DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 39 <-- 39 --> PDF |
mi program usavršavanja rada na svome području za naredni petogodišnji period. Cilj je unapređivanje našeg rada, a to je da nakon pet godina, prilikom kongresa i internacionalno pred cijelim svijetom provjerimo svoj rad. Drugim riječima, potrebno je da se kongresne pripreme ugrade u redovni program djelatnosti naših struka. Kad razmišljamo o takvoj orijentaciji, u mislima nam je usavršavanje odnosno mijenjanje koncepta, intenziviranje, racionalizacija itd. rada sa š´umom i drvetom kod pojedine organizacije; korigiranje i usavršavanje naučno-istraživačkih programa (bitni problemi), a naročito perfektuiranje naučnog rada, usavršavanje nastave, usavršavanje programa, modernizacija opreme u nastavi, povezivanje škole i prakse itd. Iz prikazane skice može se sagledati sva širina akcionog programa. Time se istovremeno ukazuje kakvo otprilike treba biti organizaciono tijelo koje će kongres pripremiti. Organizacioni odbor treba imati, osim već poznatih osobina koje su potrebne za jedan svjetski nivo priredbe, i vrlo jak međurepublički karakter a osim toga i snažnu zastupljenost prakse, naučne djelatnosti i školstva. Osim toga, potreban mu je, pnije svega, značajan radni karakter, koncepcijska širina, entuzijazam i duboko uvjerenje o značajnom doprinosu ove svjetske priredbe, kako nama, tako i strukama u svijetu općenito. Pri tome treba shvatiti da pet godina priprema nije mnogo, ako imamo u vidu da se ne radi samo o pripremi kongresa nego o potrebama usavršavanja struka. Zato je potrebno da započnemo odmah s radom i to sa zadaćama kod kojih već sada kasnimo, a mislim da je takvih poprilično. Istovremeno pak ne bi smjelo da nas takve konstatacije odvedu u pesimizam. Nema potrebe za tim, ako imamo u vidu niz epohalnih dostignuća u Jugoslaviji, baš na području naših struka. Samo da spomenem neke: razmah drvne privrede, perfektuiranje gospodarenja šumom u pojedinim predjelima u republikama, ozelenjavanje nepošumljene Jugoslavije (zabranom brsta i paše), naš koncept gospodarenja šumom i zaštite prirode itd. U suštini trebamo preuzeti taj rad kao trajan oblik rada, a ne kao kampanju koja u normalnom razvoju jedne privrede nema više svoje mjesto. Istovremeno izloženu zadaću treba uzeti, s jedne strane, kao analizu bilansa našeg četrdestogodišnjeg rada (1945.—1986.), s nesumnjivo snažnim zaokretom u pravcu kvaliteta. Ako tako uradimo i ako usporedimo rezultate našeg rada u svjetskim okvirima, onda šumarstvo i prerada drveta moraju uliti optimizam, s kojim trebamo pristupiti radu u pripremama i provođenju svjetskog kongresa o naučnom radü u 1986. godini. O financijskoj konstrukciji organiziranja kongresa nije rečeno ništa, premda je i to važno, no o tome se treba posebno dogovoriti. U razgovoru s kompetentnim drugovima o toj temi, sve se jasnije kristaliziraju slijedeće činjenice: 1. Financijsko pitanje nije jednostavno. Ipak, ako ga usporedimo sa zadaćama koje se odnose na suštinu kongresa, na njegov stručni dio, onda izgleda da taj stručni dio ima veće zahtjeve, pogotovo ako ga uzmemo u konceptu kako je prikazan u ovom izlaganju. 2. Većina zemalja, koje su članice IUFRO, materijalno oskudjevaju. Među njima se nalazimo i mi. Zar nije neophodno da na kongresu prikažemo što su mogli i što mogu uraditi šumarstvo i prerada drveta s relativno skromnim sredstvima?! Ne samo to! Potrebno je da to prikažemo na kongresu na pristojan, zavidan, edukativan i pogotovo na racionalan način. Takav racionalan način organiziranja n |