DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 39     <-- 39 -->        PDF

mi program usavršavanja rada na svome području za naredni petogodišnji period.
Cilj je unapređivanje našeg rada, a to je da nakon pet godina, prilikom kongresa
i internacionalno pred cijelim svijetom provjerimo svoj rad. Drugim riječima,
potrebno je da se kongresne pripreme ugrade u redovni program djelatnosti naših
struka.


Kad razmišljamo o takvoj orijentaciji, u mislima nam je usavršavanje odnosno
mijenjanje koncepta, intenziviranje, racionalizacija itd. rada sa š´umom i drvetom
kod pojedine organizacije; korigiranje i usavršavanje naučno-istraživačkih
programa (bitni problemi), a naročito perfektuiranje naučnog rada, usavršavanje
nastave, usavršavanje programa, modernizacija opreme u nastavi, povezivanje škole
i prakse itd.


Iz prikazane skice može se sagledati sva širina akcionog programa. Time se
istovremeno ukazuje kakvo otprilike treba biti organizaciono tijelo koje će kongres
pripremiti. Organizacioni odbor treba imati, osim već poznatih osobina koje
su potrebne za jedan svjetski nivo priredbe, i vrlo jak međurepublički karakter
a osim toga i snažnu zastupljenost prakse, naučne djelatnosti i školstva. Osim toga,
potreban mu je, pnije svega, značajan radni karakter, koncepcijska širina, entuzijazam
i duboko uvjerenje o značajnom doprinosu ove svjetske priredbe, kako
nama, tako i strukama u svijetu općenito. Pri tome treba shvatiti da pet godina
priprema nije mnogo, ako imamo u vidu da se ne radi samo o pripremi kongresa
nego o potrebama usavršavanja struka. Zato je potrebno da započnemo odmah s
radom i to sa zadaćama kod kojih već sada kasnimo, a mislim da je takvih poprilično.
Istovremeno pak ne bi smjelo da nas takve konstatacije odvedu u pesimizam.
Nema potrebe za tim, ako imamo u vidu niz epohalnih dostignuća u Jugoslaviji,
baš na području naših struka. Samo da spomenem neke: razmah drvne
privrede, perfektuiranje gospodarenja šumom u pojedinim predjelima u republikama,
ozelenjavanje nepošumljene Jugoslavije (zabranom brsta i paše), naš
koncept gospodarenja šumom i zaštite prirode itd. U suštini trebamo preuzeti taj
rad kao trajan oblik rada, a ne kao kampanju koja u normalnom razvoju jedne
privrede nema više svoje mjesto. Istovremeno izloženu zadaću treba uzeti, s jedne
strane, kao analizu bilansa našeg četrdestogodišnjeg rada (1945.—1986.), s nesumnjivo
snažnim zaokretom u pravcu kvaliteta. Ako tako uradimo i ako usporedimo
rezultate našeg rada u svjetskim okvirima, onda šumarstvo i prerada
drveta moraju uliti optimizam, s kojim trebamo pristupiti radu u pripremama
i provođenju svjetskog kongresa o naučnom radü u 1986. godini.


O financijskoj konstrukciji organiziranja kongresa nije rečeno ništa, premda
je i to važno, no o tome se treba posebno dogovoriti. U razgovoru s kompetentnim
drugovima o toj temi, sve se jasnije kristaliziraju slijedeće činjenice:


1. Financijsko pitanje nije jednostavno. Ipak, ako ga usporedimo sa zadaćama
koje se odnose na suštinu kongresa, na njegov stručni dio, onda izgleda da
taj stručni dio ima veće zahtjeve, pogotovo ako ga uzmemo u konceptu kako je
prikazan u ovom izlaganju.
2. Većina zemalja, koje su članice IUFRO, materijalno oskudjevaju. Među njima
se nalazimo i mi. Zar nije neophodno da na kongresu prikažemo što su mogli
i što mogu uraditi šumarstvo i prerada drveta s relativno skromnim sredstvima?!
Ne samo to! Potrebno je da to prikažemo na kongresu na pristojan, zavidan, edukativan
i pogotovo na racionalan način. Takav racionalan način organiziranja
n