DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 47 <-- 47 --> PDF |
se bolje razumjeti kako bi se poljoprivredno-šumarska iskustva mogla što brže primijeniti u odgovarajućim dijelovima svijeta. Obujam krčenja šuma postaje vrlo ozbiljan, a obujam pošumljavanja nije dovoljan. Premalo pažnje se posvećuje istraživanju drveća i malih šumica u urbanim područjima i izvan šumskih kompleksa. Preporuke Potrebno je usavršiti i ispitati metode i tehnike stvaranja, održavanja i poboljšanja šumskih ekosistema (kao što su one razvijene u umjerenim i sjevernim područjima) prije njihove primjene u drugim šumskim ekosistemima, naročito u područjima tropske i suptropske klime. Praksa i istraživanje uzgajanja šuma moraju biti povezani sa prirodnim procesima u šumi. Potrebno je usavršiti prenošenje rezultata istraživanja putem proširivanja različitih službi, uvježbavanja i obrazovanja. Istraživanje u agrošumarstvu trebalo bi intenzivirati. Međutim, to se može uspješno učiniti samo: — ako postoji uska suradnja sa ostalim stručnjacima sa područja upotrebe zemljišta, npr. poljoprivrede i hortikulture; — ako se u suradnju sa relevantnim međunarodnim institucijama uključe i odnosna fundamentalna istraživanja. Potrebno je daljnje istraživanje prikladnosti tla za pošumljavanje, što uključuje klasifikaciju terena i istraživanje zahtjeva pojedinih vrsta drveća. Uz to, potrebno je još više razviti tehnike pošumljavanja. Potrebno je da se razviju arborikulture i istraživački rad povezan s tim. 2. SEKCIJA — Šumske kulture i zaštita šuma Razmatranja Ubrzano širenje šumskih radova u tropskim i supropskim područjima često u velikoj mjeri rasprostire vrste, smanjujući pri tom površine domaćih prirodnih netaknutih šumskih ekosistema, *i vodeći ka gubitku genetskih izvora s obzirom na uklanjanje šumskih populacija. Takve šume često su podložne štetnom djelovanju slabo poznatih napasnika i zaraza, iako je otpor biljaka i biljnih zajednica prema biološki štetnim agensima pravilo, a ne izuzetak. Simultano bavljenje svim napasnicima je najefikasniji način suzbijanja štetnih agenasa, ali integralni pristupi zaštiti šuma rijetko gdje su, zasad, prilagođeni praktičnoj primjeni. Tradicionalno istraživanje postojećih šumskih resursa i komercijalnih šum skih kultura bit će i nadalje potrebno, ali će trebati naglasiti doprinos stabala i šuma razvoju seoskih krajeva. Uz ograničena financijska sredstva, reducirani su i fondovi za fundamentalna istraživanja u šumarstvu, naročito na području fiziologije i genetike. S obzirom na dugoročne interese šumarstva trebalo bi se oduprijeti iskušenju da se napusti istraživački rad rezultati koga se ne mogli odmah primijeniti. 45 |