DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 79 <-- 79 --> PDF |
OSVRTI I SUPROTSTAVLJANJA ŠUMARSKO U ENCIKLOPEDIJI HRVATSKE POVIJESTI I KULTURE Izdavačka radna organizacija »Školska knjiga« u Zagrebu krajem prošle, 1980. godine predala je javnosti (promovirala) knjigu »ENCIKLOPEDIJA HRVATSKE POVIJESTI I KULTURE« (u daljnjem tekstu EHP). Ovom knjigom od 915 stranica enciklopedijskog formata »Školska knjiga« obilježila je tridesetu godišnjicu svog postojanja (1950—1980). U Enciklopediji nalaze se i natuknice »Šumarstvo« te »Drvna industrija u kapitalizmu«. Osim toga o ovim dvjema djelatnostima ima riječi i u nekim drugim natuknicama kao npr. Gorski kotar, Lika, Podravina, Vlastelinska i veleposjednička privreda. Šumska poduzeća i drvna industrija prikazana je u sklopu drugih privrednih djelatnosti i grafički i to na dvije »table«: XL za razdoblje prije Prvog svjetskog rata i XLV kao »privreda kapitalizma 1918— 1941.« »Šumarstvo« je prikazano na tri i pol stupca, koji se opseg može i prihvatiti kao dovoljno velikim, da se u takovoj Enciklopediji prikaže osnovna linija povijesti našeg šumarstva. Opseg je dovoljno velik, ali neiskorišten, jer se gotovo isključivo govori o iskorišćivanju šuma, dakle o završnoj fazi šumske proizvodnje — proizvodnje drva (stoga je naprijed i riječ šumarstvo stavljena u navodne znakove). 1 U prošlosti našega šumarstva treba razlikovati razdoblje do druge polovine 18. stoljeća i razdoblje od tada naprijed. Osamnaesto stoljeće je prelomno, jer se do tada šume ili posve slobodno iskorištavaju (»kao slobodno prirodno dobro«, kako stoji i u ovoj Enciklpeodiji) ili se sječe šuma bilo za pribavljanje drva bilo za pretvaranje šumskih površina u poljoprivredne reguliraju odredbama pojedinih feudalnih gospodara, a od tada se, na našem području, mjere ne samo o sječi nego i o uzgajanju šuma propisuju i državnim aktima. Drugo razdoblje sastoji se od dva razdoblja s vremenskim međašem u drugoj polovini prošloga, tj. 19. stoljeća. 1.1 U prvom razdoblju šuma je bila samo objekt iskorišćivanja za podmirenje potreba na drvu i za stočarsku proizvodnju koliko pašom toliko i korišćenjem žira ili bukvice. Nije nezanemarivano ni korišćenje šumskih prostora za lov divljači bilo za meso i kožu (jelenska, srneća) bilo za krzno, koje je npr. od kune bilo i mjerilo za plaćanje poreza (kunovina). FRANČIŠKOVIĆ (6, str. 23) što više naglašava, da je i lovljenje puhova »u vezi s bogatstvom bukovih šuma donosilo znatne koristi stanovništvu Gorskog Kotara.« U tom razdoblju, tamo od 14. stoljeća (Krčki Statut iz 1388. — KLEPAC 1, str. 145), počinje reguliranje sječa u šumama, kako je za 15. stoljeće i naprijed navedeno i u (ovoj) Enciklopediji. Međutim i u njima je težište na iskorišćivanju, iako »Zakon za les bakarski« iz 1524. (6, str. 22) sadrži odredbu, da se u Jesenovici šuma smije sjeći samo za »gospodina« i »kmeta«. U drugoj polovici 18. stoljeća mjerodavni izdaju, po današnjoj terminologiji, niz općih propisa za gospodarenje šumama. To su tzv. »Šumski redovi« kao onaj 435 |