DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Sum. list 106:39


ISTRAŽIVANJE DANAS ZA SUTRAŠNJE SUME
(XVII SVJETSKI KONGRES IUFRO U KYOTU)


XVII svjetski kongres IUFRO održan je u Kyotu (Japan) od 6. do 17. rujna
1981. godine. Za predsjednika IUFRO izabran je dr Dušan Mlinšek, profesor uzgajanja
šuma na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Slijedeći kongres IUFRO
održat će se u Jugoslaviji 1986. godine.


Prof. dr Dušan Mlinšek
predsjednik IUFRO


CILJ, ORGANIZACIJA I AKTIVNOST IUFRO


IUFRO je međunarodna zajednica šumarskih znanstveno-istraživačkih organizacija.
Ta zajednica osnovana je 1890—1892. godine radi unapređenja međunarodne
suradnje na znanstvenim istraživanjima u šumarstvu.


1981. godine bilo je učlanjeno u Zajednicu IUFRO oko 500 institucija (sveučilišta,
fakulteta, instituta i drugih znanstvenoistraživačkih centara) s približno


10.000 znanstvenih radnika iz 91 zemlje.


ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 42     <-- 42 -->        PDF

IUFRO radi neprekidno putem više od 200 znanstvenoistraživačkih jedinica
organiziranih u šest sekcija. Sekcije se sastoje od tematskih i projektnih grupa.
Rad se odvija putem seminara, simpozijuma i dopisivanja, često u tijesnoj suradnji
s ostalim međunarodnim organizacijama.


Svakih pet godina organizira se svjetski kongres IUFRO na kome se svestrano
raspravljaju tehnička, znanstvena i organizaciona pitanja putem plenarnih zasijedanja
te zasijedanja sekcija i grupa.


IUFRO ima svoje rukovodstvo, stalni sekretarijat i glasilo. Rukovodstvo čine:
Međunarodni savjet IUFRO, u kome se nalazi po jedan delegat iz svake zemlje;
Predsjedništvo IUFRO; Predsjednik IUFRO; rukovodstva pojedinih sekcija, te
rukovodstva radnih grupa. Sjedište stalnog Sekretarijata IUFRO nalazi se u Beču.
Glasilo Međunarodne zajednice je IUFRO NEWS, koje izlazi nekoliko puta
godišnje na engleskom jeziku i dobivaju ga svi istraživači, članovi Zajednice.


XVII SVJETSKI KONGRES IUFRO


Od 6. do 17. rujna 1981. godine održao se ü Japanu XVII svjetski kongres
IUFRO. U povijesti IUFRO to je bio prvi kongres koji se održao u Aziji i Japanu.
Stoga su Japanci dali veliko značenje tom međunarodnom skupu, koji se održao
u njihovoj zemlji. U povodu Kongresa napisali su i objavili o japanskom šumarstvu
i preradi drva četiri knjige na engleskom jeziku, japansko-englesko-francusko-
njemački rječnik, oko 200 znanstvenih radova i postera koji su se prezentirali na
Kongresu. Za vrijeme priprema Kongresa izgradili sü veliki institut za šumarska
istraživanja (Tsukuba) u blizini Tokija. Taj Institut po svojoj opremljenosti, veličini
i organiziranosti spada u najveće domete šumarske znanosti u svijetu.


Na svečanom otvaranju Kongresa sudjelovao je i prestolonasljednik princ
Hirohito sa princezom. Princ Hirohito pozdravio je sudionike Kongresa prigodnim
govorom. Visoki gosti su zatim posadili stabla prijateljstva u parku Kongresnog
centra i sudjelovali na svečanom prijemu sudionika Kongresa.


Na Kongresu je sudjelovalo oko 1600 znanstvenih radnika i gostiju iz 73 zemlje.
Iz Jugoslavije sudjelovalo je 15 znanstvenih radnika.


Tema Kongresa bila je »Istraživanje danas za sutrašnje
šume«. U vezi s tim održano je šest plenarnih sjednica svih sudionika
Kongresa s raspravama i ključnim porukama na teme:


— Istraživanje danas za sutrašnje šume.
— Sačuvati zelenu planetu.
— Sutrašnje šume — hoćemo li biti spremni?
— Šumarska istraživanja za zemlje u razvoju.
— Međunarodna suradnja u šumarskim istraživanjima.
Na Kongresu je održano 12 sastanaka (po dva u svakoj sekciji); jedan zajednički
sastanak prve, druge, treće i četvrte sekcije; sedamdeset sastanaka radnih
grupa i dva sastanka Međunarodnog savjeta IUFRO. Sudionici Kongresa podnijeli
su oko 600 znanstvenih referata, izložili niz postera (grafikona, fotografija,




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 43     <-- 43 -->        PDF

knjiga, časopisa, informacija, i si.) i prikazali nekoliko stručnih filmova. Uvodni
referati objavili s´u se u osam knjiga na oko 4000 stranica. Neki materijali objavit
će se kasnije kao zasebne publikacije.


Sudionici Kongresa iz Jugoslavije podnijeli su slijedeće referate:


Prof. dr Dušan Klepac:
Novi koncept načela trajnih prinosa.


Prof. dr Dušan Mlinšek:
Program aktivnosti IUFRO u razdoblju od 1982. do 1986. godine.


Prof. dr Boris Ljuljka:
Planiranje i razvoj istraživanja prerade drva u SFRJ Jugoslaviji i SR Hrvatskoj.


Prof. dr Zdenko Pavlin:
Umjetno sušenje zračno suhog drva.


Prof. dr Rudolf Sabadi:
Optimizacija razvitka šumarstva i prerade drva u uvjetima platno-bilančnih
teškoća — primjer Jugoslavije.


Prof. dr Petar Drinić:
Planiranje u uređivanju šuma Jugoslavije.
Prof. dr Simeun Tomanić:
Primjena rezultata studije rada pri planiranju i kontroli sječe i izrade drva
u šumskim poduzećima


Dr Nikola Komlenović — Mr Joso Gračan:
Reagiranje nekih provenijencija norveške smreke na umjetna gnojiva.


Dr Dražen Cestar:
Primjena ekološko-gospodarskih tipova kod uređidvanja šuma i prostornog
planiranja u SR Hrvatskoj.


Hočevar, A. — Rakovec, J. — Petkovšek, Ž.:
Procjena prostorne i vremenske distribucije aktivne fotosintetske radijacije u
brdskim krajevima.


Na prijedlog Međunarodne komisije za nagrade, na prvoj plenarnoj sjednici,
na najsvečanijem dijelu Kongresa, dodijeljeno je pet nagrada IUFRO istaknutim
znanstvenim radnicima mlađim od 45 godina.


Na Kongresu je izabrano oko 200 znanstvenih radnika na razne dužnosti u
IUFRO. Za predsjednika IUFRO izabran je dr Dušan Mlinšek, profesor
Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Delegat Jugoslavije u Međunarodnom savjetu
IUFRO je prof, dr Marija Brežnjak . Na rukovodeće dužnosti u IUFRO izabrani
su iz Jugoslavije prof, dr Dušan Klepac , prof, dr Rudolf Sabadi , prof,
dr Simeun Tomanić, dr Dražen Cestar, prof, dr Midhat Uščupčić, prof,
dr šime Meštrovići Marjan šo 1 ar, dipl. inž.


Na završetku Kongresa donesena je odluka Međunarodnog savjeta da se siijedeći
kongres IUFRO održi u Jugoslaviji 1986. godine. Ta odluka




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 44     <-- 44 -->        PDF

IBM»


t
t
* ^*» $´"., * j :
$&%


1 ´-„,s»y ui


*.*´.**Y**-´LL ^?´:j


i
i
« 3 * * ! * fc *


1 $L V^fe«


.a^a?»


Äs




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 45     <-- 45 -->        PDF

prihvaćena je jednoglasno i s neskrivenim zadovoljstvom sudionika Kongresa.
Izborom Jugoslavena za predsjednika IUFRO i odlukom da se slijedeći kongres
održi u Jugoslaviji, ukazani su velika čast i povjerenje Jugoslaviji, jugoslavenskoj
šumarskoj i drvoprerađivačkoj znanosti i praksi.


XVII svjetski kongres IUFRO završio je rad s vrlo lijepim dijapozitivima i
melodijama iz naše zemlje. Kongres u Kvotu bio je velika svjetska smotra dostignuća
šumarske i drvoprerađivačke znanosti, koju su Japanci odlično organizirali.


Poslije Kongresa organizirano je 14 stručnih ekskurzija po Japanu.


PLENARNA RAZMATRANJA I OPĆA DEKLARACIJA


Razmatranja


Drvo je glavna obnovljiva sirovina u svijetu, a svjetska potraživanja za drvom
i drugim šumskim proizvodima i koristima od šume raste s porastom stanovništva
i poboljšanjem životnog standarda.


U svijetu je ograničena površina zemljišta za proizvodnju dobara i usluga,
a raspoloživi dio za šumarstvo stalno se smanjuje.


Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere, povećano iskorišćivanje šuma
će u mnogim regijama ugroziti ne samo buduće snabdijevanje dobrima i koristima
od šume, nego i šumske resurse, poljoprivrednu proizvodnju, izvore vode i
čovjekovu okolinu.


Rasprostranjenost šuma u odnosu na stanovništvo je neujednačena, a razumijevanje
ekologije prirodnih i umjetno podignutih šuma, naročito u nekim tropskim
područjima je nedovoljno.


Postoji znatna mogućnost za povećanje proizvodnosti šuma i za objedinjavanje
različitih zahtjeva od zemljišta.


Znanstvena istraživanja su potrebna za razvijanje šumskih potencijala, radi
svladavanja ograničenja i teškoća te za ublažavanje gladi, siromaštva i nezaposlenosti
od čega ljudi trpe ü mnogim krajevima.


Deklaracija


Istraživanjima prvenstveno treba postići potpunije razumijevanje ekologije
svjetskih šuma radi podizanja njihove proizvodnosti u kvantitativnom i kvalitativnom
pogledu te radi poboljšanja prerade i korištenja šumskih proizvoda.


Treba podržati međuinstitutska istraživanja integralnog zemljišta, naročito u
tropskim područjima.
Istraživanja u šumarstvu moraju uzeti ü obzir društvene, kulturne, radne i
ekonomske činioce u različitim područjima.
Naročito su potrebna istraživanja proizvodnje ogrijevnog drva u iskrčenim
područjima i korištenja šumske biomase za energetske potrebe u cijelom svijetu.


Treba osigurati usku suradnju između stvaralaca šumarske politike, šumskih
gospodarstava i istraživača, na nacionalnom i međunarodnom planu, kako
bi se iznašli realni istraživački i proizvodni programi, te omogućilo sprovođenje
rezultata istraživanja u praksi.


43




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 46     <-- 46 -->        PDF

PRIORITETI ŠUMARSKIH ISTRAŽIVANJA U ZEMLJAMA U RAZVOJU


Razmatranja


Svjetska banka i FAO su ispitali potrebe za istraživanjem u zemljama u razvoju
i pokazali da tradicionalno istraživanje u šumarstvu ne daje dovoljan doprinos
razvoju ruralnih krajeva, kao ni proizvodnji energije i očuvanju šuma.


Postojeće institucije, predviđene za koordinaciju i pomoć istraživanju u zemljama
u razvoju, nisu primjerene potrebama za njegovim unapređenjem.
Sredstva odobrena za istraživanje u zemljama u razvoju nisu dovoljna.


Preporuke


Potrebna su dodatna istraživanja kako bi šumarstvo dalo najveći mogući
doprinos razvoju ruralnih krajeva (naglašavajući pri tom ulogu šuma i drveća u
poljoprivredi), proizvodnji i upotrebi energije i očuvanju šuma.


Vlade, međunarodne multilateralne agencije, kao i bilateralni davaoci sredstava
trebali bi iznova razmotriti svoju š"umarsku politiku i potpomoći nastojanja
Svjetske banke i FAO da stvore strategiju za ekspanziju istraživačkog rada i njegovo
preusmjeravanje k opće priznatim potrebama.


I säm IUFRO bi trebao preispitati svoju vlastitu strukturu u svjetlu tih potreba
i računati s modificiranjem svoje organizacije, kako bi se mogle uzeti u
obzir sve kritične točke u šumarstvu.


Vlade, institucije za pomoć i IUFRO trebali bi ispitati načine i mogućnosti
stvaranja dodatnih sredstava potrebnih za jačanje istraživačkog rada povezanog
sa šumskim resursima u zemljama u razvoju, s primarnim naglaskom na unapređenje
mogućnosti nacionalnih institucija.


Vlade, institucije za pomoć i IUFRO trebali bi uzeti u obzir potrebe, ciljeve
i organizaciju alternativnih institucionalnih aranžmana za pomoć nacionalnim
istraživačkim institucijama.


RAZMATRANJA I PREPORUKE SEKCIJA IUFRO


1. SEKCIJA — Šumski okoliš i uzgajanješuma
Razmatranja


Da bi se povećala proizvodnja po jedinici površine, primjenjuju se i dalje
razvijaju razne metode. Međutim, time se napori koncentriraju na maksimiranje
prirasta i prinosa, čime se i ekološki i ekonomski prijeti stabilnosti šumskih
ekosistema.


Postoji određena tendencija da se istraživanje i praksa uzgajanja šuma u prirodnim
i poluprirodnim šumama suviše orijentiraju na poljoprivredne tehnike.


Rezultati istraživanja, namijenjeni istovremeno i razumijevanju i poboljšanju
različitih funkcija šuma, ne primjenjuju se uvijek dovoljno u praksi.


Usprkos znatnoj aktivnosti na polju poljoprivredno-šumarskog istraživanja
i prakse, naročito u zemljama trećeg svijeta, taj način upotrebe zemljišta mora


44




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 47     <-- 47 -->        PDF

se bolje razumjeti kako bi se poljoprivredno-šumarska iskustva mogla što brže
primijeniti u odgovarajućim dijelovima svijeta.
Obujam krčenja šuma postaje vrlo ozbiljan, a obujam pošumljavanja nije
dovoljan.
Premalo pažnje se posvećuje istraživanju drveća i malih šumica u urbanim
područjima i izvan šumskih kompleksa.


Preporuke


Potrebno je usavršiti i ispitati metode i tehnike stvaranja, održavanja i poboljšanja
šumskih ekosistema (kao što su one razvijene u umjerenim i sjevernim
područjima) prije njihove primjene u drugim šumskim ekosistemima, naročito
u područjima tropske i suptropske klime.


Praksa i istraživanje uzgajanja šuma moraju biti povezani sa prirodnim procesima
u šumi.
Potrebno je usavršiti prenošenje rezultata istraživanja putem proširivanja
različitih službi, uvježbavanja i obrazovanja.
Istraživanje u agrošumarstvu trebalo bi intenzivirati. Međutim, to se može
uspješno učiniti samo:


— ako postoji uska suradnja sa ostalim stručnjacima sa područja upotrebe
zemljišta, npr. poljoprivrede i hortikulture;
— ako se u suradnju sa relevantnim međunarodnim institucijama uključe i
odnosna fundamentalna istraživanja.
Potrebno je daljnje istraživanje prikladnosti tla za pošumljavanje, što uključuje
klasifikaciju terena i istraživanje zahtjeva pojedinih vrsta drveća. Uz to, potrebno
je još više razviti tehnike pošumljavanja.


Potrebno je da se razviju arborikulture i istraživački rad povezan s tim.


2. SEKCIJA — Šumske kulture i zaštita šuma
Razmatranja


Ubrzano širenje šumskih radova u tropskim i supropskim područjima često
u velikoj mjeri rasprostire vrste, smanjujući pri tom površine domaćih prirodnih
netaknutih šumskih ekosistema, *i vodeći ka gubitku genetskih izvora s obzirom na
uklanjanje šumskih populacija. Takve šume često su podložne štetnom djelovanju
slabo poznatih napasnika i zaraza, iako je otpor biljaka i biljnih zajednica
prema biološki štetnim agensima pravilo, a ne izuzetak.


Simultano bavljenje svim napasnicima je najefikasniji način suzbijanja štetnih
agenasa, ali integralni pristupi zaštiti šuma rijetko gdje su, zasad, prilagođeni
praktičnoj primjeni.


Tradicionalno istraživanje postojećih šumskih resursa i komercijalnih šum


skih kultura bit će i nadalje potrebno, ali će trebati naglasiti doprinos stabala i


šuma razvoju seoskih krajeva.


Uz ograničena financijska sredstva, reducirani su i fondovi za fundamentalna
istraživanja u šumarstvu, naročito na području fiziologije i genetike. S obzirom
na dugoročne interese šumarstva trebalo bi se oduprijeti iskušenju da se napusti
istraživački rad rezultati koga se ne mogli odmah primijeniti.


45




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Preporuke


Treba povećati podršku aktivnostima za očuvanje gena, moraju se razmotriti
potrebe za takvim mjerama i moraju se poduzeti odgovarajuće mjere na svim
nivoima gdje god se šume koriste.


Treba sačuvati dovoljno osobitih ekosistema (naročito u tropskim krajevima),
kako bi svi organizmi koji djeluju jedni na druge mogli nastaviti da ko-evoluiraju
i kako bi ostali dostupni proučavanju.


Proučavanje genetike međusobnog djelovanja drveća i raznih činilaca s područja
entomologije i patologije je hitno i treba ga podržati.


Genetska otpornost treba se inkorporirati u cjelokupni sistem bavljenja
štetnicima kad god je moguće očekivati pozitivne rezultate.


Institucije za pomoć istraživačkom radu trebale bi održavati ravnotežu između
fondova za fundamentalna i primijenjena istraživanja.


Istraživačke institucije moraju biti svjesne opasnosti mjera poduzetih u
cilju osiguranja prvoklasnih kultura, jer to može smanjiti genetsku bazu i reducirati
varijabilnost neophodnu za stabilnost i rasprostranjenost šuma.


3. SEKCIJA — Šumske operacije i tehnike
Razmatranja


Svi šumski radovi, a naročito oni povezani sa sječom i obnovom, moraju se
planirati i sprovesti tako da se izbjegnu nepotrebni konflikti.


Neophodno je uzeti u obzir sve aspekte šumskog rada, pogotovo faktore zaposlenosti,
uvjete rada i smanjenje najtežih šumskih radova.


Šumski radovi moraju se prilagođavati specifičnim tehničkim i biološkim
uvjetima koji su prisutni u šumi.


Na tehnička i biološka razmatranja utječu raznolikost terena (nagib, konfiguracija
i čvrstoća tla), klima i uvjeti obnove sastojine.


Preporuke


Potrebno je povećati istraživanja s obzirom na integralne šumske radove kao
cjelinu, kako bi se našao najbolji kompromis između društvenih, šumsko-uzgojnih,
tehničkih i ekonomskih djelatnosti.


Istraživanje koje se bavi radnim aspektom šumskih operacija mora i dalje
posebno naglašavati ergonomiju, siguran radni ambijent i treniranje na svim nivoima
šumskog rada, kako bi se poboljšali uvjeti na radnim mjestima šumskih
radnika.


Istraživanje treba voditi prema proizvodnji povećane količine industrijskog i
ogrjevnog drva od individualnih stabala, postojećih šumskih fondova i dodatnih
područja.


Istraživanja su potrebna u cilju prilagođavanja tehnike rada čitavom nizu
uvjeta koje postavljaju teren, klima, šumsko-uzgojni i društveno-ekonomski činioci.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Naročitu pažnju valja posvetiti zahtjevima za istraživanje od posebnog značenja
za šumske radove u zemljama u razvoju.


4.
SEKCIJA — Planiranje, ekonomika, prirast i prinos, gospodarenje
i šumarska politika
Razmatranje


šume su sve više ugrožene krčenjem, pretjeranom sječom, zagađenim zrakom
i drugim činiocima. Mnoge vlade nemaju točne podatke o promjenama koje se
zbivaju.


Na mnogim komunalnim i neidustrijskim privatnim šumskim površinama
proizvodi se drvna građa i ostali produkti i usluge daleko ispod stvarnih mogućnosti,
dok se istovremeno ubrzano povećava potražnja za šumskim proizvodima.


Ubrzano povećanje površina pod jednodobnim šumama ü cijelom svijetu
samo naglašava važnost prorjeđivanja. Ključni problem se stvara intenziviranom
primjenom moderne tehnologije u radovima na proredi.


Proširit će se primjena koncepta gospodarenja šumama za višestruku upotrebu
u šumovitim područjima širom svijeta. Mogućnost kvalificiranja vrijednosti
različitih dobara i usluga postat će, dakle, još važnja.


Preporuke


Potrebno je intenzivirati istraživanje efikasnih metoda inventarizacije šuma.
Posebnu pažnju treba posvetiti upozorenjima o promjenama do kojih dolazi u
šumskim drvnim resursima u svijetu. Osim toga, treba naglasiti i istraživanje održavanog
prinosa prirodnih šuma, uzimajući u obzir specijalne probleme koje nameće
kompleksna struktura tropskih šuma.


Više napora ü istraživanju treba posvetiti poboljšanju društvenih i neindustrijskih
privatnih posjeda pod šumom i, tamo gdje je to potrebno, iskoristiti
drvnu masu koju proizvode. Trebalo bi također i intenzivnije ispitati važnost šuma
koju one imaju za njihove vlasnike kao i za društveni razvitak.


Znanstvenici različitih disciplina trebali bi intenzivnije surađivati kako bi se
analizirali biološki, tehnički i ekonomski aspekti proređivanja šuma.


Istraživači treba da razvijaju i primjenjuju metode vrednovanja proizvoda
višestruko korištenih šuma u ekonomskim okvirima. Isto tako, istraživanje treba
da bude posvećeno kombiniranim sistemima poljoprivredne i šumske proizvodnje,
kao i metodama upozoravanja na ekološke promjene, naročito u tropskim
šumama.


5. SEKCIJA —
Šumski proizvodi
Razmatranja


U budućnosti, današnje šume neće moći zadovoljiti potražnju za drvom, stoga
će, da bi se namirile čovjekove potrebe, trebati plantaže brzo rastućih vrsta.
Osobine drva određene su stanišnim, šumsko-uzgojnim i genetičkim faktorima.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Neka svojstva drva se razlikuju tokom prvih 25 godina rasta stabla.


Nepoznate vrste tropskog drveća daju na raspolaganje ogromne količine
drva različitih ili neprikladnih osobina.


Preporuke


Potrebno je posvetiti veću pažnju odabiranju plantažnih vrsta sa upotrebivim
drvom kao i poboljšanju njegove kvalitete biološkim tehnikama.
Treba odrediti obilježja i svojstva mladog drva brzo rastućih vrsta.


Potrebno je povećano istraživanje kojim bi se širok raspon vrsta klasificirao
u mali broj kategorija konačne upotrebe, tako da upotreba drva odgovara njegovim
svojstvima, a ne njegovom botaničkom identitetu.


Djelotvornost iskorišćivanja šuma valja povećati što cjelovitijom preradom
drva u čitav asortiman proizvoda, zatim održavanjem proizvoda kako bi se mogli
što duže upotrebljavati, te razvijanjem strukturalnih nacrta kako da se proizvodi
koriste što efikasnije.


Potrebno je dati prioritet istraživanju i razvijanju efikasne prerade drva u
energiju i to djelotvornom upotrebom čvrstog drva u jednostavnim pećima i
industrijskim kotlovima, kao i preradom u plinovita i tekuća goriva.


6. SEKCIJA — Opće teme
Razmatranja


U mnogim područjima postoji povećan pritisak na zemljište i rastuća potreba
da se upotreba zemljišta planira.
Obujam znanja se ubrzano povećava. To se znanje mora kontinuirano prenositi
šumarima u određenim granama.


Povijest šuma može dati vrijedan doprinos boljem razumijevanju raznih činioca
prisutnih u procesu razvitka. Do sada je relativno malo učinjeno na tom
planu.


U obradi podataka u istraživanju, mini i mikro kompjuteri igrat će sve važniju
ulogu.


Većina istraživačkih projekata u šumarstvu ima praktičan cilj.


Mogućnost rekreacije u šumama postat će važnija u razvijenim zemljama.


Preporuke


Potrebno je pomoći da kontinuirani tok podataka o prirodnim izvorima zemlje
(koji se prenose putem satelita) budu dostupni svim zemljama svijeta bez ikakvih
sigurnosnih ograničenja.


Postojeće službe informiranja valja poboljšati i Ustanoviti nove službe kako
bi se održao korak sa istraživačkim aktivnostima uopće.


Treba povećati istraživanje povijesti šuma.


Istraživački projekti u šumarstvu moraju uključivati i sredstva za praktičnu
primjenu rezultata istraživanja.


Višestruko korištenje šuma zahtjeva i multidisciplinaran pristup istraživanju.


Dr S. Tomanić


48