, SIZ-IV za znanost SRH i Opće udruženje šumarstva Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 6 <-- 6 --> PDF |
METODE RADA Kod izbora objekata istraživanja nastojali smo odabrati kulture podjednake starosti (10 + 4 godina) i tehnike osnivanja u što širem spektaru stanišnih uvjeta. Primjernim plohama bilo je obuhvaćeno najmanje 100 biljaka. Registrirane su njihove visine, prsni promjeri te visinski prirasti u periodu od 1976. do 1979. godine. Istovremeno su sabrani i uzorci iglica za laboratorijske analize, prema metodama opisanim u našim ranijim radovima (KOMLENOVIĆ, 1973. i dr.). Dušik u biljnom materijalu određen je po Kjeldahlu (makro postupak). Za utvrđivanje sadržaja ostalih elemenata biljna je tvar razlagana mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ekstrakta je fosfor određen kolorimetrijski, kalij plamenfotometrijski, a ostali elementi metodom atomske absorpcione spektrofotometrije. Na svakoj plohi otvaran je po jedan glavni i dva do tri pomoćna pedološka profila iz kojih su uzeti pojedinačni uzorci za laboratorijske analize. Na osnovi pedoloških terenskih i laboratorijskih istraživanja izvršena je pedosistematska determinacija. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Rast i prirast Osnovni podaci o rastu i prirastu istraživanih kultura prikazani su u tablici 1 i na slici 1. Odavde proizlazi da u tom pogledu postoje velike razlike. Visine stabala u desetoj godini nakon osnivanja kultura kreću se između 1,06 i 4,46 m, a prsni promjeri između 1,0 i 5,3 cm. Prosječni visinski prirasti u razdoblju 1976—1979. godine također variraju u vrlo širokim granicama od 10,0 do 80,0 cm. Ovom podatku pridajemo poseban značaj u indiciranju stanišnih uvjeta, jer je najmanje utjecan razlikama u osnivanju i njezi kultura. Tab. 1. Podaci o rastu i prirastu kultura Šumarija Primjerna Gospodarska jedinica ploha Odjel, lokalitet Visina u 10+4 g. Prsni promj 6 cm Mrkopalj Mrkopalj Mrkopalj Fužine Fužine Klana Klana 1 2 3 4 5 6 7 široka draga 69 Sungerski lug 25 Sungerski lug 25 Bitoraj 71, Zvirjak Bitoraj 71, Mlaka Dletvo 11 Dletvo 11 231,4 386,4 382,9 243,7 389,3 168,4 446,1 2,2 5,0 4,7 2,2 4,2 2,1 5,3 Klana 8 Dletvo 11 106,3 1,0 Crni Lug Crni Lug Gerovo Skrad 9 10 11 12 Oštrac 32 Oštrac 5 Sušica 29 Zalesina 71 296,8 233,7 229,6 369,3 3,0 2,4 2,0 4,1 Skrad 13 Završje 44 120,6 1,0 ´, |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 7 <-- 7 --> PDF |
f f Riječko zaleđe Gorski Kotar K «0 TIOOO 5 70 $00 % g SO-TOO 1 a x 500 J0O OZNAKA PLOHE r i6iizoo m 0B0AINE IV -IX ni´ r 5# r ´C /f-/X CK i? i/l ir>c m SEfcanHWü nj 1 51 J J ||5 I to i O §13 i! II SS i» lit ii O KS 11 si Is" ste 15 iEI 115 31 Isu ov al ga ga o< ig II 11 Si 3 li da 11 se §&3 I« 33 sli Sa SB 55 if li P 3g 3§ Sli §3 I I S3 §1 li §L ii li a SM Ste"" VIA si5 SS li in-3 . II S"1 ig! *=? I I V§3 i is 5/. f. PED0EK0L0ŠKJ POKAZATELJI U ISTRAllVANI/1 KULTURAMA OBIČNE SMREKE |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Pedološki uvjeti Rezultati pedoloških istraživanja u mladim kulturama smreke na području Šumskog gospodarstva Delnice pokazuju široki raspon pedosistematskih jedinica različitih fiziografskih i fiziološko-ekoloških osobina. Biološki potencijal smreke u okviru postojećih ekoloških uvjeta limitiran je nejednakom opskrbom glavnim edafskim vegetacijskim činiocima (voda, hraniva, zrak i toplina) što rezultira različitim rastom i prirastom. U grafičko-tabelarnom prikazu (si. 1.) dati su osnovni pedoekološki pokazatelji u istraživanim kulturama obične smreke u Gorskom Kotaru. Rekordan srednji visinski prirast utvrđen je na plohi Klana 7, u kulturi s najnižom nadmorskom visinom od cea 300 m s eutričnim smeđim tlom na rastresitom skeletoidnom potočnom koluviju. Tlo karakterizira velika dubina soluma slabo kisela reakcija, bogatstvo organske tvari s blagom formom humusa te pokretna bočna i podzemna voda koja uvjetuje aerobne procese. Uz vrlo povoljnu konstelaciju edafskih vegetacijskih činioca na prirast smreke pozitivno je utjecalo mezoklimatska inverzija (uvala) uz dugo vegetacijsko razdoblje. Na strmim padinama 50 do 100 m iznad plohe Klana 7 nalaze se plohe Klana 6 i Klana 8. Na pješčenjačkoj matičnoj stijeni formirala su se distrična smeđa i distrična smeđa lesivirana srednje duboka tla izložena jakom isušivanju vjetrom uz povišene temperature zraka zbog utjecaja submediterana. Nepovoljni vanjski klimatski utjecaji, veći nagib terena, propusno skeletoidno tlo uz relativno malu fiziološki aktivnu dubinu uvjetuju brzi gubitak aktivne vlage i suhu i toplu pedoklimu, koja ne odgovara biološkim zahtjevima smreke. Stoga je i rast ovih kultura najsporiji. Iza najnaprednije kulture Klana 7 slijedi grupa kultura na silikatima Skrad 12, Fužine 5 i Crni Lug 9 u rasponu nadmorskih visina od 750 do 800 m. Na sitnozrnim i krupnozrnim pješčenjacima i aluvijalnim pjeskovito ilovastim skeletoidnim nanosima morenskog porijekla formirala su se distrična smeđa i smeđa podzolasta tla. Uzevši u obzir da najnaprednija kultura Klana 7 reprezentira vrlo male površine to proizlazi da su plohe 5, 7 i 12 reprezentanti površina sa silikatnom podlogom u Gorskom Kotaru, koje zauzimaju vodeće mjesto po produktivnosti s obzirom na smreku. Ova konstatacija je u skladu s dosadašnjim spoznajama. Iznimku predstavlja podzol na kvartarnim silikatnim akumulacijama Matić poljane (ploha Mrkopalj 1) na 1055 m nadmorske visine gdje smreka relativno sporo raste prvenstveno zbog kratke vegetacijske sezone. Slijede tla na vapnencima. Za smreku se pokazalo najproduktivnije lesivirano tlo u vrtači i smeđe tlo na 930 m n. v. (plohe Mrkopalj 2 i 3) za razliku od lesiviranih i smeđih tala na nižim nadmorskim visinama između 700 i 850 m (plohe Fužine 4, Crni Lug 10, Skrad 13). Tumačenje ovih razlika valja prvenstveno tražiti u količini oborina koje u višim predjelima kompenziraju silazni gubitak vode iz tla kroz propusnu stijenu. Osobitost u pedosistematskom pogledu predstavlja izlužena duboka rendzina na plohi Gerovo 11. Visoki sadržaj CaC03 uz jako alkalnu reakciju predstavlja značajan limitirajući činioc uspijevanja smreke. Posebno slabo uspijevanje pokazuju mlade kulture smreke na dolomitnoj rendzini. Zbog pomanjkanja reprezentativne plohe nije bilo moguće uključiti ovaj tip tla u predmetna istraživanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Stanje ishrane U tablici 3. prikazani su podaci o prosječnim koncentracijama analiziranih hraniva u iglicama tijekom perioda istraživanja. Odavde se jasno zapaža da između istraživanih kultura postoje značajne razlike. Iz analitičkih podataka dobivenih u pojedinim godinama proizlazi da su se koncentracije proučavanih biogenih elemenata kretale u ovim granicama: N 1,00 — 1,97 % P205 0,200 — 0,800% K20 0,80 — 1,40 % CaO 0,46 — 1,46 % Mg 0,076 — 0,180% Fe 54 — 166 ppm U kulturama sporijeg rasta utvrđene su općenito niže koncentracije dušika, fosfora, kalija i željeza. Prema literaturnim podacima (GUSSONE, 1964, BAULE i FRICKER, 1967, KOMLENOVIĆ, 1973. i dr.) koncentracije dušika u kulturama Klana 6 i 8, Fužine 4, Mrkopalj 1 i Gerovo 11 upućuju na dosta nepovoljnu ishranu ovim hranivom. Isto vrijedi i za fosfor na plohama Klana 6 i 8. I u nekim drugim kulturama dolazi do jačeg nedostatka ovih hraniva u pojedinim godinama (Skrad 13 i dr.). Statističkom obradom podataka također smo utvrdili pozitivnu korelaciju između prosječnog višegodišnjeg visinskog prirasta i NPK-koncentracija u jednogodišnjim iglicama. U slučaju dušika i fosfora linearni korelacioni koeficijenti iznosili su r = 0,42 i r = 0,35. Za kalij je ta veza bila još i čvršća (r = 0,48). Pozitivna veza između rasta i ishrane dušikom, fosforom i kalijem upućuje na to da se od primjene ovih hraniva mogu očekivati pozitivni efekti. To posebno vrijedi za mlade kulture u prvim godinama njihova osnivanja, jer se pokazalo da je nedostatak spomenutih hraniva na pojedinim staništima upravo tada najjače izražen. Tab. 3. Prosječne koncentracije hraniva u iglicama smreke (1976—1979. god.) Sadrža j / Šumarija 1 ft DL, Ö Z o «si O O aU bo s Mrkopalj n 1 2 1,49 1,67 0.554 0,542 0,99 1,21 0,51 0,76 0,122 0,112 106 122 >t 3 1,71 0,634 1,21 0,94 0,126 64 Fužine 4 1,42 0,381 1,22 0,78 0,122 100 „ 5 1,60 0,462 1,02 0,90 0,104 103 Klana tt 6 7 1,15 1,65 0,216 0,476 0,80 1,16 1,11 0,96 0,108 0,136 69 85 U 8 1,06 0,238 0,87 1,29 0,132 65 Crni Lug ,, 9 10 1,68 1,92 0,492 0,544 1,08 1,14 0,60 0,99 0,102 1,138 110 91 Gerovo 11 1,42 0,344 0,94 1,05 0,222 73 Skrad 12 1,70 0,462 1,17 0,74 0,104 77 ,. 13 1,53 0,318 1,10 0,68 0,128 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 10 <-- 10 --> PDF |
U toku su istraživanja koja indiciraju dijagnostičku vrijednost folijarnih analiza. Pokazalo se, međutim, da se gnojidbom mogu polučiti odgovarajući efekti samo onda ako se provodi intenzivna njega kultura. U protivnom efekti mogu biti suprotni jer se ovom mjerom stimulira ne samo rast smreke, već i rast konkurentske vegetacije. Veza između koncentracija željeza i rasta također je pozitivna (r = 0,30). To je razumljivo jer su niže koncentracije ovog, kao i većine drugih mikroelemenata, vezane za višu reakciju tla, odnosno vapnenjačke supstrate, gdje je njihova pristupačnost smanjena. U skladu sa svim dosad navedenim rezultatima je negativni odnos rasta i koncentracija kalcija (r = —0,32). Korelacioni odnosi između sadržaja analiziranih hraniva u biljci i rasta sigurno bi bili još i čvršći da su proučavane kulture osnovane u isto vrijeme, sa sadnim materijalom istog porijekla i uz istu tehniku sadnje. Mjere njege također su se razlikovale od kulture do kulture. Da smo odabrali neki drugi oblik veze, osim jednostavne linearne, sigurno bi se ona još bolje uklopila u naše podatke. Pored ovog moramo imati u vidu i činjenicu da se naše kulture nalaze na različitim nadmorskim visinama i ekspozicijama što se odražava u dužini vegetacijske sezone i drugim elementima klime, važnim za uspijevanje smreke. ZAKLJUČCI Iz rezultata četverogodišnjih istraživanja provedenih u mladim kulturama smreke na području Š. g. Delnice proizlaze slijedeći zaključci: Istraživane kulture smreke jako se razlikuju s obzirom na rast i prirast. Prosječne visine u desetoj godini kretale su se između 1,06 i 4,46 m, prsni promjeri 1,0 i 5,3 cm, a srednji visinski prirasti u zadnje četiri godine između 10,0 i 80,0 cm. Razlike u rastu smreke uvjetovane su nizom stanišnih faktora i njihovom interakcijom. Pedološki uvjeti dmaju pri tom posebno značenje. Kulture osnovane na tlima sa silikatnim podlogama pokazuju općenito brži rast nego kulture u kojima su zastupljena tla na vapnencima. Između rasta i koncentracija dušika, fosfora i kalija u iglicama utvrđena je pozitivna korelacija. Nedostatak ovih hraniva na pojedinim staništima posebno je izražen u prvim godinama nakon osnivanja kultura. Primjenom odgovarajućih gnojiva mogu se postići pozitivni rezultati. Veza između rasta i koncentracija kalcija u iglicama je negativna. LITERATURA Baule, H., Fricker , C. (1967): Die Düngung von Waldbäumen, München. Bertović, S., Martinović, J. (1981): Biološke značajke Gorskog Kotara. Gorski Kotar, Delnice. Fiedler, H. J., Nebe, W., Hoffmann, P. (1973): Forstliche Pflanzenernährung und Düngung, Jena. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Frančišković , S., (1981): Šumsko gospodarstvo Delnice 1960—1981., Delnice. Gusson e H. A. (1964): Faustzahlen für Düngung in Walde, München. Komlenović, N., J. Martinović, Mdlković, S. (1969): Kloroza obične smreke u mladim kulturama na području vriština. Šumarski list, 3—4, Zagreb. Komlenović , N. (1973): Koncentracija hraniva u iglicama kao indikator stanja ishrane kultura obične smreke (Picea abies Karst.), Zagreb. Komlenović , N. (1976): Koncentracija dušika i fosfora u iglicama četinjača kao pokazatelj gnojidbe kultura četinjača na području vriština. V Kongres JDPZ-a, Sarajevo. Komlenović , N. (1978): Utjecaj mineralnih gnojiva na ishranu i rast obične smreke (Picea abies Karst.) na lesiviranom akričnom (vrištinskom) tlu. Anali za šumarstvo 8/5. JAZU, Zagreb. Martinović , J. (1970): Neke karakteristike organske materije tla u smrekovim šumama Hrvatske. Šumarski list, 11-12, Zagreb. Mayer , B. (1978): Tla sekcije Sušak 1, Osnovna pedološka karta SRH. Tumač i karta, Zagreb. Mayer , B. (1979): Tla sekcije Ogulin 2. Osnovna pedološka karta SRH. Tumač i karta, Zagreb (rukopis). Mayer, B. Komlenović, N. Orlić, S. (1973): Istraživanja produktivnosti vrištinsko-bujadičnih tala pod mladim kulturama običnog bora (Pinus silvestris, L.) na području Š. g. Karlovac. Šumarski list, 1—2 Zagreb. Mayer , B., Rastovski , P. (1981): Testiranje teorije o strukturi zemljišnog pokrova u okviru dijela rada na Osnovnoj pedološkoj karti SR Hrvatske. Posebno izdanje ANU BIH. Sarajevo. Nebe , W. (1963): Über die Beurteilung der Düngungbedürfigkeit von Fichtebeständen in Mittelgebirge. Arch. Forstw. 9. Skorić , A. (1977): Tipovi naših tala. Zagreb. Škorić, A., Filipovski, F., Ćirić, M. (1973): Klasifikacija tala Jugoslavije, Zagreb. Tamm , CO . (1968): An attempt to assess the optium nitrogen level in Norway Spruce under field conditions. Studia forestalia Suecica, Stockholm. * * * Atlas klime SFRJ. Untersuchungen über das Wachstum und den Ernährungszustand der jungen Fichtenkulturen (Picea abies Karst.) auf den Häuptboden-typen von Gorski Kotar Zusammenfassung In dem Artikel sind die Ergebnisse von 4-jähringen Untersuchungen über das Gedeihen der jungen Fichtenkulturen auf dem Gebiet des Forstwirtschaftsbetriebs Delnice gezeigt worden. Die auf Silikatböden begründeten Kulturen zeigen im allgemeinen ein besseres Gedeihen als die Kulturen auf Kalkböden. Zwichen dem Wachtum und der Stickstoff-, Phospor- und Kalium konzentration in Nadeln wurde eine positive Korrelation festgestellt. Durch die Anwendung entsprechender Düngungsmittel können positive Ergebnisse erzielt werden. |