DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sum. list 106:39 ISTRAŽIVANJE DANAS ZA SUTRAŠNJE SUME (XVII SVJETSKI KONGRES IUFRO U KYOTU) XVII svjetski kongres IUFRO održan je u Kyotu (Japan) od 6. do 17. rujna 1981. godine. Za predsjednika IUFRO izabran je dr Dušan Mlinšek, profesor uzgajanja šuma na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Slijedeći kongres IUFRO održat će se u Jugoslaviji 1986. godine. Prof. dr Dušan Mlinšek predsjednik IUFRO CILJ, ORGANIZACIJA I AKTIVNOST IUFRO IUFRO je međunarodna zajednica šumarskih znanstveno-istraživačkih organizacija. Ta zajednica osnovana je 1890—1892. godine radi unapređenja međunarodne suradnje na znanstvenim istraživanjima u šumarstvu. 1981. godine bilo je učlanjeno u Zajednicu IUFRO oko 500 institucija (sveučilišta, fakulteta, instituta i drugih znanstvenoistraživačkih centara) s približno 10.000 znanstvenih radnika iz 91 zemlje. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 42 <-- 42 --> PDF |
IUFRO radi neprekidno putem više od 200 znanstvenoistraživačkih jedinica organiziranih u šest sekcija. Sekcije se sastoje od tematskih i projektnih grupa. Rad se odvija putem seminara, simpozijuma i dopisivanja, često u tijesnoj suradnji s ostalim međunarodnim organizacijama. Svakih pet godina organizira se svjetski kongres IUFRO na kome se svestrano raspravljaju tehnička, znanstvena i organizaciona pitanja putem plenarnih zasijedanja te zasijedanja sekcija i grupa. IUFRO ima svoje rukovodstvo, stalni sekretarijat i glasilo. Rukovodstvo čine: Međunarodni savjet IUFRO, u kome se nalazi po jedan delegat iz svake zemlje; Predsjedništvo IUFRO; Predsjednik IUFRO; rukovodstva pojedinih sekcija, te rukovodstva radnih grupa. Sjedište stalnog Sekretarijata IUFRO nalazi se u Beču. Glasilo Međunarodne zajednice je IUFRO NEWS, koje izlazi nekoliko puta godišnje na engleskom jeziku i dobivaju ga svi istraživači, članovi Zajednice. XVII SVJETSKI KONGRES IUFRO Od 6. do 17. rujna 1981. godine održao se ü Japanu XVII svjetski kongres IUFRO. U povijesti IUFRO to je bio prvi kongres koji se održao u Aziji i Japanu. Stoga su Japanci dali veliko značenje tom međunarodnom skupu, koji se održao u njihovoj zemlji. U povodu Kongresa napisali su i objavili o japanskom šumarstvu i preradi drva četiri knjige na engleskom jeziku, japansko-englesko-francusko- njemački rječnik, oko 200 znanstvenih radova i postera koji su se prezentirali na Kongresu. Za vrijeme priprema Kongresa izgradili sü veliki institut za šumarska istraživanja (Tsukuba) u blizini Tokija. Taj Institut po svojoj opremljenosti, veličini i organiziranosti spada u najveće domete šumarske znanosti u svijetu. Na svečanom otvaranju Kongresa sudjelovao je i prestolonasljednik princ Hirohito sa princezom. Princ Hirohito pozdravio je sudionike Kongresa prigodnim govorom. Visoki gosti su zatim posadili stabla prijateljstva u parku Kongresnog centra i sudjelovali na svečanom prijemu sudionika Kongresa. Na Kongresu je sudjelovalo oko 1600 znanstvenih radnika i gostiju iz 73 zemlje. Iz Jugoslavije sudjelovalo je 15 znanstvenih radnika. Tema Kongresa bila je »Istraživanje danas za sutrašnje šume«. U vezi s tim održano je šest plenarnih sjednica svih sudionika Kongresa s raspravama i ključnim porukama na teme: — Istraživanje danas za sutrašnje šume. — Sačuvati zelenu planetu. — Sutrašnje šume — hoćemo li biti spremni? — Šumarska istraživanja za zemlje u razvoju. — Međunarodna suradnja u šumarskim istraživanjima. Na Kongresu je održano 12 sastanaka (po dva u svakoj sekciji); jedan zajednički sastanak prve, druge, treće i četvrte sekcije; sedamdeset sastanaka radnih grupa i dva sastanka Međunarodnog savjeta IUFRO. Sudionici Kongresa podnijeli su oko 600 znanstvenih referata, izložili niz postera (grafikona, fotografija, |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 43 <-- 43 --> PDF |
knjiga, časopisa, informacija, i si.) i prikazali nekoliko stručnih filmova. Uvodni referati objavili s´u se u osam knjiga na oko 4000 stranica. Neki materijali objavit će se kasnije kao zasebne publikacije. Sudionici Kongresa iz Jugoslavije podnijeli su slijedeće referate: Prof. dr Dušan Klepac: Novi koncept načela trajnih prinosa. Prof. dr Dušan Mlinšek: Program aktivnosti IUFRO u razdoblju od 1982. do 1986. godine. Prof. dr Boris Ljuljka: Planiranje i razvoj istraživanja prerade drva u SFRJ Jugoslaviji i SR Hrvatskoj. Prof. dr Zdenko Pavlin: Umjetno sušenje zračno suhog drva. Prof. dr Rudolf Sabadi: Optimizacija razvitka šumarstva i prerade drva u uvjetima platno-bilančnih teškoća — primjer Jugoslavije. Prof. dr Petar Drinić: Planiranje u uređivanju šuma Jugoslavije. Prof. dr Simeun Tomanić: Primjena rezultata studije rada pri planiranju i kontroli sječe i izrade drva u šumskim poduzećima Dr Nikola Komlenović — Mr Joso Gračan: Reagiranje nekih provenijencija norveške smreke na umjetna gnojiva. Dr Dražen Cestar: Primjena ekološko-gospodarskih tipova kod uređidvanja šuma i prostornog planiranja u SR Hrvatskoj. Hočevar, A. — Rakovec, J. — Petkovšek, Ž.: Procjena prostorne i vremenske distribucije aktivne fotosintetske radijacije u brdskim krajevima. Na prijedlog Međunarodne komisije za nagrade, na prvoj plenarnoj sjednici, na najsvečanijem dijelu Kongresa, dodijeljeno je pet nagrada IUFRO istaknutim znanstvenim radnicima mlađim od 45 godina. Na Kongresu je izabrano oko 200 znanstvenih radnika na razne dužnosti u IUFRO. Za predsjednika IUFRO izabran je dr Dušan Mlinšek, profesor Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Delegat Jugoslavije u Međunarodnom savjetu IUFRO je prof, dr Marija Brežnjak . Na rukovodeće dužnosti u IUFRO izabrani su iz Jugoslavije prof, dr Dušan Klepac , prof, dr Rudolf Sabadi , prof, dr Simeun Tomanić, dr Dražen Cestar, prof, dr Midhat Uščupčić, prof, dr šime Meštrovići Marjan šo 1 ar, dipl. inž. Na završetku Kongresa donesena je odluka Međunarodnog savjeta da se siijedeći kongres IUFRO održi u Jugoslaviji 1986. godine. Ta odluka |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 44 <-- 44 --> PDF |
IBM» t t * ^*» $´"., * j : $&% 1 ´-„,s»y ui *.*´.**Y**-´LL ^?´:j i i « 3 * * ! * fc * 1 $L V^fe« .a^a?» Äs |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 45 <-- 45 --> PDF |
prihvaćena je jednoglasno i s neskrivenim zadovoljstvom sudionika Kongresa. Izborom Jugoslavena za predsjednika IUFRO i odlukom da se slijedeći kongres održi u Jugoslaviji, ukazani su velika čast i povjerenje Jugoslaviji, jugoslavenskoj šumarskoj i drvoprerađivačkoj znanosti i praksi. XVII svjetski kongres IUFRO završio je rad s vrlo lijepim dijapozitivima i melodijama iz naše zemlje. Kongres u Kvotu bio je velika svjetska smotra dostignuća šumarske i drvoprerađivačke znanosti, koju su Japanci odlično organizirali. Poslije Kongresa organizirano je 14 stručnih ekskurzija po Japanu. PLENARNA RAZMATRANJA I OPĆA DEKLARACIJA Razmatranja Drvo je glavna obnovljiva sirovina u svijetu, a svjetska potraživanja za drvom i drugim šumskim proizvodima i koristima od šume raste s porastom stanovništva i poboljšanjem životnog standarda. U svijetu je ograničena površina zemljišta za proizvodnju dobara i usluga, a raspoloživi dio za šumarstvo stalno se smanjuje. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere, povećano iskorišćivanje šuma će u mnogim regijama ugroziti ne samo buduće snabdijevanje dobrima i koristima od šume, nego i šumske resurse, poljoprivrednu proizvodnju, izvore vode i čovjekovu okolinu. Rasprostranjenost šuma u odnosu na stanovništvo je neujednačena, a razumijevanje ekologije prirodnih i umjetno podignutih šuma, naročito u nekim tropskim područjima je nedovoljno. Postoji znatna mogućnost za povećanje proizvodnosti šuma i za objedinjavanje različitih zahtjeva od zemljišta. Znanstvena istraživanja su potrebna za razvijanje šumskih potencijala, radi svladavanja ograničenja i teškoća te za ublažavanje gladi, siromaštva i nezaposlenosti od čega ljudi trpe ü mnogim krajevima. Deklaracija Istraživanjima prvenstveno treba postići potpunije razumijevanje ekologije svjetskih šuma radi podizanja njihove proizvodnosti u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu te radi poboljšanja prerade i korištenja šumskih proizvoda. Treba podržati međuinstitutska istraživanja integralnog zemljišta, naročito u tropskim područjima. Istraživanja u šumarstvu moraju uzeti ü obzir društvene, kulturne, radne i ekonomske činioce u različitim područjima. Naročito su potrebna istraživanja proizvodnje ogrijevnog drva u iskrčenim područjima i korištenja šumske biomase za energetske potrebe u cijelom svijetu. Treba osigurati usku suradnju između stvaralaca šumarske politike, šumskih gospodarstava i istraživača, na nacionalnom i međunarodnom planu, kako bi se iznašli realni istraživački i proizvodni programi, te omogućilo sprovođenje rezultata istraživanja u praksi. 43 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 46 <-- 46 --> PDF |
PRIORITETI ŠUMARSKIH ISTRAŽIVANJA U ZEMLJAMA U RAZVOJU Razmatranja Svjetska banka i FAO su ispitali potrebe za istraživanjem u zemljama u razvoju i pokazali da tradicionalno istraživanje u šumarstvu ne daje dovoljan doprinos razvoju ruralnih krajeva, kao ni proizvodnji energije i očuvanju šuma. Postojeće institucije, predviđene za koordinaciju i pomoć istraživanju u zemljama u razvoju, nisu primjerene potrebama za njegovim unapređenjem. Sredstva odobrena za istraživanje u zemljama u razvoju nisu dovoljna. Preporuke Potrebna su dodatna istraživanja kako bi šumarstvo dalo najveći mogući doprinos razvoju ruralnih krajeva (naglašavajući pri tom ulogu šuma i drveća u poljoprivredi), proizvodnji i upotrebi energije i očuvanju šuma. Vlade, međunarodne multilateralne agencije, kao i bilateralni davaoci sredstava trebali bi iznova razmotriti svoju š"umarsku politiku i potpomoći nastojanja Svjetske banke i FAO da stvore strategiju za ekspanziju istraživačkog rada i njegovo preusmjeravanje k opće priznatim potrebama. I säm IUFRO bi trebao preispitati svoju vlastitu strukturu u svjetlu tih potreba i računati s modificiranjem svoje organizacije, kako bi se mogle uzeti u obzir sve kritične točke u šumarstvu. Vlade, institucije za pomoć i IUFRO trebali bi ispitati načine i mogućnosti stvaranja dodatnih sredstava potrebnih za jačanje istraživačkog rada povezanog sa šumskim resursima u zemljama u razvoju, s primarnim naglaskom na unapređenje mogućnosti nacionalnih institucija. Vlade, institucije za pomoć i IUFRO trebali bi uzeti u obzir potrebe, ciljeve i organizaciju alternativnih institucionalnih aranžmana za pomoć nacionalnim istraživačkim institucijama. RAZMATRANJA I PREPORUKE SEKCIJA IUFRO 1. SEKCIJA — Šumski okoliš i uzgajanješuma Razmatranja Da bi se povećala proizvodnja po jedinici površine, primjenjuju se i dalje razvijaju razne metode. Međutim, time se napori koncentriraju na maksimiranje prirasta i prinosa, čime se i ekološki i ekonomski prijeti stabilnosti šumskih ekosistema. Postoji određena tendencija da se istraživanje i praksa uzgajanja šuma u prirodnim i poluprirodnim šumama suviše orijentiraju na poljoprivredne tehnike. Rezultati istraživanja, namijenjeni istovremeno i razumijevanju i poboljšanju različitih funkcija šuma, ne primjenjuju se uvijek dovoljno u praksi. Usprkos znatnoj aktivnosti na polju poljoprivredno-šumarskog istraživanja i prakse, naročito u zemljama trećeg svijeta, taj način upotrebe zemljišta mora 44 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 47 <-- 47 --> PDF |
se bolje razumjeti kako bi se poljoprivredno-šumarska iskustva mogla što brže primijeniti u odgovarajućim dijelovima svijeta. Obujam krčenja šuma postaje vrlo ozbiljan, a obujam pošumljavanja nije dovoljan. Premalo pažnje se posvećuje istraživanju drveća i malih šumica u urbanim područjima i izvan šumskih kompleksa. Preporuke Potrebno je usavršiti i ispitati metode i tehnike stvaranja, održavanja i poboljšanja šumskih ekosistema (kao što su one razvijene u umjerenim i sjevernim područjima) prije njihove primjene u drugim šumskim ekosistemima, naročito u područjima tropske i suptropske klime. Praksa i istraživanje uzgajanja šuma moraju biti povezani sa prirodnim procesima u šumi. Potrebno je usavršiti prenošenje rezultata istraživanja putem proširivanja različitih službi, uvježbavanja i obrazovanja. Istraživanje u agrošumarstvu trebalo bi intenzivirati. Međutim, to se može uspješno učiniti samo: — ako postoji uska suradnja sa ostalim stručnjacima sa područja upotrebe zemljišta, npr. poljoprivrede i hortikulture; — ako se u suradnju sa relevantnim međunarodnim institucijama uključe i odnosna fundamentalna istraživanja. Potrebno je daljnje istraživanje prikladnosti tla za pošumljavanje, što uključuje klasifikaciju terena i istraživanje zahtjeva pojedinih vrsta drveća. Uz to, potrebno je još više razviti tehnike pošumljavanja. Potrebno je da se razviju arborikulture i istraživački rad povezan s tim. 2. SEKCIJA — Šumske kulture i zaštita šuma Razmatranja Ubrzano širenje šumskih radova u tropskim i supropskim područjima često u velikoj mjeri rasprostire vrste, smanjujući pri tom površine domaćih prirodnih netaknutih šumskih ekosistema, *i vodeći ka gubitku genetskih izvora s obzirom na uklanjanje šumskih populacija. Takve šume često su podložne štetnom djelovanju slabo poznatih napasnika i zaraza, iako je otpor biljaka i biljnih zajednica prema biološki štetnim agensima pravilo, a ne izuzetak. Simultano bavljenje svim napasnicima je najefikasniji način suzbijanja štetnih agenasa, ali integralni pristupi zaštiti šuma rijetko gdje su, zasad, prilagođeni praktičnoj primjeni. Tradicionalno istraživanje postojećih šumskih resursa i komercijalnih šum skih kultura bit će i nadalje potrebno, ali će trebati naglasiti doprinos stabala i šuma razvoju seoskih krajeva. Uz ograničena financijska sredstva, reducirani su i fondovi za fundamentalna istraživanja u šumarstvu, naročito na području fiziologije i genetike. S obzirom na dugoročne interese šumarstva trebalo bi se oduprijeti iskušenju da se napusti istraživački rad rezultati koga se ne mogli odmah primijeniti. 45 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Preporuke Treba povećati podršku aktivnostima za očuvanje gena, moraju se razmotriti potrebe za takvim mjerama i moraju se poduzeti odgovarajuće mjere na svim nivoima gdje god se šume koriste. Treba sačuvati dovoljno osobitih ekosistema (naročito u tropskim krajevima), kako bi svi organizmi koji djeluju jedni na druge mogli nastaviti da ko-evoluiraju i kako bi ostali dostupni proučavanju. Proučavanje genetike međusobnog djelovanja drveća i raznih činilaca s područja entomologije i patologije je hitno i treba ga podržati. Genetska otpornost treba se inkorporirati u cjelokupni sistem bavljenja štetnicima kad god je moguće očekivati pozitivne rezultate. Institucije za pomoć istraživačkom radu trebale bi održavati ravnotežu između fondova za fundamentalna i primijenjena istraživanja. Istraživačke institucije moraju biti svjesne opasnosti mjera poduzetih u cilju osiguranja prvoklasnih kultura, jer to može smanjiti genetsku bazu i reducirati varijabilnost neophodnu za stabilnost i rasprostranjenost šuma. 3. SEKCIJA — Šumske operacije i tehnike Razmatranja Svi šumski radovi, a naročito oni povezani sa sječom i obnovom, moraju se planirati i sprovesti tako da se izbjegnu nepotrebni konflikti. Neophodno je uzeti u obzir sve aspekte šumskog rada, pogotovo faktore zaposlenosti, uvjete rada i smanjenje najtežih šumskih radova. Šumski radovi moraju se prilagođavati specifičnim tehničkim i biološkim uvjetima koji su prisutni u šumi. Na tehnička i biološka razmatranja utječu raznolikost terena (nagib, konfiguracija i čvrstoća tla), klima i uvjeti obnove sastojine. Preporuke Potrebno je povećati istraživanja s obzirom na integralne šumske radove kao cjelinu, kako bi se našao najbolji kompromis između društvenih, šumsko-uzgojnih, tehničkih i ekonomskih djelatnosti. Istraživanje koje se bavi radnim aspektom šumskih operacija mora i dalje posebno naglašavati ergonomiju, siguran radni ambijent i treniranje na svim nivoima šumskog rada, kako bi se poboljšali uvjeti na radnim mjestima šumskih radnika. Istraživanje treba voditi prema proizvodnji povećane količine industrijskog i ogrjevnog drva od individualnih stabala, postojećih šumskih fondova i dodatnih područja. Istraživanja su potrebna u cilju prilagođavanja tehnike rada čitavom nizu uvjeta koje postavljaju teren, klima, šumsko-uzgojni i društveno-ekonomski činioci. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Naročitu pažnju valja posvetiti zahtjevima za istraživanje od posebnog značenja za šumske radove u zemljama u razvoju. 4. SEKCIJA — Planiranje, ekonomika, prirast i prinos, gospodarenje i šumarska politika Razmatranje šume su sve više ugrožene krčenjem, pretjeranom sječom, zagađenim zrakom i drugim činiocima. Mnoge vlade nemaju točne podatke o promjenama koje se zbivaju. Na mnogim komunalnim i neidustrijskim privatnim šumskim površinama proizvodi se drvna građa i ostali produkti i usluge daleko ispod stvarnih mogućnosti, dok se istovremeno ubrzano povećava potražnja za šumskim proizvodima. Ubrzano povećanje površina pod jednodobnim šumama ü cijelom svijetu samo naglašava važnost prorjeđivanja. Ključni problem se stvara intenziviranom primjenom moderne tehnologije u radovima na proredi. Proširit će se primjena koncepta gospodarenja šumama za višestruku upotrebu u šumovitim područjima širom svijeta. Mogućnost kvalificiranja vrijednosti različitih dobara i usluga postat će, dakle, još važnja. Preporuke Potrebno je intenzivirati istraživanje efikasnih metoda inventarizacije šuma. Posebnu pažnju treba posvetiti upozorenjima o promjenama do kojih dolazi u šumskim drvnim resursima u svijetu. Osim toga, treba naglasiti i istraživanje održavanog prinosa prirodnih šuma, uzimajući u obzir specijalne probleme koje nameće kompleksna struktura tropskih šuma. Više napora ü istraživanju treba posvetiti poboljšanju društvenih i neindustrijskih privatnih posjeda pod šumom i, tamo gdje je to potrebno, iskoristiti drvnu masu koju proizvode. Trebalo bi također i intenzivnije ispitati važnost šuma koju one imaju za njihove vlasnike kao i za društveni razvitak. Znanstvenici različitih disciplina trebali bi intenzivnije surađivati kako bi se analizirali biološki, tehnički i ekonomski aspekti proređivanja šuma. Istraživači treba da razvijaju i primjenjuju metode vrednovanja proizvoda višestruko korištenih šuma u ekonomskim okvirima. Isto tako, istraživanje treba da bude posvećeno kombiniranim sistemima poljoprivredne i šumske proizvodnje, kao i metodama upozoravanja na ekološke promjene, naročito u tropskim šumama. 5. SEKCIJA — Šumski proizvodi Razmatranja U budućnosti, današnje šume neće moći zadovoljiti potražnju za drvom, stoga će, da bi se namirile čovjekove potrebe, trebati plantaže brzo rastućih vrsta. Osobine drva određene su stanišnim, šumsko-uzgojnim i genetičkim faktorima. |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Neka svojstva drva se razlikuju tokom prvih 25 godina rasta stabla. Nepoznate vrste tropskog drveća daju na raspolaganje ogromne količine drva različitih ili neprikladnih osobina. Preporuke Potrebno je posvetiti veću pažnju odabiranju plantažnih vrsta sa upotrebivim drvom kao i poboljšanju njegove kvalitete biološkim tehnikama. Treba odrediti obilježja i svojstva mladog drva brzo rastućih vrsta. Potrebno je povećano istraživanje kojim bi se širok raspon vrsta klasificirao u mali broj kategorija konačne upotrebe, tako da upotreba drva odgovara njegovim svojstvima, a ne njegovom botaničkom identitetu. Djelotvornost iskorišćivanja šuma valja povećati što cjelovitijom preradom drva u čitav asortiman proizvoda, zatim održavanjem proizvoda kako bi se mogli što duže upotrebljavati, te razvijanjem strukturalnih nacrta kako da se proizvodi koriste što efikasnije. Potrebno je dati prioritet istraživanju i razvijanju efikasne prerade drva u energiju i to djelotvornom upotrebom čvrstog drva u jednostavnim pećima i industrijskim kotlovima, kao i preradom u plinovita i tekuća goriva. 6. SEKCIJA — Opće teme Razmatranja U mnogim područjima postoji povećan pritisak na zemljište i rastuća potreba da se upotreba zemljišta planira. Obujam znanja se ubrzano povećava. To se znanje mora kontinuirano prenositi šumarima u određenim granama. Povijest šuma može dati vrijedan doprinos boljem razumijevanju raznih činioca prisutnih u procesu razvitka. Do sada je relativno malo učinjeno na tom planu. U obradi podataka u istraživanju, mini i mikro kompjuteri igrat će sve važniju ulogu. Većina istraživačkih projekata u šumarstvu ima praktičan cilj. Mogućnost rekreacije u šumama postat će važnija u razvijenim zemljama. Preporuke Potrebno je pomoći da kontinuirani tok podataka o prirodnim izvorima zemlje (koji se prenose putem satelita) budu dostupni svim zemljama svijeta bez ikakvih sigurnosnih ograničenja. Postojeće službe informiranja valja poboljšati i Ustanoviti nove službe kako bi se održao korak sa istraživačkim aktivnostima uopće. Treba povećati istraživanje povijesti šuma. Istraživački projekti u šumarstvu moraju uključivati i sredstva za praktičnu primjenu rezultata istraživanja. Višestruko korištenje šuma zahtjeva i multidisciplinaran pristup istraživanju. Dr S. Tomanić 48 |