DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 63     <-- 63 -->        PDF

šum. list 105:469—1981.


MAGISTARSKI RADOVI


ESTETSKO-REKREATIVNA I SOCIJALNA FUNKCIJA
PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA BAGDADA


Mr Mlhsin Khalaf Mahmood, dipl. im. hort.


MIHSIN KHALAF MAHMOOD rođen u Republici
Irak, u gradu Sneru 1938. godine, završio je Visoku
poljoprivrednu školu 1960. godine u Bagdadu.
Od 1961. godine studirao je u Beogradu na
Šumarskom fakultetu — odsjek za hortikulturu.
Po diplomiranju vraća se u Bagdad, gdje radi
u Institutu za Poljoprivredu u odsjeku za hortikulturu.
Od 1977 — 1981. godine nalazi se u Zagrebu
na šumarskom fakultetu, gdje je završio
postdiplomski studij iz »Oblikovanja prirodnih
i parkovnih rekreacijskih
objekata« . Izradio je i obranio magistarsku
radnju pod gornjim naslovom, koja je omogućena
stipendijom Vlade Republike Iraka.


Podatke, koje je mr. Mihsin K. Mahmood
obradio u svojoj magistarskoj radnji rezultat su
dugogodišnjeg rada, većim dijelom u Bagdadu,
a konačni zaključci su obavljeni u Zagrebu.


Radnja obuhvaća 89 stranica od toga ima 11 grafikona, 4 tabele i 3 slike.
Autor je koristio 70 znanstvenih radova. Sadržaj je slijedeći: Predgovor,
uvod, područje istraživanja, tlo, küma, vegetacija, drveće i grmlje Bagdada,
razvoj zelenih površina Bagdada, funkcije zelenih površina Bagdada, odnos
zelenila prema stranim krutim česticama u zraku, funkcija zelenih površina
u Bagdadu i njegova podjela po kvaliteti, oborine i stupanj uspjeha vegetacije
u aridnim uslovima, površina parkova, zaključak i popis literature.


Cilj istraživanja bio je: snimanje postojećeg stanja dendroflore u parkovima,
unapređivanje uzgoja i održavanje, te izbor novih vrsta koje odgovaraju
ekološkim uvjetima. Na temelju toga kategorizacija parkova i njihov
perspektivni razvoj (te mjere koje je potrebno poduzeti.


Republika Irak obuhvaća ukupnu površinu od 444.500 km2 od čega je
gotovo polovica pustinja. Visinsko područje proteže se od morske obale
(Arapski zaljev) do 3.380 m. nad. v. (planina Ararat u Kurdistanu). S obzirom
na reljefne razlike dijeli se na četiri regije: planinska, gornje ravnice
i brežuljkasto gorje, pustinjska visoravan i donja mezopotamija. Bagdad
se nalazi u Donjoj mezopotamiji, okružen sa svih strana visokim planinama
i visoravnina izuzev ušća rijeke Eufrata i Tigrisa kod Šat el Arab-a.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 64     <-- 64 -->        PDF

1. U poglavlju »područje istraživanja« dati su podaci o tlu,
klimi i vegetaciji. Autor je ustanovio, da su tla Bagdana aluvijalna, nastala
u doba mezozojka na nadmorskoj visini od oko 33 m. Tla su alkalne reakcije,
a velik je problem učešće soli natrija, kalija i magnezija u tlu.
Klima Bagdana je aridna karakterizirana s visokom srednjom godišnjom
temperaturom od 30,4° C, velikim dnevnih i godišnjih amplituda (oko 60° C),
niske relativne vlažnosti zraka (oko 15%) i malih količina oborina (152 mm
godišnje).


Drveće i grmlje Bagdada pripada u polupustinjsku zonu. Utjecajem
čovjeka izmjenjeno je tlo, mikro-i makroklimatski uvjeti pa se na tom
području nalazi više vrsta drveća i grmlja nego se u uvjetima prave polupustinjske
zone može naći.


U odnosu na vlažnost tla autor je bilje grupirao u tri grupe i to:


— kserofitno drveće i grmlje,


— mezofitno drveće i grmlje,
— higrofltno drveće i grmlje.
Unutar tih grupacija autor je dodao dvije daljnje te konačna podjela
glasi:


1. suha tla s kserofitnim vrstama drveća i grmlja,
2. suho-svježa tla s kserofitno-mezofitnim drvećem i grmljem,
3. svježa tla s mezofitnim drvećem i grmlje,
4. svježe-vlažna tla s mezofitno-higrofitnim vrstama drveća i grmlja.
5. vlažno-mokra tla s higrofitnim drvećem i grmljem.
Na pojedinim tipovima tala nalaze se sljedeće vrste:


ad 1. tj. na suhim tlima:


— Acacia cyanophylla Lind. — akacija, nisko drvo, kseromorfna i heliofilna
vrsta, ali ne podnosi dugotrajno smrzavanje. Raste brzo;
— Callistemon lanceelatus (Sm.) DC. — kalistemon, nisko drvo koje
uspijeva na različitim tlima;
— Callistemon rigidus R. Br. — grm otporan na nepovoljne uvjete,
— te Callistemon Miq. C. vitaminalis G. Don.
Iz roda Eucaliptus javljaju se: E. bicolor A. Gunn., E. microtheca F. V. M.,
koji je otporan na slano tlo te E. rudis Endl., vrsta vrlo otporna na visoke
temperature, suhoću odnosno nisku vlažnost zraka i tla.


Na pokusnoj stanici u El. Zafaraniji ispitane su i ove vrste eukalipta:


E. alba, E. carynocalyx, E. stuartiana, E. tereticornis, E. melliodora, E.
foecunda, E. sideroxylon, E. robusta, E. paniculata, E. occidentalis, E. citriodora,
E. rostrata, E. hemiphloia, E. algeriensis.


ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Ispitivanja su pokazala:


1.
da podnose različite ekološke uslove (da imaju široku ekološku amplitudu
s obzirom na tlo i vodu, da podnose velike temperaturne razlike,
otporni na različite uvjete vlažnosti zraka);
2.
otporni su na različite bolesti te gljivična obolenja, lišće je gorkog
okusa pa životinje ga ne jedu;
3.
brzo rastu, a razmnažaju se generativno, vegetativno i imaju veliku
izdanačku sposobnost;
4.
imaju razgranato žilište, dobro vežu tlo, te se koriste protiv erozije,
a otporni su na vjetar te se koriste za vjetrobrane pojaseve;
5.
drvo je važna sirovina u industrijskoj preradi.
Na dreniranom tlu, ali osjetljiva na vlagu i hladnoću raste jakaranda
(Jacaranda mimosifolia D. Don.).


U Iraku nadalje raste i oko 420 varijeteta palma datulja (Phoenix dactylifera
L.) i oko 30 miliona stabala. Varijeteti su različitog habitusa, okusa
i boje plodova te sadržaja šećera. Za palme se kaže »Biljke sa glavom u
vatri i žilom u vodi«. Dobro podnose sušu, visoku temperaturu, minimalnu
vlažnost, zasoljeno tlo. Rod Schinus L. — mastikovo drvo javlja se s nekoliko
vrsta: Schinus molle Linn. (drvo 6 — 15 m), heliofitna i kserofitna biljka,
Sch. dependens Orteg. (visina 5 m), te Sch. terebinthifolius Raddi.


Od vrsta tuja raste Thuja orientalis L. —obična azijska tuja, koja dobro
raste na svakom tlu i sunčanim staništima. Rod Vitex — konopljika zastupljen
je sa dvije vrste (Vitex agnus castus L. i Vitex negundo L.), koje rastu
na sunčanim terenima, osjetljive su na niske temperature, te stradavaju,
ali se brzo regeneriraju, jer tjeraju izbojke iz korijenja. Palma kalifornijska
Wasintonija (Washintonia filifera Linden H. Wendl.) dostiže visinu do 30 m
i promjer 80 cm, otporna je na sušu i slano tlo, a dobro raste na vapnenastom
tlu.


Ad 2. tj. na s uho-s v j eži m tlima uspijeva ovo kserofitno-
mezofitno drveće i grmlje:
— Albizia Julibrissin Durazz (v 9 — 12 m) i A. Iebek Benth. (v 11 m) —
albicije, otporne su prema nepovoljnim uvjetima i skromnih zahtjeva za tlo;


— iz roda C up r e s s us nalazi se C. s. var. pyramidalis Nym — piramidalni
čempres i C. s. var. horizontalis Gordon — horizontalni, kaloifilne
i heliofilne vrste, koje rastu da različitim tlima, osim na močvarnim i slanim,
a koriste se za pošumljavanje u krajevima s godišnjim oborinama od 400
i više mm;
— iz roda Hibiscus L. nalaze se dvije vrste i to H. syriacus — grmoliki
sljez i H. rasa-sinensis L. Prvi uspijeva na svim osim pjeskovitim zemljiština
i naraste do 4 m visok, a drugi do 2,5 m (u Kini i do 9 m);

rod Jasminum zastupljen je s više vrsta i to: J. officinale L.
— perzijski jasmin, heliofilna vrsta koja ne podnosi niske temperature,
/. nudiflorum Lindl. — rani jasmin, J. kumile L., J. sambac Ait., otporan
prema gradskim uvjetima i podnosi dobro obrezivanje;
471




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— po jedna vrsta ali s više formi nalaze se Ligustrum vulgaris L. — obična
kalina i Myrtits communis L.;
— s po jednom vrstom nalaze se Duranta repens L. — zimzeleni grm
do 5 m visok, otporan na prašinu čađu, sumpor i ugljik a dobro podnosi
obrezivanje te odlično služi za živicu; Eleagnus angustifolia L. — uskolisna
daiina, u obliku grma ili niskog tj. 5—8 m visokog drveta, biomeliorativna
vrsta koja podnosi veću koncentraciju soli u tlu ali osjetljiva na prašinu
u zraku i visoke temperature; Melia azcdarach L. — melija, drvo visoko do
15 m, zahtijeva dobro tlo, ali ne podnosi veliku koncentraciju soli u tlu;
Ulea europea L. — maslina, koja je otporna na negativne gradske uvjete i visoke
temperature; Parksonia aculeata — parksonija, koja naraste do 6 m visoko
stablo, zahtijeva pjeskovito, šljunkovito i suho tlo, i Tamarix aplylla Karst. —
tamarika, koja postiže visinu do 10 m, ima odličnu izbojnu snagu iz panja
i žilja a uspijeva na aluvijalnim, glinastim, vapnenim pa i zaslanjenim tlima.
Ad 3. tj. na svježim tlima nalaze se ove mezofitne vrste drveća
ili grmlja:


— Acacia farnesiana Wild. — akacija visine do 5 m, podnaša hladnoću
do — 5« C, a raste na pjeskovitom, pjeskovito-ilovastom tlu, u početku traži
navodnjavanje, a kasnije ostane otporna prema suši. Koristi se za zaštitu
od erozije i vjetrova te za živicu; Cupressus arizonica Greene — arizonski
čempres, podnosi niske i visoke temperature, brzorastuće do 15 m visoko drvo;
koristi se za živicu i vjetrobrane pojaseve, drvorede i maskiranje nema zahtjeva
na tlo; Dalbergia sissoo, šišam — drvo do 25 m visine, brzorastuće
u mladosti otporno na jake i suhe vjetrove i loše uvjete u gradovima, a bolje
uspijeva na poroznim pjeskovitim ili ilovastim tlima. Koristi se za vjerobrane
pojaseve, drvorede, pojedinačno i u grupicama; Dodonea viseosa Jacq.
— dodonija, zimzeleni grm ili drvo, osjetljivo na niske temperature, dobro
podnosi obrezivanje te se često koristi za živicu, služi za zaustavljanje pješčanih
nanosa; Ficus religiosa Linn. — ficu´s zimzeleno do 30 m visoko drvo,
brzo raste, dolazi u drvoredima, pojedinačno i u grupicama, traži dobro
tlo, a slano ne odgovora. Ima veliku dekorativnu vrijednost, zbog elegantnog
habitusa, oblika i boje listova; Gleditsia triacanthos L. — trnovac — američka
gledičija raste do 45 m visine, dobro uspijeva; Mortis alba L. bijeli dud,
brzo raste ima mnogo formi, koje se razlikuju po obliku, boji lista, obliku
krošnje i plodova; Pinus halepensis var. brutia Elw. — brucijski bor, otporan
prema žegi, koristi se za pošumljavanje krških terena, vjetrobrane pojaseve
i potrebne zasjene.
Ad 4. tj. n a sv j e ž e vlažn i m tlima uspijeva ovo mezofitno-higrofitno
drveće i grmlje:


Cassia artemisoides Gaud. — kasija zimzeleni grm do 2 m visine; iz roda
Casuar´ma — kazuarina u Bagdadu rastu samo 2 vrste i to C. equisetifolia
Forst., visina 30 m i promjera do 60 cm, raste na poroznim pjeskovitim




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 67     <-- 67 -->        PDF

tlima, a može da se prilagodi i niskim oborinama 300 — 400 mm godišnje
i C. cunninghamiana Miq., koja se koristi za pošumljavanje i melioracije u
aridnim područjima. Otporna je na visoke temperature, suhi zrak i minimalne
količine oborina. Obje imaju razgranati korjenov sistem te učvršćuju
zemljište, a pomoću bakterije uzimaju dušik iz zraka, te obogaćuju tlo, otporne
su na sol u tlu; Lagestroemija indica Linn. — lagersteremia, raste kao
grm ili drvo do 7 m, a uzgaja se zbog lijepih cvjetova; Pirus communis L. —
divlja kruška, vis. do 15 m, dosta je otporna prema visokim i niskim temperaturama
i prema suši, ima veliki žilni sistem te služi protiv erozije; Ricinus
communis L. — skočac najbolje uspjeva na aluvijalnim tlima, ne podnosi
jake vjetrove i gradske uslove; Tamarix parvifolia D. C. i T. pentandra T. p.
var. tigrensis — tamarike, dobro podnose zaslanjena zemljišta koja štite od
odronjavanja i učvršćuju tlo.


Ad5. na vlažnim i mokrim tlima rastu:


Bauhinia purpurea Ar. i B. variegata Linn., dekorativne biljke; Eucalyptus
camaldulensis Dehnhardt. i E. globulus Labil. — eukalipti, dobro rastu
na alkalofilnoj podlozi, pjeskovitom tlu, a podnose mrazeve i visoke temperature
(— 10° C do + 50» C); Lantana camara L., grm 2 — 3 m, ima 5 varijeteta,
različitih boja cvjetova, otporna prema svim ekološkim uvjetima; Nerium
oleander L. — oleander, grm do 5 m podnosi temperature do —7° C,
najviše se javlja kraj rijeka i potoka; Populus euphratica Oliv. — eufratska
topola, endemijska vrsta Iraka i Sirije raste vrlo brzo i lahko se razmnožava;
Salix acmophylla Boiss., S. alba L. — bijela vrba, S. babylonica L. —
žalosna vrba, S. purpurea L. najbolje uspjevaju na mokrim, svježim i humozno
pjcskovitim tlima; Thuja occidentalis L. — zapadna tuja dobro podnosi
i zasjenu i obrezivanje grana.


2. u Poglavlju o »razvoj u zelenih površina Bagdada« autor
je dao klasifikaciju zelenila na:
A) zelene površine unutar naselja (gradsko zelenilo) i
B) zelene površine izvan naselja (izvangradsko zelenilo).


Gradsko zelenilo dalje je podijelio na:


I — parkove, centralne i rajonske,


II — zelene površine između blokova zgrada (gradski park, skver),


III — zelene površine unutar jednog bloka zgrada,


IV — zelene površine duž saobraćajnica i naselja,


V — zelene površine specijalnog karaktera kao uz industrijska postroje


nja, škole, dječje vrtiće, groblja, zdravstvene ustanove, sportsko-rekreacione


centre te botanički i zoološki vrt,


VI — zelene površine zaštitnog karaktera u naselju, i


VII — zelene površine na privatnim okućnicama i oko vikendica.


U uvjetima aridne klime, kakva vlada na Bliskom istoku i u Bagdadu,
razvio se posebni parkovni stil koji je poznat kao arapsk i park , a karakte




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 68     <-- 68 -->        PDF

miran je hladovinama, ogradama, vodenim površinama i kitnjastim izgledom.
Taj se tip parka razvio na relativno malom ograđenom prostoru vlasnika
kuća. Iz ovog tipa parka, razvio se i više funkcionalni park koji ima dio za
povrtnjak ili voćnjak.


Zelene površine trebamo promatrati kroz prizmu cjelokupne arhitekture
i razvojnog puta grada u određenim klimatskim i društveno-ekonomskim
uvjetima. Funkcija zelenih površina Bagdana sistematski su opisane: estetskodekorativna,
sanitarno-higijenska i kulturno-prosvjetna funkcija.


Visoka dekorativna vrijednost biljaka očituju se u različitim bojama
na kori, listovima, cvjetovima i plodovima, a sve to izaziva različite ugođaje
kod ljudi, povezanost s uvjetima aridne klike. K u 11 u r n o-p r o s y j e t n e
funkcij e zelenih površina imaju veliki utjecaj na razvoj kulturne, društvene
i druge manifestacije, na razvoj turizma i podizanje blagostanja
ljudi. S ani t arn o-higi jens ki značaj parkova i zelenih površina svrstan
je u tri grupe: utjecaj zelenila na mikro i makro klimu, odnosno zelenila
na sastav zraka, funkcija zelenila u smanjenju buke u naselju.


U Iraku površine pod šumom zauzimaju 4% od cjelokupne površine tj.
oko 17.776 km2. Po jednom stanovniku dolazi oko 1.500 m2, dok je svjetski
prosjek 11.200 m2; a u Jugoslaviji 41.000 m2. Sve to ukazuje na svu težinu
problema, jer u Bagdadu prema autoru ima svega 3,5 m2 zelenih površina
po stanovniku. Budući je srednja maksimalna temperatura u Bagdadu velika
i da je srednji godišnji broj dana s temperaturom 40° C ili više oko 90 dana
od maja do septembra, to predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi.
Da bi se poboljšali klimatski uvjeti potrebno je obaviti u većem opsegu
pošumljavanje i ozelenjavanje. Utjecaj zelenila na relativnu vlažnost zraka
očituje se u tome što se pošumljavanjem polu- pustinjska klima može učiniti
humidnijom. Podizanjem zelenih pojaseva, zelenih oaza, drvoreda, može se
znatno utjecati na kretanje i usmjeravanje vjetrova. Strujanje zraka je vrlo
važno zbog njegovog mješanja, jer potrošna ugličnog dioksida i stvaranje
kisika je mnogo veća na šumskim kompleksnim i vodenim površinama, dok
je u gradovima obrnuto. Bez zelenog prokrivača očituje se jaka insolacija,
koja štetno djeluje na zdravlje ljudi prouzrokujući teže nervne pojave, glavobolju,
nesvjesticu pa i sunčanicu.


Autor (Mihsin K. Mahmood) nadaje obrađuje odnos zelenih površina
prema sastavu zraka, prema krutim česticama u zraku, te funkcija zelenila
na smanjenje buke u naseljima.


Sadašnj e stanj e zelenih površina u Bagdadu i njihova podjela po
kvaliteti, gledano s aspekta uređivanja, dijele se na:


I kategoriju, sa visokom dekorativnom vrijednosti i dobrim uređenjem
(zelena površina oko Republičke palače),
II kategoriju, sa srednjom dekorativnošću i slabim uređenjem (obala rijeke
Tigrisa, oko državnih objekata i u privatnim kućama)


III kategoriju, s vrlo niskom dekorativnošću i vrlo slabim uređenjem
(stari i novi parkovi koji su dosta zapušteni te ih treba što prije rekonstruirati).
-.


474




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Slupanj uspjeha vegetacije u Bagdadskim parkovima ovisi o: izboru
biljnog materijala za odgovarajuće stanište, osiguranju odgovarajuće količine
vode i strogim zaštitnim mjerama. Na temelju naprijed iznijetih podataka,
autor donosi slijedeće zaključke:


1.
Funkcija zelenih površina ima snažni utjecaj u nepovoljnim stojbinskim
uvjetima;
2.
zelene površine u Bagdadu su jedan dio cjelokupnog blagostanja društva,
tijesno povezane s ekonomsko-društvenim stanjem. Ekonomskodruštveni
napredak uslovljenje je i povećanjem zelenih površina, posebno
preko njihove estetsko rekreativne funkcije;
3.
sadašnje stanje zelenih površina od 4,6 nv- po stanovniku u Bagdadu,
treba povećati do 20 m2 po stanovniku, ako se želi postići adekvatan
napredak društva;
4.
socijalna funkcija zelenih površina Bagdada bit će značajnija, što
društvo bude više ulagalo u njihovu izgradnju i održavanje.
3. Posljednjih godina Bagdad se naglo razvija zahvaljujući rukovodećoj
partiji BAAS, naglo raste privredni i industrijski uspon, što se vidljivo odražava
na društveni standard radnih ljudi. U gradu se podižu novi parkovi,
a osnovano je nekoliko državnih, kao i malih privatnih rasadnika i cvjećarna.
Tro-milijunski glavni grad Republike Irak trebao bi da postane uzor
najboljih rješenja iz područja hortikulturno-krajolikog pejsažnog oblikovanja
na tom području Azije.


Smatram, da je boravak mr. Mihsina K. Mahmood-a bio uspješan i da
je opravdao svoj boravak u našoj zemlji.


mr. Josip Karavla




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ŠUMARSTVO U PODŽUPANI JI RIECKOJ GOD. 1880.


Iz objelodanjenog izviešća podžupanijske oblasti riečke vadimo također šumarstva
tičućih se podataka. Za pošumljenje krša, veli se, nastavljeni su pokusi,
(?) te bje u kršu, nalazećem se u občinah Kraljevica, Hreljin, Crikvenica, Novi i
Grobnik na ukupnom prostoru od 132 hektara:


I. posijano sjemena:
a) 200 kila pajasena (Ailanthus glandulosaj;
b) 200 kila jasena (Fraxinus excelsior);
c) 100 kila klena (Acer pseudo-platanus);
d) 4 kila briesta (Ulmus campestris);
e) 11 kila crnog bora (pinus austriaca);
f) 1 kilo omorike (pinus picea);
g) 1 kilo ariša (pinus larix);
h) 1 kilo bagrena (Robinia pseudo-accacia);


II. posadjeno biljaka:
a) 10.000 kom. crnog bora (pinus austriaca);
b) 10.000 kom. biclog bora (pinus sylvestris);
c) 12.000 kom. omorike (pinus picea);
d) 2.000 kom. koprića (celtis australis);
e) 20.000 kom. bagrena (Robinia pseudo-accacia);
f) 5.000 kom. briesta (Ulmus campestris);
g) 2.544 kom. pojasena (Ailanthus glandulosa);
h) 10.000 kom. jagnjeda (populus nigra);
i) 12.000 kom. ruske vrbe (salbc uralensis).


Posijano sjeme pokazalo je sliedeći uspjeh: Pajasenu su naškodile kobilice,
koje su na milijune na nj došle, ali je ipak ostalo u Kraljevici i Novom neoštećenih
biljaka.


Jasen još nije niknuo, ali mu u jeseni sjeme bijaše zdravo i nabreknuto, te
je sva nada, da će u proljeće niknuti, jer treba u tu svrhu dulje vremena. Klen,
brijest, crni bor i bagrem liepo su nikli te stajahu u jeseni dobro.


Posadjene pako biljke i to: crnog i bielog bora, omorike, bagrema, koprića,
briesta, pajasena, jagnjeda i ruske vrbe u jeseni sve dobro, izim jagnjeda, koji je
u grobničkom polju uzfalio, al se je zato liepo uzdržao u crikveničkoj obćini, u
predjelih Pećica, Stronjina, Orehovik i Dobrovica kod Grižana, te se je nadati,
da će biljke tamo, čim ojačaju, skršiti silu deruće vode u tamo.šnjm povećih vododerinah.


Uslied ovih tečajem dvijuh već godina učinjenih pokusa osvjedočismo se,
da u kršu nije probitačno raditi sjemenom, već biljkama, stoga su gojenje
šumskih biljaka domoljubom, te ujedno požrtvovnom pomoći obćina dosele u
Novom i Bribiru ustrojeni posebni šumski vrstovi, u kojih će se biljke iz sjemena
gojiti te u krš presadjivati. Polučeni uspjeh ima se polag navoda izvještaja poglavito
zahvaliti i sudjelovanju dotičneg g. župnika, obćinskih načelnika, ali i samomu
pučanstvu.


Prijavljeno
je 1069 šumskih šteta, razpravljeno i sa 984 for. 92 nč. odštećeno.
(ŠUMARSKI LIST, V/1881, sv. III, str. 152)




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 71     <-- 71 -->        PDF

AKTUALNO


AKCIJA POŠUMLJAVANJA NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA
»KARLOVAC« 1981. GODINE


Društvenim dogovorom za ostvarivanje »Programa pošumljavanja degradiranih
šuma i nepošumljenih šumskih površina u SRH za razdoblje 1981 — 1985
god«, predviđena je površina od 75.000 ha. U izvršavanju ovako obimnog plana
pošumljavanja Šumsko gospodarstvo »Karlovac« će pošumiti 4.500 ha bujadara
i vriština i provesti konverziju na 500 ha degradiranih šuma.


Ovako postavljeni plan traži hitno rješavanje osnovnih problema čije bi
odlaganje dovelo u pitanje izvršenje plana. Problematika je slijedeća:


a) Potreba hitnog uključivanja svih društvenih subjekata na području Zajednice
općina Karlovac u akciju i požuriti osnivanje Odbora za provođenje akcije pošumljavanja;


b) izrada Samoupravnih sporazuma za izvršenje programa pošumljavanja na
nivou područja sa svim korisnicima drvne mase i Šumskog gospodarstva »Karlovac
«;


c) rješavanje pravno-imovinskih odnosa za površine namjenjene pošumljavanju;
d) osiguranje financijskih sredstava za normalno provođenje akcije,


e) osiguranje kvalitetnog sadnog materijala;


i) osiguranje potrebne radne snage — vlastitih radnika, školske i rad. omladine,
omladinske radne akcije, lovci, građani i dr.,


g) pravovremena izrada projekata za predviđanje površine.


Što smo učinili u 1981. god, a što je potrebno učiniti u nastupajućem razdoblju?


a) Na inicijativu Saveza inž. i tehn. šumarstva i drvne industrije Hrvatske
i Konferencije SSRNH izrađen je Program za provođenje akcije pošumljavanja
degradiranih šuma i nepošumljenih šumskih površina na području SR Hrvatske.


Socijalistički savez Zajednice općina Karlovac izradio je svoj Program akcije
koji je dostavljen svim Konferencijama soc. saveza Općina radi izrade njihovog
programa akcije pošumljivanja.


U tu svrhu osnovan je na nivou Zajednica općina Karlovac, Odbor za provođenje
društvene akcije pošumljavanja.


Do sada su osnovani odbori u općini Duga Resa, Karlovac, Slunj, Jastrebarsko
(Zaj. opć. Zagreb). U općinama Ozalj, Vojnić i Vrginmost odbori su u formiranju


Kod izrada programa za provođenje akcije, osnivanja odbora bili su uključeni
stručnjaci Šumskog gospodarstva »Karlovac«. Naši stručnjaci aktivni su
učesnici u radu formiranih odbora.


477




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Za Skupštinu zajednica općina Karlovac sastavljen je informativni program
pošumljavanja na području Šumskog gospodarstva »Karlovac« za razdoblje 1981


— 1985. god. O njemu je vođena rasprava i doneseni zaključci o prihvaćanju programa
(studeni 1981. godine).
b) Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava za proširenu biološku
reprodukciju u okviru Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa prihvaćen
je u svim OOUR-a Šumarskog gospodarstva »Karlovac«.


Temeljem Samoupravnog sporazuma na nivou šumsko-prerađivačkog kompleksa
SR Hrvatske je o proširenoj biološkoj reprodukciji na nivou područja
(Šumsko gospodarstvo Karlovac) koji su, osim šumarstva, potpisali svi korisnici
drvne mase sa našeg područja.


c) Na području Šumskog gospodarstva površina bujadara i vriština i ostalih
neobraslih površina iznosi oko 60.000 ha. One su uglavnom nepogodne za poljoprivrednu
proizvodnju, ali se mogu koristiti za intenzivni uzgoj četinjača. Šumsko
gospodarstvo je u posljetnom periodu podiglo već 3.500 ha kultura četinjača na
bujadarama i vrištdnama. Te kulture već daju prve prihode u sitnoj ob lovini i
celuloznom drvu provođenjem proreda.


Neobrasle površine su većim dijelom pod upravom Skupština općina ili u privatnom
vlasništvu, a manji dio je pod upravom Šumskog gospodarstva. Zbog
toga je u toku jeseni 1980. godine uz pomoć Skupštine Zajednice općina Karlovac
poduzeta akcija evidentiranja tih površina u svim Općinama i donošenju odluka


o njihovoj namjeni. U Općinama su formirane komisije za razgraničenje poljoprivrednih
od šumskih površina. Danas su svi svjesni da tako velike površine ne
mogu dalje ostati neiskorištene.
Teže će biti rješiti pošumljavanje privatnih površina koje čine veće suvisle
komplekse bujadara i vriština ili se nalaze kao enklave i poluenklave unutar
društvenog zemljišta.


Za pošumljavanje privatnih površina postoji nekoliko prijedloga. Najbolje
bi bilo privatnim vlasnicima osigurati sadnice, a da oni sami izvrše pošumljavanje.
Onima koji neće sami pošumiti, trebalo bi to provesti na teret društvenih
sredstava a uz primjenu Zakona o korištenju zemljišta.


Pošumljivanje bujadara i vriština ima i šire značenje, zbog njihovog smještaja
oko rijeke Kupe, Korane, Dobre i Mrežnice. U koliko se te površine počnu intenzivno
pošumljavati zadržale bi se velike količine vode (cea 500 mil. ms) koja za
vrijeme obilnijih kiša ugrožava stanovništvo i ostala dobra. Time bi se izbjegle
i nepotrebne retencije i akumulacije u nizinskim hrastovim šumama.


Za sređivanje pravno-imovinskih odnosa površina namjenjenih za pošumljavanje
Šumsko gospodarstvo »Karlovac« je zaposlilo jednog geometra (novo radno
mjesto).


d) Pošumljavanje na području Gospodarstva počelo je u proljeće prema
postavljenom planu za 1981. god. Računalo se, da će financijska sredstva po Samoupravnom
sporazumu i Društvenom dogovoru biti normalno osigurana. Društveni
dogovor do sada još nije prihvaćen od svih sudionika u dogovaranju, a
Samoupravni sporazum prihvaćen je gotovo od svih sudionika šumsko-prerađivačkog
kompleksa.


478




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Sredstva koja se formiraju po Sporazumu i Dogovoru ne mogu se trošiti
u tekućoj godini, već se izdvajaju po završnom računu. To nam zadaje velike
poteškoće u pokriću troškova koji su nastali za izvršeno pošumljavanje n 1981.
godini. Stoga smo morali u jesen prekinuti akciju makar je bio osiguran sadni
materijal i radna snaga (omladina, lovci i dr.), a dosadašnje troškove za pošumljavanje
smo pokrili vlastitim sredstvima, akontacijama od prerađivačke industrije
i dijelom kredita koji je osiguran preko banke za ŠORA — »Rakovica 81«.


Za planiranje normalnog i kontinuiranog rada na pošumljavanju koji garantira
i izvršenje srednjeročnog plana potrebno je:


1) potpisivanje Društvenog dogovora,


2) sredstva kvartalno izdvajati iz dohotka u tekućoj godini.


e) Za izvršenje plana pošumljavanja u razdoblju 1981 — 1985. god. treba
osigurati kvalitetan sadni materijal, koji bi bio što jeftiniji. Za ljetno pošumljavanje
treba osigurati sadnice sa obloženim korjenom. Samo veliki mehanizirani
rasadnici mogu proizvesti velike količne kvalitetnog i jeftinog sadnog materi-


Jala


-.


Šumsko gospodarstvo »Karlovac« je u 1980. g. potpisalo Samoupravni sporazum
sa Šumskim gospodarstvom Ogulin za dugoročnu proizvodnju sadnica različitih
vrsta četinjača, na kojem će za naše potrebe proizvesti 1,000.000 školovanih sadnica
godišnje.


Osim toga u proceduri je dogovoranje i potpisivanje Samoupravnog sporazuma
sa Šumarskim institutom u Jaski za proizvodnju sadnica u kontejnerima u količini
od 1,600.000 biljaka godišnje. Te sadnice bi osigurale pošumljavanje u ljetnom
periodu, jer je vrijeme u proljeće i jesen kratko za izvršenje predviđenog plana
pošumljavanja.


Ove količine sadnica bi nam osigurale 1000 ha pošumljavanja godišnje.
Pošumljavanje u 1981. god. je izvršeno sadnicama četinjača iz rasadnika »Oštarije
« Šumskog gospodarstva Ogulin. Za ljetno pošumljavanje sadnice u kontejnerima
proizvedene su u rasadniku Bosansko Grahovo. ´


f) Organizacija rada na sadnji provodila se na klasičan način — normalnom
radnom snagom. U sadnji je sudjelovala omladina odgojno-obrazovnih centara
Karlovca, Duga Rese, Vojnića, Topuskog, Slunja kao i Osnovne škole iz Ozlja,
Pribića, Vojnića, Vrginmosta, Duga Rese, Karlovca i dr. Školska omladina sadila
je biljke u proljeće i jesen. Moramo odati priznanje omladini Srednjoškolskih
centara i Osnovni škola, kao i njihovom rukovodstvu i nastavnicima na pomoći
i razumjevanju koja su iskazali u ovogodišnjoj akciji.


Vrlo zanimljiv prijedlog aktivna direktora srednjoškolskih centara u ovogodišnjoj
akciji, a i za buduće, da se dio sati predmeta Proizvodno tehničkog odgoja
realizira na akciji pošumljavanja. Obavezan proizvodni rad (praksa nakon
U stupnja) također se može realizirati na pošumljavanju. Učenici III i IV stupnja
na akciji pošumljavanja mogli bi raditi subotom i nedjeljom. Školska omladina
je veliki radni potencijal koji se može koristiti za podizanje i njegu kultura.


Na području Šumarije Rakovica u 1981. god. bila je organzirana Savezna omladinska
radna akcija. Omladina je radila od 15. 06. do 28. 08. 1981. godine.


To je bila prva omladinska radna akcija, koja je u SRH organizirana na pošumljavanje.
Organizirala ju je Konferencija SSO Hrvatske i SSO Zajednice