DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 16 <-- 16 --> PDF |
pravak bio vrlo spor, prišlo se i tehničkim mjerama za zaštitu zemljišta od erozije kao što su: gradoni, konturni rovovi, terase, konsolidacione pregrade i konturni rustikalni zidići. b) Biološki melioracioni radovi Biomeliracioni radovi na plohi Klačine izvršeni su kombinirano s tehničkim radovima. To su zasigurno najjeftinije i najbolje meliracione mjere, koje se nažalost ne mogu odmah primjeniti na svim terenima, što je bilo moguće u objektu Klačine, gdje su izvedene slijedeće fitomelioracije: pošumljavanje sadnjom, pošumljavanje sjetvom, resurekciona sječa, prirodno zatravljivanje zabranom paše, vještačko zatravijivanje i sadnje voćaka na terasama i ispod konturnih rovova. Pošumljavana je sadnjom na gradone i u jame. Osim toga na dijelu plohe, koji je pripadao bivšem Institutu za eksperimentalno šumarstvo JAZU, izvršena je sadnja u jame i sjetva na krpe autohtonih i alohtonih šumskim vrstama u cilju ustanovljenja točnih rezultata sadnje i sjetve na degradiranim terenima krša. Detaljni historijat radova na ovom dijelu plohe, te analiza i izmjera danih vrsta obradit će se u jednom od slijedećih radova. Osnovna pionirska vrsta kod pošumljavanja gradona bio je crni bor. Resurekciona sječa izvršena je uglavnom na šikarastim ostacima hrasta medunca. Vještačko za travi jivan je terasa obavljeno je smiklj kitom (Lotus corniculatus), esparzetom (Onobrychis sativa) i crvenom djetelinom (Trifoliumpratense). METODIKA RADA Radi izvršenja postavljenog zadatka na plohi Klačine obavljeni su slijedeći radovi: 1. Nakon rekognosciranja terena otvorene su pedološke jame i izvršena genetsko-morfološka analiza karakterističnih profila, te laboratorijske analize uzoraka. Laboratorijske analize provedene su po ustaljenim laboratorijskim metodama u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. 2. Na terenu gdje su otvorene pedološke jame, prethodno su uzeti uzorci prostirke (Oi i Oi,f sloja) na površini 30 x 30 cm za potrebe određivanja količine i njezinog kemizma (N, P, K). Sadržaj dušika u prostirci određen je metodom Kjeldahla, a sadržaj P2O3 i K2O spaljivanjem biljnog materijala suhim postupkom. Iz ovoga je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski, a kalij plamen-fotometrijski. 3. Radi utvrđivanja prinosa trave izlučene su u plohi i izvan nje manje parcelice veličine 5 m2 s kojih je pokošena trava, a sabrani uzorci mjereni su u zelenom i suhom stanju. 4. Da bi se mogao utvrditi antierozioni učinak navedenih tehničkih melioracionih mjera izvršeno je njihovo fotografiranje, analizirano stanje u kojem se danas nalaze i uspoređeno s onim iz 1957. godine. |