DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 99 <-- 99 --> PDF |
ŠUMARSTVO DRUGIH ZEMALJA ŠUME GRADA ZÜRICH A PRVENSTVENO U FUNKCIJI REKREACIJE I ODMORA Prema površini koju zaprema, Švicarska je mala zemlja (41.293 km2), manja od Bosne i Hercegovine. To je konfederacija (Confederatio Helvetiae) koja u državnu zajednicu ujedinjuje 25 kantona (okruga) sa značajnom političkom samoupravom. Jezgro te državne zajednice osnovano je još u srednjem vijeku, kada su se najprije ujedinila tri kantona — Schwyz, Uri i Unterwaiden — u oblasti oko Firvuldštetskog jezera (Vierwaldstätter See). Po broju stanovnika skoro dvaput je veća od Bosne i Hercegovine. Prema statistici iz 1977. godine ima 6,292.000 stanovnika. U skladu sa Ustavom Konfederacije u zemlji su priznata četiri ravnopravna govorna jezika — njemački, francuski, talijanski i retoromanski, kako su prema grupacijama kantona raspoređene i nacionalnosti kojima pojedine oblasti zemlje istorijski pripadaju. Švicarska je visoko razvijena industrijska zemlja u kojoj istaknuto mjesto imaju mašinogradnja, industrija precizne mehanike, kemijska industrija, itd. Po turističkom prometu spada među najatraktivnije zemlje Evrope i svijeta. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika je među najvećim u Evropi. Svojom veličinom ističu se gradovi Zürich (388.000 stanovnika), Basel (192.000), Geneve-a (155.000), Bern (149.000), Lausanne (134.000). Bern je glavni grad i sjedište Konfederacije, ali je Zürich ne samo najveći grad nego industrijski i privredno daleko najrazvijeniji. Švicarska je poznata kao vrlo lijepa i izvanredno uređena zemlja sa divnim alpskim, prigorskim i ravničarskim krajevima i pejsažima, sa brojnim većim i manjim jezerima, sa šumama i planinama. Po šumama i šumarstvu Švicarska stoji u samom vrhu evropskih zemalja. Za nju se u šumarskim krugovima kaže da je uzor-zemlja u pogledu vođenja šumskog gospodarstva (Weltwaldmusterland). U pogledu sastava šuma, švicarska mnogo podsjeća na bosanske planinske šume u kojima prevlađuje bukva i jela sa smrčom, samo što su njihove šume mnogo uređenije, njegovanije i u pogledu proizvodnosti drvne mase produktivnije. Godišnji prirast drvne mase po hektaru u njihovim šumama nerijetko doseže i do 18 ms, dok se u našim bosanskohercegovačkim prilikama, u takvim istim tipovima šuma, bilježi prirast od 7-10 ras, rijetko kada više. što je najvažnije, intenzitet gospodarenja u šumama švicarske, a obzirom na otvorenost šuma saobraćajnicama, na angažiranje visoko kvalifikovane stručne snage, primjenu tekovina nauke i si., dosegao je takav stepen, da su se metode gospodarenja šumama u mnogim njihovim rejonima približe skoro stablimičnom gospodarenju. Više puta sam boravio u raznim dijelovima švicarske, obilazio šume sa njihovim istaknutim naučnim radnicima i šumarskim stručnjacima, studirao šumarske prilike i metode gospodarenja i uvijek se kući vraćao sa izuzetno prijatnim dojmovima. Prošle godine kada sam sa našim studentima i mladim šumarskim inženjerima ponovno prolazio kroz njihove šume, pažnju smo posvetili položaju i tretmanu njihovih šuma u neposrednoj okolici velikih urbanih sredina. Posebno dugo |