DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1982 str. 10 <-- 10 --> PDF |
U toku su istraživanja koja indiciraju dijagnostičku vrijednost folijarnih analiza. Pokazalo se, međutim, da se gnojidbom mogu polučiti odgovarajući efekti samo onda ako se provodi intenzivna njega kultura. U protivnom efekti mogu biti suprotni jer se ovom mjerom stimulira ne samo rast smreke, već i rast konkurentske vegetacije. Veza između koncentracija željeza i rasta također je pozitivna (r = 0,30). To je razumljivo jer su niže koncentracije ovog, kao i većine drugih mikroelemenata, vezane za višu reakciju tla, odnosno vapnenjačke supstrate, gdje je njihova pristupačnost smanjena. U skladu sa svim dosad navedenim rezultatima je negativni odnos rasta i koncentracija kalcija (r = —0,32). Korelacioni odnosi između sadržaja analiziranih hraniva u biljci i rasta sigurno bi bili još i čvršći da su proučavane kulture osnovane u isto vrijeme, sa sadnim materijalom istog porijekla i uz istu tehniku sadnje. Mjere njege također su se razlikovale od kulture do kulture. Da smo odabrali neki drugi oblik veze, osim jednostavne linearne, sigurno bi se ona još bolje uklopila u naše podatke. Pored ovog moramo imati u vidu i činjenicu da se naše kulture nalaze na različitim nadmorskim visinama i ekspozicijama što se odražava u dužini vegetacijske sezone i drugim elementima klime, važnim za uspijevanje smreke. ZAKLJUČCI Iz rezultata četverogodišnjih istraživanja provedenih u mladim kulturama smreke na području Š. g. Delnice proizlaze slijedeći zaključci: Istraživane kulture smreke jako se razlikuju s obzirom na rast i prirast. Prosječne visine u desetoj godini kretale su se između 1,06 i 4,46 m, prsni promjeri 1,0 i 5,3 cm, a srednji visinski prirasti u zadnje četiri godine između 10,0 i 80,0 cm. Razlike u rastu smreke uvjetovane su nizom stanišnih faktora i njihovom interakcijom. Pedološki uvjeti dmaju pri tom posebno značenje. Kulture osnovane na tlima sa silikatnim podlogama pokazuju općenito brži rast nego kulture u kojima su zastupljena tla na vapnencima. Između rasta i koncentracija dušika, fosfora i kalija u iglicama utvrđena je pozitivna korelacija. Nedostatak ovih hraniva na pojedinim staništima posebno je izražen u prvim godinama nakon osnivanja kultura. Primjenom odgovarajućih gnojiva mogu se postići pozitivni rezultati. Veza između rasta i koncentracija kalcija u iglicama je negativna. LITERATURA Baule, H., Fricker , C. (1967): Die Düngung von Waldbäumen, München. Bertović, S., Martinović, J. (1981): Biološke značajke Gorskog Kotara. Gorski Kotar, Delnice. Fiedler, H. J., Nebe, W., Hoffmann, P. (1973): Forstliche Pflanzenernährung und Düngung, Jena. |