DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 75     <-- 75 -->        PDF

OBLJETNICE


STOGODIŠNJICA PRVOG UDŽBENIKA IZ UZGAJANJA ŠUMA
(1881 — 1981)


»Svaki hrvatskih šumara, osjeća manje više nevolju mal ne posvemašnog
pomanjkanja hrvatskih šumarskih knjiga, ponajpače pako slušatelji kr. nam
šumarskog učilišta, pošto nam prema individualnim šumarsko-gospodarskim odnošajem
domovine naše u obće težko, i iste njemačko-austrijske šumarske autore
usvajati, za učevna pomagala predavanja« piše F. X. Kesterčane k u Predgovoru
svoje »Dendrometrije«. A Fr. Čordašić , također u Predgovoru svoje
»Nauke o sađenju i gojenju šumah« koju naliku označuje kao »prvi i ponajglavniji
dio šumarske znanosti«, piše, da je potaknut na pisanje što »za umno
šumarenje treba nam nauke i znanja, — treba da poznamo vriednost i narav
šume, kako da se iz nje što veća korist izvadi... pa i želja, da koliko toliko
olakšam učenikom na gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, koji, neimajući
skoro nikakvih šumarskih knjiigah, puno vremena i truda troše pisanjem
učevnih predmeta«.


Pisanju udžbenika u ono vrijeme na putu se prepriječila stručna terminologija,
jer je, piše Kesterčanek u navedenom Predgovoru, »dosada uobće, hrvatsko
šumarsko nazivlje, još slabo obrađeno i nepoznato polje« pa stoga »moli«, da mu
»veleštovani čitaoci neupišu u grieh što sam ba bilo i protiv volji osvedočenju
pridržavao i u toj knjizi, njeke jur po našim šumarih usvojene nazive, ma isti i ne
odgovarali duhu hrvatskog jezika«.


»Nauka o sađenju i gojenju šumah« Franje Čordašića, šumarskog
izvjestielja Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, izložena je na 203 stranice teksta.


Ilustracija nema, a sadrži:
Predgovor,


Uvod u šumarstvo, str. 1—7;


I odsjek: Naravno pomlađivanje šumah, 11—100;
II (odsjek): Ručno pomlađivanje šumah, 103—167; i


Dodatak, str. 168—203.


U Uvodu Čordašić najprije definira šumu kao »svaki oveći, drvećem obrasli
prostor«, ali »ako se šuma po pravilih šumarstva goji, ili gaji, zove se gaj«. Dalje
definira šumarsku znanost kao »nauke i načela, koja nam valja znati, da možemo
sa sumarni svrsishodno postupati, ter ih što bolje upotrebljavati i unovčiti« a
»uporabu te znanosti za šumarske poslove zove se šumsko gospodarstvo, iliti
šumarenje« te »sve što na nauku i uporabu spada, zove se šumarstvo«.


»Neizmjerna važnost šumah«, piše Čordašić, ne sastoji se samo u korišćenju
drva i paužitaka (sporednih šumskih proizvoda), nego i u njihovoj ekološkoj važnosti,
jer »šume djeluju na uzdržavanje stalna podneblja, uzdržavaju i umna