DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 63 <-- 63 --> PDF |
šum. list 105:469—1981. MAGISTARSKI RADOVI ESTETSKO-REKREATIVNA I SOCIJALNA FUNKCIJA PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA BAGDADA Mr Mlhsin Khalaf Mahmood, dipl. im. hort. MIHSIN KHALAF MAHMOOD rođen u Republici Irak, u gradu Sneru 1938. godine, završio je Visoku poljoprivrednu školu 1960. godine u Bagdadu. Od 1961. godine studirao je u Beogradu na Šumarskom fakultetu — odsjek za hortikulturu. Po diplomiranju vraća se u Bagdad, gdje radi u Institutu za Poljoprivredu u odsjeku za hortikulturu. Od 1977 — 1981. godine nalazi se u Zagrebu na šumarskom fakultetu, gdje je završio postdiplomski studij iz »Oblikovanja prirodnih i parkovnih rekreacijskih objekata« . Izradio je i obranio magistarsku radnju pod gornjim naslovom, koja je omogućena stipendijom Vlade Republike Iraka. Podatke, koje je mr. Mihsin K. Mahmood obradio u svojoj magistarskoj radnji rezultat su dugogodišnjeg rada, većim dijelom u Bagdadu, a konačni zaključci su obavljeni u Zagrebu. Radnja obuhvaća 89 stranica od toga ima 11 grafikona, 4 tabele i 3 slike. Autor je koristio 70 znanstvenih radova. Sadržaj je slijedeći: Predgovor, uvod, područje istraživanja, tlo, küma, vegetacija, drveće i grmlje Bagdada, razvoj zelenih površina Bagdada, funkcije zelenih površina Bagdada, odnos zelenila prema stranim krutim česticama u zraku, funkcija zelenih površina u Bagdadu i njegova podjela po kvaliteti, oborine i stupanj uspjeha vegetacije u aridnim uslovima, površina parkova, zaključak i popis literature. Cilj istraživanja bio je: snimanje postojećeg stanja dendroflore u parkovima, unapređivanje uzgoja i održavanje, te izbor novih vrsta koje odgovaraju ekološkim uvjetima. Na temelju toga kategorizacija parkova i njihov perspektivni razvoj (te mjere koje je potrebno poduzeti. Republika Irak obuhvaća ukupnu površinu od 444.500 km2 od čega je gotovo polovica pustinja. Visinsko područje proteže se od morske obale (Arapski zaljev) do 3.380 m. nad. v. (planina Ararat u Kurdistanu). S obzirom na reljefne razlike dijeli se na četiri regije: planinska, gornje ravnice i brežuljkasto gorje, pustinjska visoravan i donja mezopotamija. Bagdad se nalazi u Donjoj mezopotamiji, okružen sa svih strana visokim planinama i visoravnina izuzev ušća rijeke Eufrata i Tigrisa kod Šat el Arab-a. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 64 <-- 64 --> PDF |
1. U poglavlju »područje istraživanja« dati su podaci o tlu, klimi i vegetaciji. Autor je ustanovio, da su tla Bagdana aluvijalna, nastala u doba mezozojka na nadmorskoj visini od oko 33 m. Tla su alkalne reakcije, a velik je problem učešće soli natrija, kalija i magnezija u tlu. Klima Bagdana je aridna karakterizirana s visokom srednjom godišnjom temperaturom od 30,4° C, velikim dnevnih i godišnjih amplituda (oko 60° C), niske relativne vlažnosti zraka (oko 15%) i malih količina oborina (152 mm godišnje). Drveće i grmlje Bagdada pripada u polupustinjsku zonu. Utjecajem čovjeka izmjenjeno je tlo, mikro-i makroklimatski uvjeti pa se na tom području nalazi više vrsta drveća i grmlja nego se u uvjetima prave polupustinjske zone može naći. U odnosu na vlažnost tla autor je bilje grupirao u tri grupe i to: — kserofitno drveće i grmlje, — mezofitno drveće i grmlje, — higrofltno drveće i grmlje. Unutar tih grupacija autor je dodao dvije daljnje te konačna podjela glasi: 1. suha tla s kserofitnim vrstama drveća i grmlja, 2. suho-svježa tla s kserofitno-mezofitnim drvećem i grmljem, 3. svježa tla s mezofitnim drvećem i grmlje, 4. svježe-vlažna tla s mezofitno-higrofitnim vrstama drveća i grmlja. 5. vlažno-mokra tla s higrofitnim drvećem i grmljem. Na pojedinim tipovima tala nalaze se sljedeće vrste: ad 1. tj. na suhim tlima: — Acacia cyanophylla Lind. — akacija, nisko drvo, kseromorfna i heliofilna vrsta, ali ne podnosi dugotrajno smrzavanje. Raste brzo; — Callistemon lanceelatus (Sm.) DC. — kalistemon, nisko drvo koje uspijeva na različitim tlima; — Callistemon rigidus R. Br. — grm otporan na nepovoljne uvjete, — te Callistemon Miq. C. vitaminalis G. Don. Iz roda Eucaliptus javljaju se: E. bicolor A. Gunn., E. microtheca F. V. M., koji je otporan na slano tlo te E. rudis Endl., vrsta vrlo otporna na visoke temperature, suhoću odnosno nisku vlažnost zraka i tla. Na pokusnoj stanici u El. Zafaraniji ispitane su i ove vrste eukalipta: E. alba, E. carynocalyx, E. stuartiana, E. tereticornis, E. melliodora, E. foecunda, E. sideroxylon, E. robusta, E. paniculata, E. occidentalis, E. citriodora, E. rostrata, E. hemiphloia, E. algeriensis. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Ispitivanja su pokazala: 1. da podnose različite ekološke uslove (da imaju široku ekološku amplitudu s obzirom na tlo i vodu, da podnose velike temperaturne razlike, otporni na različite uvjete vlažnosti zraka); 2. otporni su na različite bolesti te gljivična obolenja, lišće je gorkog okusa pa životinje ga ne jedu; 3. brzo rastu, a razmnažaju se generativno, vegetativno i imaju veliku izdanačku sposobnost; 4. imaju razgranato žilište, dobro vežu tlo, te se koriste protiv erozije, a otporni su na vjetar te se koriste za vjetrobrane pojaseve; 5. drvo je važna sirovina u industrijskoj preradi. Na dreniranom tlu, ali osjetljiva na vlagu i hladnoću raste jakaranda (Jacaranda mimosifolia D. Don.). U Iraku nadalje raste i oko 420 varijeteta palma datulja (Phoenix dactylifera L.) i oko 30 miliona stabala. Varijeteti su različitog habitusa, okusa i boje plodova te sadržaja šećera. Za palme se kaže »Biljke sa glavom u vatri i žilom u vodi«. Dobro podnose sušu, visoku temperaturu, minimalnu vlažnost, zasoljeno tlo. Rod Schinus L. — mastikovo drvo javlja se s nekoliko vrsta: Schinus molle Linn. (drvo 6 — 15 m), heliofitna i kserofitna biljka, Sch. dependens Orteg. (visina 5 m), te Sch. terebinthifolius Raddi. Od vrsta tuja raste Thuja orientalis L. —obična azijska tuja, koja dobro raste na svakom tlu i sunčanim staništima. Rod Vitex — konopljika zastupljen je sa dvije vrste (Vitex agnus castus L. i Vitex negundo L.), koje rastu na sunčanim terenima, osjetljive su na niske temperature, te stradavaju, ali se brzo regeneriraju, jer tjeraju izbojke iz korijenja. Palma kalifornijska Wasintonija (Washintonia filifera Linden H. Wendl.) dostiže visinu do 30 m i promjer 80 cm, otporna je na sušu i slano tlo, a dobro raste na vapnenastom tlu. Ad 2. tj. na s uho-s v j eži m tlima uspijeva ovo kserofitno- mezofitno drveće i grmlje: — Albizia Julibrissin Durazz (v 9 — 12 m) i A. Iebek Benth. (v 11 m) — albicije, otporne su prema nepovoljnim uvjetima i skromnih zahtjeva za tlo; — iz roda C up r e s s us nalazi se C. s. var. pyramidalis Nym — piramidalni čempres i C. s. var. horizontalis Gordon — horizontalni, kaloifilne i heliofilne vrste, koje rastu da različitim tlima, osim na močvarnim i slanim, a koriste se za pošumljavanje u krajevima s godišnjim oborinama od 400 i više mm; — iz roda Hibiscus L. nalaze se dvije vrste i to H. syriacus — grmoliki sljez i H. rasa-sinensis L. Prvi uspijeva na svim osim pjeskovitim zemljiština i naraste do 4 m visok, a drugi do 2,5 m (u Kini i do 9 m); — rod Jasminum zastupljen je s više vrsta i to: J. officinale L. — perzijski jasmin, heliofilna vrsta koja ne podnosi niske temperature, /. nudiflorum Lindl. — rani jasmin, J. kumile L., J. sambac Ait., otporan prema gradskim uvjetima i podnosi dobro obrezivanje; 471 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— po jedna vrsta ali s više formi nalaze se Ligustrum vulgaris L. — obična kalina i Myrtits communis L.; — s po jednom vrstom nalaze se Duranta repens L. — zimzeleni grm do 5 m visok, otporan na prašinu čađu, sumpor i ugljik a dobro podnosi obrezivanje te odlično služi za živicu; Eleagnus angustifolia L. — uskolisna daiina, u obliku grma ili niskog tj. 5—8 m visokog drveta, biomeliorativna vrsta koja podnosi veću koncentraciju soli u tlu ali osjetljiva na prašinu u zraku i visoke temperature; Melia azcdarach L. — melija, drvo visoko do 15 m, zahtijeva dobro tlo, ali ne podnosi veliku koncentraciju soli u tlu; Ulea europea L. — maslina, koja je otporna na negativne gradske uvjete i visoke temperature; Parksonia aculeata — parksonija, koja naraste do 6 m visoko stablo, zahtijeva pjeskovito, šljunkovito i suho tlo, i Tamarix aplylla Karst. — tamarika, koja postiže visinu do 10 m, ima odličnu izbojnu snagu iz panja i žilja a uspijeva na aluvijalnim, glinastim, vapnenim pa i zaslanjenim tlima. Ad 3. tj. na svježim tlima nalaze se ove mezofitne vrste drveća ili grmlja: — Acacia farnesiana Wild. — akacija visine do 5 m, podnaša hladnoću do — 5« C, a raste na pjeskovitom, pjeskovito-ilovastom tlu, u početku traži navodnjavanje, a kasnije ostane otporna prema suši. Koristi se za zaštitu od erozije i vjetrova te za živicu; Cupressus arizonica Greene — arizonski čempres, podnosi niske i visoke temperature, brzorastuće do 15 m visoko drvo; koristi se za živicu i vjetrobrane pojaseve, drvorede i maskiranje nema zahtjeva na tlo; Dalbergia sissoo, šišam — drvo do 25 m visine, brzorastuće u mladosti otporno na jake i suhe vjetrove i loše uvjete u gradovima, a bolje uspijeva na poroznim pjeskovitim ili ilovastim tlima. Koristi se za vjerobrane pojaseve, drvorede, pojedinačno i u grupicama; Dodonea viseosa Jacq. — dodonija, zimzeleni grm ili drvo, osjetljivo na niske temperature, dobro podnosi obrezivanje te se često koristi za živicu, služi za zaustavljanje pješčanih nanosa; Ficus religiosa Linn. — ficu´s zimzeleno do 30 m visoko drvo, brzo raste, dolazi u drvoredima, pojedinačno i u grupicama, traži dobro tlo, a slano ne odgovora. Ima veliku dekorativnu vrijednost, zbog elegantnog habitusa, oblika i boje listova; Gleditsia triacanthos L. — trnovac — američka gledičija raste do 45 m visine, dobro uspijeva; Mortis alba L. bijeli dud, brzo raste ima mnogo formi, koje se razlikuju po obliku, boji lista, obliku krošnje i plodova; Pinus halepensis var. brutia Elw. — brucijski bor, otporan prema žegi, koristi se za pošumljavanje krških terena, vjetrobrane pojaseve i potrebne zasjene. Ad 4. tj. n a sv j e ž e vlažn i m tlima uspijeva ovo mezofitno-higrofitno drveće i grmlje: Cassia artemisoides Gaud. — kasija zimzeleni grm do 2 m visine; iz roda Casuar´ma — kazuarina u Bagdadu rastu samo 2 vrste i to C. equisetifolia Forst., visina 30 m i promjera do 60 cm, raste na poroznim pjeskovitim |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 67 <-- 67 --> PDF |
tlima, a može da se prilagodi i niskim oborinama 300 — 400 mm godišnje i C. cunninghamiana Miq., koja se koristi za pošumljavanje i melioracije u aridnim područjima. Otporna je na visoke temperature, suhi zrak i minimalne količine oborina. Obje imaju razgranati korjenov sistem te učvršćuju zemljište, a pomoću bakterije uzimaju dušik iz zraka, te obogaćuju tlo, otporne su na sol u tlu; Lagestroemija indica Linn. — lagersteremia, raste kao grm ili drvo do 7 m, a uzgaja se zbog lijepih cvjetova; Pirus communis L. — divlja kruška, vis. do 15 m, dosta je otporna prema visokim i niskim temperaturama i prema suši, ima veliki žilni sistem te služi protiv erozije; Ricinus communis L. — skočac najbolje uspjeva na aluvijalnim tlima, ne podnosi jake vjetrove i gradske uslove; Tamarix parvifolia D. C. i T. pentandra T. p. var. tigrensis — tamarike, dobro podnose zaslanjena zemljišta koja štite od odronjavanja i učvršćuju tlo. Ad5. na vlažnim i mokrim tlima rastu: Bauhinia purpurea Ar. i B. variegata Linn., dekorativne biljke; Eucalyptus camaldulensis Dehnhardt. i E. globulus Labil. — eukalipti, dobro rastu na alkalofilnoj podlozi, pjeskovitom tlu, a podnose mrazeve i visoke temperature (— 10° C do + 50» C); Lantana camara L., grm 2 — 3 m, ima 5 varijeteta, različitih boja cvjetova, otporna prema svim ekološkim uvjetima; Nerium oleander L. — oleander, grm do 5 m podnosi temperature do —7° C, najviše se javlja kraj rijeka i potoka; Populus euphratica Oliv. — eufratska topola, endemijska vrsta Iraka i Sirije raste vrlo brzo i lahko se razmnožava; Salix acmophylla Boiss., S. alba L. — bijela vrba, S. babylonica L. — žalosna vrba, S. purpurea L. najbolje uspjevaju na mokrim, svježim i humozno pjcskovitim tlima; Thuja occidentalis L. — zapadna tuja dobro podnosi i zasjenu i obrezivanje grana. 2. u Poglavlju o »razvoj u zelenih površina Bagdada« autor je dao klasifikaciju zelenila na: A) zelene površine unutar naselja (gradsko zelenilo) i B) zelene površine izvan naselja (izvangradsko zelenilo). Gradsko zelenilo dalje je podijelio na: I — parkove, centralne i rajonske, II — zelene površine između blokova zgrada (gradski park, skver), III — zelene površine unutar jednog bloka zgrada, IV — zelene površine duž saobraćajnica i naselja, V — zelene površine specijalnog karaktera kao uz industrijska postroje nja, škole, dječje vrtiće, groblja, zdravstvene ustanove, sportsko-rekreacione centre te botanički i zoološki vrt, VI — zelene površine zaštitnog karaktera u naselju, i VII — zelene površine na privatnim okućnicama i oko vikendica. U uvjetima aridne klime, kakva vlada na Bliskom istoku i u Bagdadu, razvio se posebni parkovni stil koji je poznat kao arapsk i park , a karakte |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 68 <-- 68 --> PDF |
miran je hladovinama, ogradama, vodenim površinama i kitnjastim izgledom. Taj se tip parka razvio na relativno malom ograđenom prostoru vlasnika kuća. Iz ovog tipa parka, razvio se i više funkcionalni park koji ima dio za povrtnjak ili voćnjak. Zelene površine trebamo promatrati kroz prizmu cjelokupne arhitekture i razvojnog puta grada u određenim klimatskim i društveno-ekonomskim uvjetima. Funkcija zelenih površina Bagdana sistematski su opisane: estetskodekorativna, sanitarno-higijenska i kulturno-prosvjetna funkcija. Visoka dekorativna vrijednost biljaka očituju se u različitim bojama na kori, listovima, cvjetovima i plodovima, a sve to izaziva različite ugođaje kod ljudi, povezanost s uvjetima aridne klike. K u 11 u r n o-p r o s y j e t n e funkcij e zelenih površina imaju veliki utjecaj na razvoj kulturne, društvene i druge manifestacije, na razvoj turizma i podizanje blagostanja ljudi. S ani t arn o-higi jens ki značaj parkova i zelenih površina svrstan je u tri grupe: utjecaj zelenila na mikro i makro klimu, odnosno zelenila na sastav zraka, funkcija zelenila u smanjenju buke u naselju. U Iraku površine pod šumom zauzimaju 4% od cjelokupne površine tj. oko 17.776 km2. Po jednom stanovniku dolazi oko 1.500 m2, dok je svjetski prosjek 11.200 m2; a u Jugoslaviji 41.000 m2. Sve to ukazuje na svu težinu problema, jer u Bagdadu prema autoru ima svega 3,5 m2 zelenih površina po stanovniku. Budući je srednja maksimalna temperatura u Bagdadu velika i da je srednji godišnji broj dana s temperaturom 40° C ili više oko 90 dana od maja do septembra, to predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi. Da bi se poboljšali klimatski uvjeti potrebno je obaviti u većem opsegu pošumljavanje i ozelenjavanje. Utjecaj zelenila na relativnu vlažnost zraka očituje se u tome što se pošumljavanjem polu- pustinjska klima može učiniti humidnijom. Podizanjem zelenih pojaseva, zelenih oaza, drvoreda, može se znatno utjecati na kretanje i usmjeravanje vjetrova. Strujanje zraka je vrlo važno zbog njegovog mješanja, jer potrošna ugličnog dioksida i stvaranje kisika je mnogo veća na šumskim kompleksnim i vodenim površinama, dok je u gradovima obrnuto. Bez zelenog prokrivača očituje se jaka insolacija, koja štetno djeluje na zdravlje ljudi prouzrokujući teže nervne pojave, glavobolju, nesvjesticu pa i sunčanicu. Autor (Mihsin K. Mahmood) nadaje obrađuje odnos zelenih površina prema sastavu zraka, prema krutim česticama u zraku, te funkcija zelenila na smanjenje buke u naseljima. Sadašnj e stanj e zelenih površina u Bagdadu i njihova podjela po kvaliteti, gledano s aspekta uređivanja, dijele se na: I kategoriju, sa visokom dekorativnom vrijednosti i dobrim uređenjem (zelena površina oko Republičke palače), II kategoriju, sa srednjom dekorativnošću i slabim uređenjem (obala rijeke Tigrisa, oko državnih objekata i u privatnim kućama) III kategoriju, s vrlo niskom dekorativnošću i vrlo slabim uređenjem (stari i novi parkovi koji su dosta zapušteni te ih treba što prije rekonstruirati). -. 474 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Slupanj uspjeha vegetacije u Bagdadskim parkovima ovisi o: izboru biljnog materijala za odgovarajuće stanište, osiguranju odgovarajuće količine vode i strogim zaštitnim mjerama. Na temelju naprijed iznijetih podataka, autor donosi slijedeće zaključke: 1. Funkcija zelenih površina ima snažni utjecaj u nepovoljnim stojbinskim uvjetima; 2. zelene površine u Bagdadu su jedan dio cjelokupnog blagostanja društva, tijesno povezane s ekonomsko-društvenim stanjem. Ekonomskodruštveni napredak uslovljenje je i povećanjem zelenih površina, posebno preko njihove estetsko rekreativne funkcije; 3. sadašnje stanje zelenih površina od 4,6 nv- po stanovniku u Bagdadu, treba povećati do 20 m2 po stanovniku, ako se želi postići adekvatan napredak društva; 4. socijalna funkcija zelenih površina Bagdada bit će značajnija, što društvo bude više ulagalo u njihovu izgradnju i održavanje. 3. Posljednjih godina Bagdad se naglo razvija zahvaljujući rukovodećoj partiji BAAS, naglo raste privredni i industrijski uspon, što se vidljivo odražava na društveni standard radnih ljudi. U gradu se podižu novi parkovi, a osnovano je nekoliko državnih, kao i malih privatnih rasadnika i cvjećarna. Tro-milijunski glavni grad Republike Irak trebao bi da postane uzor najboljih rješenja iz područja hortikulturno-krajolikog pejsažnog oblikovanja na tom području Azije. Smatram, da je boravak mr. Mihsina K. Mahmood-a bio uspješan i da je opravdao svoj boravak u našoj zemlji. mr. Josip Karavla |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 70 <-- 70 --> PDF |
ŠUMARSTVO U PODŽUPANI JI RIECKOJ GOD. 1880. Iz objelodanjenog izviešća podžupanijske oblasti riečke vadimo također šumarstva tičućih se podataka. Za pošumljenje krša, veli se, nastavljeni su pokusi, (?) te bje u kršu, nalazećem se u občinah Kraljevica, Hreljin, Crikvenica, Novi i Grobnik na ukupnom prostoru od 132 hektara: I. posijano sjemena: a) 200 kila pajasena (Ailanthus glandulosaj; b) 200 kila jasena (Fraxinus excelsior); c) 100 kila klena (Acer pseudo-platanus); d) 4 kila briesta (Ulmus campestris); e) 11 kila crnog bora (pinus austriaca); f) 1 kilo omorike (pinus picea); g) 1 kilo ariša (pinus larix); h) 1 kilo bagrena (Robinia pseudo-accacia); II. posadjeno biljaka: a) 10.000 kom. crnog bora (pinus austriaca); b) 10.000 kom. biclog bora (pinus sylvestris); c) 12.000 kom. omorike (pinus picea); d) 2.000 kom. koprića (celtis australis); e) 20.000 kom. bagrena (Robinia pseudo-accacia); f) 5.000 kom. briesta (Ulmus campestris); g) 2.544 kom. pojasena (Ailanthus glandulosa); h) 10.000 kom. jagnjeda (populus nigra); i) 12.000 kom. ruske vrbe (salbc uralensis). Posijano sjeme pokazalo je sliedeći uspjeh: Pajasenu su naškodile kobilice, koje su na milijune na nj došle, ali je ipak ostalo u Kraljevici i Novom neoštećenih biljaka. Jasen još nije niknuo, ali mu u jeseni sjeme bijaše zdravo i nabreknuto, te je sva nada, da će u proljeće niknuti, jer treba u tu svrhu dulje vremena. Klen, brijest, crni bor i bagrem liepo su nikli te stajahu u jeseni dobro. Posadjene pako biljke i to: crnog i bielog bora, omorike, bagrema, koprića, briesta, pajasena, jagnjeda i ruske vrbe u jeseni sve dobro, izim jagnjeda, koji je u grobničkom polju uzfalio, al se je zato liepo uzdržao u crikveničkoj obćini, u predjelih Pećica, Stronjina, Orehovik i Dobrovica kod Grižana, te se je nadati, da će biljke tamo, čim ojačaju, skršiti silu deruće vode u tamo.šnjm povećih vododerinah. Uslied ovih tečajem dvijuh već godina učinjenih pokusa osvjedočismo se, da u kršu nije probitačno raditi sjemenom, već biljkama, stoga su gojenje šumskih biljaka domoljubom, te ujedno požrtvovnom pomoći obćina dosele u Novom i Bribiru ustrojeni posebni šumski vrstovi, u kojih će se biljke iz sjemena gojiti te u krš presadjivati. Polučeni uspjeh ima se polag navoda izvještaja poglavito zahvaliti i sudjelovanju dotičneg g. župnika, obćinskih načelnika, ali i samomu pučanstvu. Prijavljeno je 1069 šumskih šteta, razpravljeno i sa 984 for. 92 nč. odštećeno. (ŠUMARSKI LIST, V/1881, sv. III, str. 152) |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 71 <-- 71 --> PDF |
AKTUALNO AKCIJA POŠUMLJAVANJA NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »KARLOVAC« 1981. GODINE Društvenim dogovorom za ostvarivanje »Programa pošumljavanja degradiranih šuma i nepošumljenih šumskih površina u SRH za razdoblje 1981 — 1985 god«, predviđena je površina od 75.000 ha. U izvršavanju ovako obimnog plana pošumljavanja Šumsko gospodarstvo »Karlovac« će pošumiti 4.500 ha bujadara i vriština i provesti konverziju na 500 ha degradiranih šuma. Ovako postavljeni plan traži hitno rješavanje osnovnih problema čije bi odlaganje dovelo u pitanje izvršenje plana. Problematika je slijedeća: a) Potreba hitnog uključivanja svih društvenih subjekata na području Zajednice općina Karlovac u akciju i požuriti osnivanje Odbora za provođenje akcije pošumljavanja; b) izrada Samoupravnih sporazuma za izvršenje programa pošumljavanja na nivou područja sa svim korisnicima drvne mase i Šumskog gospodarstva »Karlovac «; c) rješavanje pravno-imovinskih odnosa za površine namjenjene pošumljavanju; d) osiguranje financijskih sredstava za normalno provođenje akcije, e) osiguranje kvalitetnog sadnog materijala; i) osiguranje potrebne radne snage — vlastitih radnika, školske i rad. omladine, omladinske radne akcije, lovci, građani i dr., g) pravovremena izrada projekata za predviđanje površine. Što smo učinili u 1981. god, a što je potrebno učiniti u nastupajućem razdoblju? a) Na inicijativu Saveza inž. i tehn. šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Konferencije SSRNH izrađen je Program za provođenje akcije pošumljavanja degradiranih šuma i nepošumljenih šumskih površina na području SR Hrvatske. Socijalistički savez Zajednice općina Karlovac izradio je svoj Program akcije koji je dostavljen svim Konferencijama soc. saveza Općina radi izrade njihovog programa akcije pošumljivanja. U tu svrhu osnovan je na nivou Zajednica općina Karlovac, Odbor za provođenje društvene akcije pošumljavanja. Do sada su osnovani odbori u općini Duga Resa, Karlovac, Slunj, Jastrebarsko (Zaj. opć. Zagreb). U općinama Ozalj, Vojnić i Vrginmost odbori su u formiranju Kod izrada programa za provođenje akcije, osnivanja odbora bili su uključeni stručnjaci Šumskog gospodarstva »Karlovac«. Naši stručnjaci aktivni su učesnici u radu formiranih odbora. 477 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Za Skupštinu zajednica općina Karlovac sastavljen je informativni program pošumljavanja na području Šumskog gospodarstva »Karlovac« za razdoblje 1981 — 1985. god. O njemu je vođena rasprava i doneseni zaključci o prihvaćanju programa (studeni 1981. godine). b) Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava za proširenu biološku reprodukciju u okviru Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa prihvaćen je u svim OOUR-a Šumarskog gospodarstva »Karlovac«. Temeljem Samoupravnog sporazuma na nivou šumsko-prerađivačkog kompleksa SR Hrvatske je o proširenoj biološkoj reprodukciji na nivou područja (Šumsko gospodarstvo Karlovac) koji su, osim šumarstva, potpisali svi korisnici drvne mase sa našeg područja. c) Na području Šumskog gospodarstva površina bujadara i vriština i ostalih neobraslih površina iznosi oko 60.000 ha. One su uglavnom nepogodne za poljoprivrednu proizvodnju, ali se mogu koristiti za intenzivni uzgoj četinjača. Šumsko gospodarstvo je u posljetnom periodu podiglo već 3.500 ha kultura četinjača na bujadarama i vrištdnama. Te kulture već daju prve prihode u sitnoj ob lovini i celuloznom drvu provođenjem proreda. Neobrasle površine su većim dijelom pod upravom Skupština općina ili u privatnom vlasništvu, a manji dio je pod upravom Šumskog gospodarstva. Zbog toga je u toku jeseni 1980. godine uz pomoć Skupštine Zajednice općina Karlovac poduzeta akcija evidentiranja tih površina u svim Općinama i donošenju odluka o njihovoj namjeni. U Općinama su formirane komisije za razgraničenje poljoprivrednih od šumskih površina. Danas su svi svjesni da tako velike površine ne mogu dalje ostati neiskorištene. Teže će biti rješiti pošumljavanje privatnih površina koje čine veće suvisle komplekse bujadara i vriština ili se nalaze kao enklave i poluenklave unutar društvenog zemljišta. Za pošumljavanje privatnih površina postoji nekoliko prijedloga. Najbolje bi bilo privatnim vlasnicima osigurati sadnice, a da oni sami izvrše pošumljavanje. Onima koji neće sami pošumiti, trebalo bi to provesti na teret društvenih sredstava a uz primjenu Zakona o korištenju zemljišta. Pošumljivanje bujadara i vriština ima i šire značenje, zbog njihovog smještaja oko rijeke Kupe, Korane, Dobre i Mrežnice. U koliko se te površine počnu intenzivno pošumljavati zadržale bi se velike količine vode (cea 500 mil. ms) koja za vrijeme obilnijih kiša ugrožava stanovništvo i ostala dobra. Time bi se izbjegle i nepotrebne retencije i akumulacije u nizinskim hrastovim šumama. Za sređivanje pravno-imovinskih odnosa površina namjenjenih za pošumljavanje Šumsko gospodarstvo »Karlovac« je zaposlilo jednog geometra (novo radno mjesto). d) Pošumljavanje na području Gospodarstva počelo je u proljeće prema postavljenom planu za 1981. god. Računalo se, da će financijska sredstva po Samoupravnom sporazumu i Društvenom dogovoru biti normalno osigurana. Društveni dogovor do sada još nije prihvaćen od svih sudionika u dogovaranju, a Samoupravni sporazum prihvaćen je gotovo od svih sudionika šumsko-prerađivačkog kompleksa. 478 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Sredstva koja se formiraju po Sporazumu i Dogovoru ne mogu se trošiti u tekućoj godini, već se izdvajaju po završnom računu. To nam zadaje velike poteškoće u pokriću troškova koji su nastali za izvršeno pošumljavanje n 1981. godini. Stoga smo morali u jesen prekinuti akciju makar je bio osiguran sadni materijal i radna snaga (omladina, lovci i dr.), a dosadašnje troškove za pošumljavanje smo pokrili vlastitim sredstvima, akontacijama od prerađivačke industrije i dijelom kredita koji je osiguran preko banke za ŠORA — »Rakovica 81«. Za planiranje normalnog i kontinuiranog rada na pošumljavanju koji garantira i izvršenje srednjeročnog plana potrebno je: 1) potpisivanje Društvenog dogovora, 2) sredstva kvartalno izdvajati iz dohotka u tekućoj godini. e) Za izvršenje plana pošumljavanja u razdoblju 1981 — 1985. god. treba osigurati kvalitetan sadni materijal, koji bi bio što jeftiniji. Za ljetno pošumljavanje treba osigurati sadnice sa obloženim korjenom. Samo veliki mehanizirani rasadnici mogu proizvesti velike količne kvalitetnog i jeftinog sadnog materi- Jala -. Šumsko gospodarstvo »Karlovac« je u 1980. g. potpisalo Samoupravni sporazum sa Šumskim gospodarstvom Ogulin za dugoročnu proizvodnju sadnica različitih vrsta četinjača, na kojem će za naše potrebe proizvesti 1,000.000 školovanih sadnica godišnje. Osim toga u proceduri je dogovoranje i potpisivanje Samoupravnog sporazuma sa Šumarskim institutom u Jaski za proizvodnju sadnica u kontejnerima u količini od 1,600.000 biljaka godišnje. Te sadnice bi osigurale pošumljavanje u ljetnom periodu, jer je vrijeme u proljeće i jesen kratko za izvršenje predviđenog plana pošumljavanja. Ove količine sadnica bi nam osigurale 1000 ha pošumljavanja godišnje. Pošumljavanje u 1981. god. je izvršeno sadnicama četinjača iz rasadnika »Oštarije « Šumskog gospodarstva Ogulin. Za ljetno pošumljavanje sadnice u kontejnerima proizvedene su u rasadniku Bosansko Grahovo. ´ f) Organizacija rada na sadnji provodila se na klasičan način — normalnom radnom snagom. U sadnji je sudjelovala omladina odgojno-obrazovnih centara Karlovca, Duga Rese, Vojnića, Topuskog, Slunja kao i Osnovne škole iz Ozlja, Pribića, Vojnića, Vrginmosta, Duga Rese, Karlovca i dr. Školska omladina sadila je biljke u proljeće i jesen. Moramo odati priznanje omladini Srednjoškolskih centara i Osnovni škola, kao i njihovom rukovodstvu i nastavnicima na pomoći i razumjevanju koja su iskazali u ovogodišnjoj akciji. Vrlo zanimljiv prijedlog aktivna direktora srednjoškolskih centara u ovogodišnjoj akciji, a i za buduće, da se dio sati predmeta Proizvodno tehničkog odgoja realizira na akciji pošumljavanja. Obavezan proizvodni rad (praksa nakon U stupnja) također se može realizirati na pošumljavanju. Učenici III i IV stupnja na akciji pošumljavanja mogli bi raditi subotom i nedjeljom. Školska omladina je veliki radni potencijal koji se može koristiti za podizanje i njegu kultura. Na području Šumarije Rakovica u 1981. god. bila je organzirana Savezna omladinska radna akcija. Omladina je radila od 15. 06. do 28. 08. 1981. godine. To je bila prva omladinska radna akcija, koja je u SRH organizirana na pošumljavanje. Organizirala ju je Konferencija SSO Hrvatske i SSO Zajednice |