DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 16     <-- 16 -->        PDF

pravak bio vrlo spor, prišlo se i tehničkim mjerama za zaštitu zemljišta od
erozije kao što su: gradoni, konturni rovovi, terase, konsolidacione pregrade
i konturni rustikalni zidići.


b) Biološki melioracioni radovi


Biomeliracioni radovi na plohi Klačine izvršeni su kombinirano s tehničkim
radovima. To su zasigurno najjeftinije i najbolje meliracione mjere,
koje se nažalost ne mogu odmah primjeniti na svim terenima, što je bilo
moguće u objektu Klačine, gdje su izvedene slijedeće fitomelioracije: pošumljavanje
sadnjom, pošumljavanje sjetvom, resurekciona sječa, prirodno zatravljivanje
zabranom paše, vještačko zatravijivanje i sadnje voćaka na terasama
i ispod konturnih rovova. Pošumljavana je sadnjom na gradone i u
jame. Osim toga na dijelu plohe, koji je pripadao bivšem Institutu za eksperimentalno
šumarstvo JAZU, izvršena je sadnja u jame i sjetva na krpe autohtonih
i alohtonih šumskim vrstama u cilju ustanovljenja točnih rezultata
sadnje i sjetve na degradiranim terenima krša. Detaljni historijat radova na
ovom dijelu plohe, te analiza i izmjera danih vrsta obradit će se u jednom
od slijedećih radova.


Osnovna pionirska vrsta kod pošumljavanja gradona bio je crni bor.
Resurekciona sječa izvršena je uglavnom na šikarastim ostacima hrasta medunca.
Vještačko za travi jivan je terasa obavljeno je smiklj kitom (Lotus corniculatus),
esparzetom (Onobrychis sativa) i crvenom djetelinom (Trifoliumpratense).


METODIKA RADA


Radi izvršenja postavljenog zadatka na plohi Klačine obavljeni su slijedeći
radovi:


1. Nakon rekognosciranja terena otvorene su pedološke jame i izvršena
genetsko-morfološka analiza karakterističnih profila, te laboratorijske analize
uzoraka.
Laboratorijske analize provedene su po ustaljenim laboratorijskim metodama
u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split.


2. Na terenu gdje su otvorene pedološke jame, prethodno su uzeti uzorci
prostirke (Oi i Oi,f sloja) na površini 30 x 30 cm za potrebe određivanja količine
i njezinog kemizma (N, P, K). Sadržaj dušika u prostirci određen je
metodom Kjeldahla, a sadržaj P2O3 i K2O spaljivanjem biljnog materijala
suhim postupkom. Iz ovoga je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski, a
kalij plamen-fotometrijski.
3. Radi utvrđivanja prinosa trave izlučene su u plohi i izvan nje manje
parcelice veličine 5 m2 s kojih je pokošena trava, a sabrani uzorci mjereni
su u zelenom i suhom stanju.
4. Da bi se mogao utvrditi antierozioni učinak navedenih tehničkih melioracionih
mjera izvršeno je njihovo fotografiranje, analizirano stanje u kojem
se danas nalaze i uspoređeno s onim iz 1957. godine.