DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 5 <-- 5 --> PDF |
NAGRADE I PRIZNANJA ŠUMARSKIM STRUČNJACIMA U drugoj polovici minulog desetljeća više šumarskih stručnjaka, profesora Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, primilo je najveća priznanja za znanstveni rad koja dodjeljuje naša Republika. Nagrade za životno djelo i godišnje nagrade za znanstveni rad primili su prof, dr Milan A n d r o i ć, prof, dr Ivo H o r v a t, prof, dr Dušan K1 e p a c, izvanredni član JAZU, prof, dr Zlatko Vajda, i prof, dr Mirko V i d a k o vi ć, redovni član JAZU. Također nas je vrlo razveselilo kada je nagradu za životno djelo primio prof, dr Željko Kovačević , koji nije šumar, ali je kao dugogodišnji profesor iz entomologije na bivšem Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, sudjelovao u odgoju brojnih generaciji šumarskih inženjera. Ova priznanja našim drugovima i kolegama svjedoče o zavidnoj razini koju su postigli u šumarskoj znanosti i struci. Znanstveni domet nagrađenih upoređivan je, prilikom odluke o njenoj dodjeli, sa znanstvenom razinom mnogobrojnih predloženih kandidata iz srodnih područja i disciplina. Odluka da se ona dodjeli upravo njima izaziva kod nas poštovanje prema njihovim osobama, ali i veliku radost u spoznaji da ova struka, čiji smo i mi dio, ima tako istaknute pojedince. Ispunjava nas, nadalje, ponosom spoznaja da smo kao struka uspjeli, da nas se zamjećuje i nagrađuje. Redakcija »Šumarskog lista« čestita, u ime cjelokupne šumarske i drvoprerađivačke struke, svim nagrađenima i želi im još mnogo plodnih godina. Uspjeh koji su postigli nagrađeni drugovi u šumarskoj nauci i struci velik je naš, a prvenstveno njihov doprinos razvoju našeg samoupravnog socijalističkog društva. Naši znanstvenici koje u daljnjem opisu navodimo abecednim redom, nagrađeni su ovim vremenskim slijedom: — Prof. dr Zlatko Vajda, nagrada za životno djelo u 1975. godini — Prof. dr Željko Kovačević, nagrada za životno djelo u 1976. godini — Prof. dr Mirko Vidaković, redovni član JAZU, godišnja nagrada »Ruder Bošković« za prirodne znanosti u 1977. godini i nagrada za životno djelo u 1981. godini — Prof, dr Milan Androić, nagrada »Ruđer Bošković« za prirodne znanosti u 1978. godini — Prof. dr Dušan Klepac, izvanredni član JAZU, nagrada »Ruđer Bošković za prirodne znanosti u 1979. godini — Prof. dr Ivo Horvat, nagrada »Nikola Tesla« za tehničke znanosti u 1980. godini. Prije nego opišemo život i djela nagrađenih pojedinaca, potičemo mlađe znanstvenike i stručnjake da ustraju u naporima kako bi postigli ovaj najviši cilj, a onima koji su blizu ovog dometa, želimo što skoriji uspjeh. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prof. dr MILAN ANDROIĆ Prof. dr Milan Androić rođen je 1913. godine. Diplomirao je na Šumarskog odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1939. godine. Do godine 1949. radi kao šumarski stručnjak u više šumarskih institucija SR Hrvatske. Iste godine izabran je za asistenta na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu. Primjenjenu entomologiju specijalizira u Parizu školske godine 1952/53. Godine 1954. doktorira, a 1956. godine habilitira iz područja šumarske entomologije. Godine 1954. stiče Diplome de l´ßcole pratiquedes Hautes fitudes, Section de Sciences Naturelles (Sorbonne). Godine 1956. izabran je za sveučilišnog docenta, godine 1960. za izvanrenog, a 1964. godine za redovnog sveučilišta profesora. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i izvan njega obavljao je prof.dr Milan Androić niz vrlo odgovornih dužnosti. U dva navrata bio je dekan Šumarskog fakulteta, a u razdoblju od 1966 — 68. prorektor Zagrebačkog Sveučilišta. Osnivač i predstojnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu i kreator programa znanstvenog rada ovog Zavoda. Predstojnik je Katedre za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta te član Izvršnog odbora Nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta, gdje vrlo uspješno vodi brigu o stabilnosti fakultetskih šuma kao jednoj od najboljih mjera njihove zaštite. Prof. Androić je urednik »Šumarskog lista« od 1952 — 1962. godine, urednik Šumarske bibliografije II, Zagreb 1958., urednik edicije »Prvo jugoslavensko savjetovanje o zaštiti šuma«, Zagreb 1958., urednik (zajedno s prof. Neidhardtom) edicije Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860 — I960., te član redakcije mnogih znanstvenih i stručnih publikacija. Prof, dr Milan Androić bio je predsjednik Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske od 1960 — 1966. godine, predsjednik Saveza inženjera i tehničara Hrvatske od 1964 — 1968. godine, predsjednik Republičkog vijeća Narodne tehnike Hrvatske od 1971. do 1975. godine, predsjednik pokreta »Nauka mladima« SRH 1970. godine, predsjednik Jugoslavenskog društva za širenje naučnih saznanja »Nikola Tesla« od 1977. godine do danas, preci jednik Savjeta za odgoj, obrazovanje, znanost, fizičku i tehničku kutiui^ Rep. konf. SSRNH od 1974. do 1980. godine, član Komisije za obrazovanje i znanost CK SKH od 1968 — 1970. i dr. Znanstvena i stručna aktivnost prof, dr Milana Androića odvijala se kako u njegovoj užoj specijalnosti — Zaštiti šuma, posebno Šumarskoj entomologiji, tako i značajno izvan tog područja u smislu poimanja cjelovitosti |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 7 <-- 7 --> PDF |
šumskih ekosistema. Zahvaljujući svojoj erudiciji te mogućnosti poimanja i sintetiziranja ekosistemske šumarske problematike, inicira nove suvremene poglede o kompleksnosti i uzročnoj povezanosti faktora koji dovode do narušavanja stabilnosti šumskih sastojina. Ove Androićeve ideje prihvaća šumarska znanost i privreda te se istraživanja problema epidemijskog ugibanja pojedinih vrsta drveća naših šuma (sušenja hrasta, sušenje jele, sušenje bukve i dr.) odvijaju u tome smislu s puno uspjeha. Prof, dr Milan Androić objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova te brojne prikaze, recencije i dr. On je prvi u nas započeo neka fundamentalna istraživanja od praktičnog značenja za zaštitu šuma (hematologije insekata — posebno Lepidoptera) i jedan je od vodećih autoriteta u međunarodnim razmjerima u poznavanju značajnog štetnika borova (Thaumatopoca pitvocampa) koji se pojavljuje u zemljama Sredozemlja. Andro- ićeva opsežena studija o tom štetniku poznata je u zemlji i u inozemstvu te predstavlja jedinstven rad koji služi kao osnovica daljnjih istraživanja domaćih i stranih znanstvenika. Prof, dr Milan Androić jedan je od najboljih poznavaoca opasnog štetnika obične jele Argyresthia fundella, koji je jedan od uzroka sušenja jele u njenu arealu unutar ove Republike. Posebnu pažnju obratio je Androić biološkim metodama borbe protiv šumskih štetnika. Primjenom ovih metoda ne narušava se biološka ravnoteža u šumskom ekosistemu. U tome smislu utjecao je da se proizvede domaći biopreparat »Bactucal« koji je dao dobre rezultate u suzbijanju nekih glavnih šumskih štetnika. Znanstvena aktivnost prof, dr Milana Androića odvijala se i u vrlo obimnoj međunarodnoj suradnji. Mnoga značajna fundamentalna djela iz šumarske entomologije citiraju Androića. Veliku pažnju obratio je problematici krša, a na više znanstvenih skupova gdje se obrađuje to područje, daje raspravi osnovni ton. U više navrata sudjeluje kod donošenja programa znanstvenog rada u šumarstvu, te koordinira više znanstvenih projekata. Rad prof. Androića je toliko svestran i obiman da ga je nemoguće prikazati u skučenom prostoru koji nam stoji ovdje na raspolaganju. Mladoj generaciji znanstvenika i stručnjaka služio je kao uzor naučnog, stručnog, pedagoškog i društvenog djelovanja čiji obim je teško dostići. Radi svojeg velikog doprinosa šumarskoj znanosti, pedagoškom radu, unapređenju struke, te doprinosa razvoju našeg samoupravnog socijalističkog društva, primio je prof, dr Milan Androić republičku nagradu za značajnu znanstvenu djelatnost »Ruđcr Bošković« za 1978. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Prof. dr IVO HORVAT Prof. dr Ivo Horvat rođen je 1911. godine. Godine 1936. završio je na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu Sve - |; učilišta u Zagrebu studij šumarstva. Poslije završenog studija radi u Direkciji državnih šuma u Vinkovcima, a 1. siječnja 1938. godine izabran je za asistent Zavoda za uporabu šuma na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Doktorat šumarskih znanosti postigao je 1942. godine, a isti mu je priznat po Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 28. veljače 1948. godine.Godine 1948. habilitiran je, na temelju habilitacione radnje za sveučilišnog docenta. Za izvanrednog profesora izabran je 1952. godine, a za redovnog profesora 1955. godine. Prof. dr Ivo Horvat predavao je predmete »Tehnologija drva« i »Me hanička obrada drva« odnosno »Pilanska prerada drva« na Drvno-industrijskom odsjeku, te predmete »Tehnologija drva« i Prerada drva« na Šumarskom odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a kasnije Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na vlastitu molbu umirovljen je dana 30. lipnja 1978. godine. Godine 1952. boravi na stručnom usavršavanju u Engleskoj (Oxford, Princes Risborough), a godine 1953.U Njemačkoj(Reibek/Hamburg, Stuttgart, München). Tijekom 1959. i 1960. godine bio je na studiju modernih metoda prerade drva listača u SAD (Syracuse, N. Y.; New Haven, Coun, Carbondale, 111, Portland, Oreg., Seatle, Wash.; Madison, Wise, i dr.). U svojoj vrlo bogatoj znanstvenoj, stručnoj i nastavničkoj aktivnosti prof, dr Ivo Horvat napisao je preko šezdeset znanstvenih i stručnih radova, više knjiga i udžbenika i preko stotinu manjih informativnih članaka, prikaza i recenzija. Prof. dr Ivo Horvat potaknuo je osnivanje Drvno-tehnološkog odjela šumarskog fakulteta u Zagrebu i jedan je od organizatora nastave i znanstveno- istraživačkog rada spomenutog Odjela. Kao predstavnik Šumarskog fakulteta sudjeluje Ivo Horvat u radu međunarodnih konferencija za tehnologiju drva u: Sliač ČSSR (1957. g.). Geneve Švicarska (1961. g.) i Madison, SAD (1963. godine). Pored nastavničke, znanstvene i stručne aktivnosti prof, dr Ivo Horvat obavljao je, na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, odnosno na Šumskom fakultetu u Zagrebu, više vrlo odgovornih dužnosti. Godine 1956— —57. bio je dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, naredne školske godine prodekan, a godine 1961/62. ponovno dekan, ali ovaj puta novoosnova |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 9 <-- 9 --> PDF |
nog Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prof. Horvat bio je predsjednik Savjeta Šumarskog fakulteta u Zagrebu, član potkomisije za šumarstvo Jugoslavenske nacionalne komisije FAO, znanstveni suradnik i član šumarske sekcije Odjela za prirodne nauke JAZU i dr. Radi svojeg velikog doprinosa šumarskoj i drvno-tehnološkoj znanosti, nastavi i struci što je istovremeno doprinjelo razvoju naše samoupravne socijalističke zajednice, prof, dr Ivo Horvat primio je od ove Republike nagradu za značajnu znanstvenu djelatnost »Nikola Tesla« za 1980. godinu. Prof. dr DUŠAN KLEPAC Prof. dr Dušan Klepac rođen je 1917. godine u Gorskom Kotaru. Šumarske znanosti završio je 1939. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni stupanj doktora šumarskih znanosti stekao je na osnovi disertacije: »Uređivanje šuma uz oplodnu sječu«, koju je obranio 1951. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U školskoj godini 1951/52 bio na specijalizaciji u Francuskoj, a kasnije u SAD i drugim evropskim zemljama. Habilitirao je 1953. godine te je izabran za sveučilišnog docenta. Godine 1956. izabran je za izvanrednog profesora, a 1959. godine za redovnog profesora iz uređivanja šuma u kojem se zvanju nalazi i danas. Bio je prvi dekan novoosnovanog Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1960. godine. Ponovo je izabran za dekana godine 1973. Više godina stajao je na čelu Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu i po drugi puta je izabran za predsjednika Izvršnog odbora Nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Od 1956. do 1960. godine prof, dr Dušan Klepac bio je predstavnik SFR Jugoslavije u Komitetu za šumarstvo FAO-a i u Evropskoj komisiji za šume FAO-a. Godine 1964. i 1965. bio je predsjednik te Komisije. Od godine 1956. do danas vrlo je aktivan član Sekcije za istraživanje prirasta i uređivanje šuma Međunarodne unije šumarskih instituta (IUFRO), a na XVII Kongresu IUFRO u Japanu, izabran je za koordinatora te Sekcije. Kao ekspert FAO-a predavao je prof. Klepac 1966. i 1967. »Rast i prirast« na Univerzitetu u Chapingu gdje osniva i postdiplomski studij iz ovih područja šumarske znanosti. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Prof. dr Dušan Klepac glavni je urednik znanstvene edicije Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu »Glasnika za šumske pokuse«. Godine 1975. izabran je za člana suradnika, a godine 1977. za izvanrednog člana JAZU. Osim navedenih dužnosti prof. Klepac je obavljao i danas još uvijek obavlja niz značajnih funkcija u struci i društvu. Znanstveni rad prof, dr Dušana Klepca je vrlo obiman i odnosi se na tri područja — uređivanje šuma,, rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina šuma te zaštite čovjekova okoliša. Napisao je do danas više od 130 znanstvenih i stručnih radova, tri knjige i jedan priručnik. Veći dio Klepčevih radova objavljen je u našoj zemlji, dok je 19 njegovih radova publicirano u stranim znanstvenim edicijama. Prva knjiga prof, dr D. Klepca: »Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina«, naišla je na veliko priznaje kod nas d u svijetu, jer je originalna, te je prevedena na španjolski jezik (Chapingo 1976. Meksiko). Prof. Klepac je vrlo značajno utjecao na razvoj uređivanja šuma u nas. U tome području istražio je i pronašao nove formule za izračunavanje sječivih zahvata u šumama, kao i nove metode koje je prihvatila šumarska praksa u našoj zemlji. Današnje suvremeno uređivanje šuma nezamislivo je bez prisustva Klepca u ovom najznačajnijem području šumarske znanosti i prakse. Prof. dr Dušan Klepac došao je na Šumarski fakultet iz Šumarske privrede koja je u tom trenutku bila bremenita problemima i to naročito u području uređivanja šuma. Klepčevi istraživački radovi koji je kao erudita znanstvenik le istovremeno i praktičar, znao dobro postaviti, urodili su bogatim plodovima. Mnogi njegovi radovi prihvaćeni su u šumarskoj operativnoj službi. To su: Klepčeva brza metoda za određivanje prirasta, Tablice postotka prirast po Klepcu, Klepčeva formula za intenzitet sječe, Klepčeva formula za izračunavanje etata, Klepčeva normala za jelove i bukove šume i dr. »Vrlo značajan je nastavni rad prof, dr Dušana Klepca koji je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu vrlo znalački po njemu organiziran. Iako je područje uređivanja šuma i rasta i prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina vrlo kompleksan, studenti ga radi dobrih priprema u nastavi, dosta jednostavno savladavaju. Prof. dr Dušan Klepac slovi nadaleko kao izvrstan predavač, a dvorane u kojima on predaje su uvijek pune. Prof. Klepac je počasni član osnivač Akademije šumarskih znanosti u Meksiku, te dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenci. Prof. dr Dušan Klepac primio je, radi svog velikog doprinosa u šumarskoj znanosti, nastavi i praksi te doprinosa razvoju naše društvene zajednice republičku nagradu za značajnu znanstvenu djelatnost »Ruđer Bošković « iz područja prirodnih znanosti, za 1979. godinu. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prof. dr ŽELJKO KOVAČEVIĆ Prof. dr Željko Kovačević rođen je 6. prosinca 1893. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je prirodne nauke, doktorirao iz entomologije i postao redovni profesor iz zoologije i entomologije na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu. Kao nastavnik vezan je uz šumarsku struku od 1945 — 1958. godine kada slušačima Šumarskog odjela Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu predaje predmet »Šumarska entomologija «. Poslije diobe navedenog Fakulteta u Šumarski i Poljoprivredni fakultet prof. Kovačević radi u Zavodu za zaštitu šuma koji je osnovan na novom Šumarskom fakultetu. Iako čisti prirodoslovac, prof, dr Željko Kovačević posvećuje veći dio svoje znanstvene i stručne aktivnosti šumarskoj struci uz koju se veže intenzivnim bavljenjem problema šumarske entomologije. Gotovo svoj čitav aktivni život do odlaska u mirovinu 1. listopada 1964. godine, pa i kasnije, sve do danas, prof. Kovačević posvećuje istraživanju šumskih štetnika. On se prije svega bavi proučavanjem problema pojave gubara u našim šumama, istražuje njegovu biologiju i način suzbijanja i kod toga dolazi do punog izražaja njegova strpljivost i upornost. Prvi rad u kojem raspravlja o šumarskoj problematici objavljuje u »Šumarskom listu« 1924. godine pod naslovom: »Šumski požari i potkornjaci «, a njegova biološko-entomološka studija u »Šumarskom listu« 1928. godine pod naslovom: »Sušenje hrastova u Posavini« jedna je od prvih koja o tom problemu govori na biološko-znanstvenom temelju. U čitavom nizu svojih kasnijih radova, u znanstvenim napisima, stručnim raspravama, udžbenicima, referatima, prikazima, informativnim člancima i recenzijama kojih je objavio više stotina, prof, dr Željko Kovačević obrađuje šumarsko-entomološku problematiku. Osim doprinosa koji je dao zaštiti šuma vrlo značajan je i njegov prilog u zaštiti poljoprivrednih kultura i općenito u području zaštite bilja. Za svoj vrlo plodan znanstveni, pedagoški i stručni rad koji je doprinjeo razvoju znanosti te odgoju znanstvenih i stručnih kadrova, izgradnji našeg društva i socijalističke zajednice, prof, dr Željko Kovačević primio je nagradu za životno djelo SR Hrvatske u godini 1976. Našem cijenjenom i dragom profesoru želimo u njegovoj osamdeset i osmoj godišnjici da se još dugo bavi svojom entomologijom i da od njega i dalje primamo plodove iskustava neprocjenjive vrijednosti. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Prof. dr ZLATKO VAJDA Prof. dr Zlatko Vajda rođen je 1901. godine. Na Šumarskom odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1924. godine. Poslije postignute diplome šumarskog inženjera proveo je kao šumarski stručnjak u Ogulinu (1926 — 1940.), te u taksaciji Direkcije šuma u Zagrebu (1925. i 1941 — 45.). Godine 1932. uspješno je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: »Studija o prirodnom rasprostranjenju i rastu smreke u Gorskom Kotaru «, i na osnovi toga promoviran je za doktora šumarskih nauka Sveučilišta u Zagrebu. Bio je jedan od rijetkih doktora znanosti iz područja šumarstva koji je postignut iz privrede. Od godine 1945. do 1948. predaje honorarno zaštitu šuma na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Habili tira 1947. godine, postaje docent 1948.godine, izvanredni profesor 1952. godine. Osim zaštite šuma koju je predavao 56 semestara, predavao je prof. Vajda upravu šuma (1945 — 49.), lovnu privredu (1947 — 49.), meteorologiju i klimatologiju (1952. i 1953.), sve na Šumarskom odsjeku Polj. — šumarskog fakulteta, a uzgajanje sa zaštitom šum a (1953 — 58.) na Drvnoindustrijskom odjelu te od 1958. do odlaska u mirovinu 1972. godine predmet osnovne šumarstva na istom odsjeku novoosnovanog Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prof. Vajda obavljao je na fakultetu mnoge odgovorne dužnosti, bio je dekan i prodekan te predsjednik savjeta, član mnogih komisija i dr. Vajda je vanjski suradnik JAZU od 1949. godine, član stručnih društava, jedan od najmarljivijih suradnika »šumarskog lista«, član Savjetovdanog vijeća Instituta za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku, vanjski suradnik znanstvenih šumarskih institucija i dr. Prof. dr Zlatko Vajda objavio je do danas više od stopedeset napisa. Veći dio ovih brojnih radova odnosi se na znanstvene članke, studije i stručne radove. On redovito prati znanstveni i stručni razvoj šumarstva u drugim zemljama svijeta d prikazuje najznačajnije radove u stručnim časopisima. Ovi Vajdini prikazi su vrlo iscrpni i popraćeni znalačkim komentarom. Naročitu stručnu i znanstvenu vrijednost ima Vajdina knjiga »Nauka o zaštiti šuma« (1974.), a ovih dana predana je u tisak njegova nova knjiga »Integralna zaštita šuma«. U području zaštite šuma dao je prof. Vajda nove vidike i time postao priznat u svijetu i u nas. Mnogi značajni autori radova iz zaštite šuma u svijetu koriste Vajdina iskustva koja su bogata novim idejama i prak |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 13 <-- 13 --> PDF |
tičnim rješenjima. Prof. Vajda pripada u red skromnih i marljivih znanstvenih radnika. Njega je posao u nastavi, na knjizi u obradi članaka uvijek veselio i ispunjavao zadovoljstvom. Prof. dr Zlatko Vajda poletno radi i danas u svojoj osamdesetprvoj godini. Njegova fakultetska soba ispunjena je knjigama i terenskim podacima koje već više od deset godina obrađuje. Plod ovakva njegovog rada, od trenutka odlaska u mirovinu do danas, su dvije knjige i više stručnih i znanstvenih članaka. Mi mu posebno želimo još puno zdravlja i plodnog rada za dobrobit ove struke i naše društvene zajednice. Godine 1975. uručena mu je Republička nagrada za životno djelo za tu godinu. Prof. dr Zlatko Vajda je izuzetan primjer stručnjaka operativca koji je dao velik doprinos u šumarskoj znanosti i visokoškolskoj nastavi. Prof. dr Branimir Prpić |