DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Sum. list 106:11 EFEKTI BIOLOŠKO-TEHNIČKIH MELIORACIONIH MJERA NA POKUSNOJ PLOHI KLAČINE Mr. VLADO TOPIC, dipl. inž. šum. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša — Split SAŽETAK: V ovom članku, koji je dio magistarskog rada* analizira se kako i koliko su utjecale različite melioracione mjereprovedene na plohi Klačine na spriječavanje erozionih procesa, te uopće kakav efekat one imaju na ekosistem, posebno na pedosferu. Postignuti rezultati na zaštiti zemljišta i obnovi travne i šumske vegetacije na degradiranim i strmim krškim terenima plohe Klačine ukazuju na potrebu i put kojim treba ići u rješavanjuproblematike melioracije krša. UVOD Pokusna ploha Klačine osnovana je 1956. godine direktivom Uprave za vodoprivredu NR Hrvatske i dodijeljena na upravu Vodoprivrednom odjeljku u Splitu (danas Opće vodoprivredno poduzeće). Unutar te površine nalazi se i ploha (oko 7 ha) bivšeg Instituta za eksperimentalno šumarstvo, osnovane sa svrhom uređivanja izbora pogodnih šumskih vrsta za pošumljavanje degradiranih terena krša. Ukupna površina plohe iznosi oko 40 ha i reprezentant je većeg dijela sliva rijeke Cetine i izvan njega. Osnovni cilj postavljanja plohe bio je suzbijanje erozionih procesa uz primjenu i pronalaženje novih metoda rada, ispitivanje efikasnosti tih metoda, uspostavljanje hidrobiološke ravnoteže. Dosadašnji rad na plohi i višegodišnja opažanja i iskustva solidna su baza da se iznesu određeni zaključci koji su od nesumnjive koristi za nauku i praksu. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVANOG OBJEKTA /. Geografski smještaj Ploha Klačine smještena je na padinama desne obale rijeke Cetine, sjeverno od sela Hrvače, općina Sinj. Ploha se spušta od ceste Sinj—Knin pre * V. Topić: Efekti različitih melioracionih mjera na kršu u okolicu Sinja, magistarski rad. Ciklostil izdanje Sveučilište u Splitu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 1979. 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ma dolini rijeke Cetine, a najviša točka joj je 395,50 m. Okružena je visokim i strmim lancima Dinare i Svilaje, te nizom manjih ili većih brežuljaka Cetinske udoline. Ploha je tipična za krško područje centralnog dijela Srednje Dalmacije. 2. Klimatske prilike Prema podacima najbliže meteorološke stanice Sinj (k. 312) iz razdoblja motrenja 1927—1939. i 1950—1957., mogu se dati karakteristike klime danog područja. Obzirom da se ploha Klačine nalazi u prosjeku 40 m iznad meteorološke stanice Sinj i da je znatno izloženija buri, treba očekivati nešto oštrije klimatske odnose, koji se mogu manifestirati u vidu sniženih temperatura ili štetnog isušujućeg utjecaja bure. Ako razmotrimo u općim crtama klimatske karakteristike ovog podru čja, možemo ustanoviti da se, obzirom na temperaturni režim, prostire između godišnjih izoterma 12 i 13ftC, siječanjskih 3 i 4°C i srpanjskih 23 i 24°C. Godišnja izohijeta od 1.200 prolazi kroz Sinjsko polje, ali već padine Dinare i Svilaje zahvata ju izohijetu 1.500. U pogledu zračne vlage područje se nalazi između izohigre 65 i 70, dakle s relativnom vlagom većom od 65%. U pogledu oblačnosti, ovo je vedrije područje s nebeskim svodom zastrtim manje od polovine. Dominantni vjetrovi su bura i jugo. 3. Geološke karakteristike Ploha je veoma heterogene geološke građe. Gornji dio plohe izgrađen je ođ kređnih vapnenaca s lećama dolomita. Na nižim dijelovima plohe poja |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 15 <-- 15 --> PDF |
vljuju se laporoviti vapnenci koji su mjestimično prekriveni kvartarnim naslagama. 4. Tla istraživanog objekta Na krednim vapnencima i dolomitima formirani su kalkomelanosoli posmeđeni i ocrveničeni, kalkokambisoli i terra rossa, dok je na laporovitim vapnencima dominantan tip tla rendzina. 5. Vegetacijske karakteristike Ploha Klačine predstavlja tipičnu površinu submediteranskih kamenjara i šikara našeg dinarskog krša. Prema karti fitografskog raščlanjenja Jugoslavije (S. Horvatić — 1967.) područje u kojem leži dana ploha pripada mediteransko- montanskom pojasu listopadne vegetacije sveze bijelog i crnog graba (Oslryo-Carpinion orientalis). IZVEDENI MELIORACIONI RADOVI NA PLOHI KLACINE Prije melioracionih radova ploha je 1956. godine geodetski snimljena u mjerilu 1:1000 sa slojnicama visinskog razmaka od 1 m. Nakon toga je ograđena bodljikavom žicom i kamenim suhozidom. a) Tehnički melioracioni radovi Obzirom da su na pojedinim dijelovima plohe erozijom nastala takva oštećenja koja se nisu mogla popraviti samo vegetacijom ili bi takav po PÜST0TNI SADRŽAJ DUŠIKA, FOSFORA I KALIJA U ŠUMSKOJ PROSTIRCI NA PLOHI KLAČINE GRAF 1 CRNI JASEN (Fraxinus ornus) CRNI GRAB (Ostrya carpinifolia) CRNI BOR (Pinus nigra) MAKLEN (Acer monspessulanum) HRAST MEDUNAC (Quercus pubesce. I ´ |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 16 <-- 16 --> PDF |
pravak bio vrlo spor, prišlo se i tehničkim mjerama za zaštitu zemljišta od erozije kao što su: gradoni, konturni rovovi, terase, konsolidacione pregrade i konturni rustikalni zidići. b) Biološki melioracioni radovi Biomeliracioni radovi na plohi Klačine izvršeni su kombinirano s tehničkim radovima. To su zasigurno najjeftinije i najbolje meliracione mjere, koje se nažalost ne mogu odmah primjeniti na svim terenima, što je bilo moguće u objektu Klačine, gdje su izvedene slijedeće fitomelioracije: pošumljavanje sadnjom, pošumljavanje sjetvom, resurekciona sječa, prirodno zatravljivanje zabranom paše, vještačko zatravijivanje i sadnje voćaka na terasama i ispod konturnih rovova. Pošumljavana je sadnjom na gradone i u jame. Osim toga na dijelu plohe, koji je pripadao bivšem Institutu za eksperimentalno šumarstvo JAZU, izvršena je sadnja u jame i sjetva na krpe autohtonih i alohtonih šumskim vrstama u cilju ustanovljenja točnih rezultata sadnje i sjetve na degradiranim terenima krša. Detaljni historijat radova na ovom dijelu plohe, te analiza i izmjera danih vrsta obradit će se u jednom od slijedećih radova. Osnovna pionirska vrsta kod pošumljavanja gradona bio je crni bor. Resurekciona sječa izvršena je uglavnom na šikarastim ostacima hrasta medunca. Vještačko za travi jivan je terasa obavljeno je smiklj kitom (Lotus corniculatus), esparzetom (Onobrychis sativa) i crvenom djetelinom (Trifoliumpratense). METODIKA RADA Radi izvršenja postavljenog zadatka na plohi Klačine obavljeni su slijedeći radovi: 1. Nakon rekognosciranja terena otvorene su pedološke jame i izvršena genetsko-morfološka analiza karakterističnih profila, te laboratorijske analize uzoraka. Laboratorijske analize provedene su po ustaljenim laboratorijskim metodama u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. 2. Na terenu gdje su otvorene pedološke jame, prethodno su uzeti uzorci prostirke (Oi i Oi,f sloja) na površini 30 x 30 cm za potrebe određivanja količine i njezinog kemizma (N, P, K). Sadržaj dušika u prostirci određen je metodom Kjeldahla, a sadržaj P2O3 i K2O spaljivanjem biljnog materijala suhim postupkom. Iz ovoga je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski, a kalij plamen-fotometrijski. 3. Radi utvrđivanja prinosa trave izlučene su u plohi i izvan nje manje parcelice veličine 5 m2 s kojih je pokošena trava, a sabrani uzorci mjereni su u zelenom i suhom stanju. 4. Da bi se mogao utvrditi antierozioni učinak navedenih tehničkih melioracionih mjera izvršeno je njihovo fotografiranje, analizirano stanje u kojem se danas nalaze i uspoređeno s onim iz 1957. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Slika 1. — Crni bor i crni jasen na građonima Foto: Topic SADAŠNJE STANJE POKUSNE PLOHE I EFEKTI POJEDINIH MELIORACIONIH MJERA Danas, nakon dvadesettri godine od osnivanja plohe Klačine, odnosno prvih biološko-tehničkih zahvata na njezinoj površini i provedenih zaštitnih mjera u stanju smo konstatirati značajne promjene na tom objektu. Te promjene se očituju u: — Vrlo dobrom uspjehu pojedinih šumskih vrsta; — povećanju količine šumske prostirke; — povećanju prinosa travne mase; — smanjenju koeficijenta površinskog otjecanja; — isključenju erozije; — samom vanjskom izgledu oglednog objekta, a što se vidi iz slika 1. i 2. Biljni pokrov, bilo šumski ili travni, koji se vrlo uspješno razvija (primorski bor ima preko 8,5 m visine) mnogo je povećao slivnu površinu na koju se vezuju vodne padavine (intercepcija). Osim toga znatne količine vode zadrži i šumska prostirka koja pokriva tlo i tako čini značajan antierozioni faktor, što nije bio slučaj prije njenog osnivanja. U momentu osnivanja plohe nije bilo uopće šumske prostirke, a danas su njene količine znatne (prema izmjerama od 1977. godine količina prostirke u suhom stanju iznosi čak i do 30 t^ha). Slobodno se može reći da su fitomeliracionim mjerama na plohi Klačine gotovo zaustavljeni procesi površinske i brazdaste erozije, a tehničkim mjerama (gradoni, terase, konturni rovovi, pregrade) koje su imale privre |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Slika 2. — Detalj plohe snimljen 1957. godine Foto: Budimir meni karakter naglo je smanjeno površinsko otjecanje atmosferskih voda, a gotovo isključeno odnošenje zemljišta (vidi slike 3., 4. i 5.). Na primjer bujica Klačine, koja je sastavni dio ove plohe, permanentno je vučenu i suspendiranu masu donosila na Hrvatačko polje i u rijeku Slika 3. — Detalj plohe snimljen 1977. godine Foto: Topic |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Slika 4. — Zatrpani konturni rovovi obrasli bujnim travnim pokrovom nakon uređenja sliva Foto: Topic Cetinu. Danas je bujica smirena i njenim koritom proljeću i nakon velikih pljuskova relativno male količine vode oslobođene čvrstog i suspendiranog materijala (slika 5.). Slika 5. — Potpuno smirena i ozelenjena bujična jaruga Klačine, Foto: Topic |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Sve ovo potvrđuje, da su ovakvi radovi vrlo efikasan put u zaštiti zemljišta i obnovi vegetacije na krškim površinama. U tlima na plohi Klačine nastale su pod utjecajem biomelioracionih mjera promjene bitnih komponenata plodnosti tla i to u pozitivnom smislu. Povećan sadržaj fiziološki aktivnog fosfora, fiziološki aktivnog kalija, ugljika i ukupnog dušika u površinskom dijelu profila rezultat je bioakumulacije. Ovim istraživanjima dobiveni su i vrlo zanimljivi podaci o postotnom sadržaju dušika, fosfora i kalija u šumskoj prostirci pod različitim vrstama šumskog drveća (vidi grafikon 1.), što zasigurno daje dosta dobru sliku i o njihovoj meliorativnosti u odnosu na kemijsku plodnost šumskih tala. Meliorirani travni pokrov na plohi nakon zabrane paše danas je značajan faktor u sprečavanju erozionih procesa, ah isto tako i putokaz kojim treba ići u rješavanju problema deficitarnosti stočne hrane na degradiranim kraškim površinama. Prinosi travne mase na plohi, koji iznose i do 30 q/ha, u odnosu na prinose registrirane izvan nje znatno su veći, čak i do 10 puta. ZAKLJUČAK Na osnovu proučavanja i rezultata istraživanja na plohi Klačine o primjenjivosti navedenih melioracionih mjera na kršu submediteranske zone, mogu se donijeti ovi zaključci: 1. Melioracione mjere provedene na plohi Klačine zbog svojih pozitivnih efekata na zaštiti zemljišta i obnovi travne i šumske vegetacije pokazale su se sa znanstvenog i praktičnog stanovišta veoma zanimljivim i važnim u rješavanju problematike melioracije krša. 2. Mišljenja smo da ovakva istraživanja treba proširiti na više oglednih punktova, jer samo jedan istraživački punkt nije dovoljan za ispravna zaključivanja. 3. Tehničke antierozione mjere kombinirane s biološkim mjerama dale su dobre rezultate. 4. Biološkim antierozionim radovima dobiveni su, u periodu od 20 godina, veoma dobri rezultati koji će bez sumnje biti korisni za buduće biomeliracione radove na kršu. 5. Pošumljavanje sadnjom u jame i na gradone dalo je dobre rezultate s obzirom da su sadnice sađene s golim žilnim sistemom. 6. Resurekciona sječa, iako izvedena u malom obimu, pokazala se kao vrlo korisna fitomelioraciona mjera, što je naročito značajno za naša kraška područja na kojima se nalaze šikarasti, ali s još uvijek dobrom izbojnom snagom, ostaci hrasta medunca, bijelog graba i drugih listača, koje nakon resurekcione sječe svojim visinama i promjerom nadmašuju ostale biljke iste vrste podignute pošumljavanjem. 7. Travni pokrov na plohi pokazao se kao značajan faktor u spriječavanju erozije i povećanja stočne hrane. 8. Sadržaj dušika, fosfora i kalija u šumskoj prostirci pokazuje da različite vrste šumskog drveća imaju različite količine ovih bioelemenata. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 21 <-- 21 --> PDF |
LITERATURA Baien , J.: Podizanje šuma na kršu resurekcijom, Šumarski list, Zagreb, 1938. Bud i mir , H.: Pokusnodemonstraciona površina Klačine, Melioraciona osnova, Split, 1956. Bura , D.: Razvoj devastacije i degradacije, Zbornik Krš Jugoslavije, Vol. 5., Split, 1957. Đorović , M.: Eksperimentalno utvrđivanje antierozionog dejstva gradona. Zbornik radova Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, Beograd, 1973. Godek , I.: Analiza izvedenih antierozionih radova u SR Hrvatskoj, Zagreb, 1972. Gračanin , Z.: Pedološke prilike demonstracionog objekta kod Perače, Zagreb, 1957. Gropuzzo , I.: Uređajna osnova demonstraciono-pokusne površine »Abrami«, Vodoprivredni odjeljak, Rijeka, 1961. Horvat , A.: 0 nekim neposrednim zadacima istraživačkog rada na degradiranom kršu, Šumarski list, Zagreb, 1951. Horvat , A.: Historijski razvoj devastacije i degradacije krša, Zbornik Krš Hrvatske, vol. 2., Split, 1957. Horvat , A.: Osvrt na melioraciju šikara u submediteranskom području krša, Šumarski list 3—4, Zagreb, 1965. Horvatić , S.: Biljno geografsko raščlanjenje krša. Zbornik Krš Jugoslavije 5., Split, 1957. Jedlowski , D.: Stanje, problemi i savremene metode za borbu protiv erozije i bujica, Split, 1970. Lujić , R.: Šumske melioracije, Beograd, 1973. Martinović , J.: Prilog poznavanju sastava otpada lišća (iglica) drveća u nekim šumskim fitocenozama na području krša zapadne Hrvatske, Šumarski list 11/12, Zagreb, 1968. Martinović , J.: Prilog poznavanju promjene plodnosti tla pod utjecajem šumskog drveća, Šumarski list 7—8, Zagreb, 1969. Škorić, A., Filipov ski G., Ćirić M.: Klasifikacija tala Jugoslavije, Zagreb, 1973. Z i a n i. P.: Sprječavanje erozije i proizvodnja stočne hrane na degradiranim površinama, Šumarski list, Zagreb, 1951. Ziani , P.: Značaj metodike kod planiranja šumsko-meliorativnih radova. Šu marski list, Zagreb, 1951. Wirkungen der biologisch-technischen Meliorationsmassnahmen auf der Versuchtsf äche von Klačine Zusammenfassung Im Jahre 1956 hat das Institut für experimentelles Forstwesen auf »Hrvatačko polje« in der Nähe von Sinj am rechten Ufer des Flusses Cetine eine Versuchsfläche von etwa 7 ha gegründet, um die Ausahl der zur Aufforstung des degradierten Karstes geeigneten Waldarten festzustellen. Diese Versuchsfläche liegt inerhalb der Oberfläche von 40 ha, auf dem »Opće vodoprivredno poduzeće« — ein wasserwirtschaftliches Unternehmen — die technischen Arbeiten (Wild-bach-Staudämme u. a.) durchgeführt hatte. In dem Artikel sind die Wirkungen dieser Arbeiten nach 20 Jahren her dargestellt worden. Sie sind auf den Abbildungen Nr. 2 bis Nr. 5 zu sehen. Die Abb. Nr. 2. zeigt den Zustand Fläche am Amfang der Arbeiten d. h. im Jahre 1955 und die Abb. Nr. 3. den Zustand derselben Fläche nach 20 Jahren. |