DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ŠUMARSTVO U PODŽUPANI JI RIECKOJ GOD. 1880.


Iz objelodanjenog izviešća podžupanijske oblasti riečke vadimo također šumarstva
tičućih se podataka. Za pošumljenje krša, veli se, nastavljeni su pokusi,
(?) te bje u kršu, nalazećem se u občinah Kraljevica, Hreljin, Crikvenica, Novi i
Grobnik na ukupnom prostoru od 132 hektara:


I. posijano sjemena:
a) 200 kila pajasena (Ailanthus glandulosaj;
b) 200 kila jasena (Fraxinus excelsior);
c) 100 kila klena (Acer pseudo-platanus);
d) 4 kila briesta (Ulmus campestris);
e) 11 kila crnog bora (pinus austriaca);
f) 1 kilo omorike (pinus picea);
g) 1 kilo ariša (pinus larix);
h) 1 kilo bagrena (Robinia pseudo-accacia);


II. posadjeno biljaka:
a) 10.000 kom. crnog bora (pinus austriaca);
b) 10.000 kom. biclog bora (pinus sylvestris);
c) 12.000 kom. omorike (pinus picea);
d) 2.000 kom. koprića (celtis australis);
e) 20.000 kom. bagrena (Robinia pseudo-accacia);
f) 5.000 kom. briesta (Ulmus campestris);
g) 2.544 kom. pojasena (Ailanthus glandulosa);
h) 10.000 kom. jagnjeda (populus nigra);
i) 12.000 kom. ruske vrbe (salbc uralensis).


Posijano sjeme pokazalo je sliedeći uspjeh: Pajasenu su naškodile kobilice,
koje su na milijune na nj došle, ali je ipak ostalo u Kraljevici i Novom neoštećenih
biljaka.


Jasen još nije niknuo, ali mu u jeseni sjeme bijaše zdravo i nabreknuto, te
je sva nada, da će u proljeće niknuti, jer treba u tu svrhu dulje vremena. Klen,
brijest, crni bor i bagrem liepo su nikli te stajahu u jeseni dobro.


Posadjene pako biljke i to: crnog i bielog bora, omorike, bagrema, koprića,
briesta, pajasena, jagnjeda i ruske vrbe u jeseni sve dobro, izim jagnjeda, koji je
u grobničkom polju uzfalio, al se je zato liepo uzdržao u crikveničkoj obćini, u
predjelih Pećica, Stronjina, Orehovik i Dobrovica kod Grižana, te se je nadati,
da će biljke tamo, čim ojačaju, skršiti silu deruće vode u tamo.šnjm povećih vododerinah.


Uslied ovih tečajem dvijuh već godina učinjenih pokusa osvjedočismo se,
da u kršu nije probitačno raditi sjemenom, već biljkama, stoga su gojenje
šumskih biljaka domoljubom, te ujedno požrtvovnom pomoći obćina dosele u
Novom i Bribiru ustrojeni posebni šumski vrstovi, u kojih će se biljke iz sjemena
gojiti te u krš presadjivati. Polučeni uspjeh ima se polag navoda izvještaja poglavito
zahvaliti i sudjelovanju dotičneg g. župnika, obćinskih načelnika, ali i samomu
pučanstvu.


Prijavljeno
je 1069 šumskih šteta, razpravljeno i sa 984 for. 92 nč. odštećeno.
(ŠUMARSKI LIST, V/1881, sv. III, str. 152)