DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 36 <-- 36 --> PDF |
uradili na osvajanju kraških goleti. Kad bi smo uzeli u račun one površine koje je za protekli period uništio požar, novoosnovane kulture bi se još više smanjivale. Razlozi za ovako male osvojene površine na kršu leži u činjenici što se sve do konca drugog svjetskog rata nije vodilo računa o socijalno-ekonomskim mogućnostima žitelja krša, te u načinu izvođenja radova na pošum- Ijavanju. Prva pošumljivanja, prema broju preživjelih biljaka, bila su vrlo slaba. U vremenu od 1879. god. do 1918. god. smatralo se velikim uspjehom ako je od posađenih biljaka preživjelo 30 — 35% (6). Period od 1918. god. do 1945. god., dakle period između dva svjetska rata i ratni period, dao je nešto bolje rezultate te se uspješnim pošumljivanjem smatralo ako nam je preživjelo 45 — 50% sadnica. Poratno razdoblje u samom početku također ima mali postotak preživjelih biljaka i kreće se od 50 — 57%. No šumarski stručnjaci poratnog vremena usavršavaju tehnologiju rada i uspjeh se kreće od 70 — 90%. Današnji stupanj tehničko-tehnološkog procesa rada na pošumljivanju krša garantira nam uspjeh od 90%, pa čak i 100%- ako se koristimo suvremenim dostignućima naše šumarske znanosti i prakse. RAD NA TERENU Pokusnu plohu na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR postavili smo u šumskom predjelu »ZATON«. Ploha je osnovana na tipičnom krškom terenu. Ovakav teren možemo svrstati u kategoriju 4 — 5 (10), što će reći da su edafske prilike veoma teške. Površina plohe iznosi 1 ha, dimenzije 100 x 100 m. Ploha je tz. »LATINSKI KVADRAT«, što nam omogućuje praćenje i statističku obradu podataka. Plan pokusa donosimo u prilogu, a iz njega se vidi raspored sadnje po vrstama i načinu rada. Ploha je razdjeljena u 16 jednakih polja na kojima su kopane rupe dimenzija 40 x 40 x 40 cm. U iskopane rupe, prema planu pokusa, sadili smo alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i primorski bor (Pinus maritima Mill.) sa sadnicama uzgojenim u polietilenskim cijevima promjera 6,3 cm, a visine 28 cm. Debljina stijenki polietilenske cijevi iznosila je 0,05 mm. Tuljci su punjeni sa zemljom crvenicom i stajskim gnojem u omjeru 80 : 20. Zemlja i gnoj dobro su izmješani i tom smjesom punjeni su tuljci. U tim tuljcima, politetilenskim cijevima, uzgojene su sadnice alepskog i primorskog bora i u času sadnje bile su stare 1 godinu dana. Iste vrste uzgojene su u rasadniku na klasičan način, bez tuljaka, te smo s njima izvršili sadnju. Starost ovih biljaka bila je također 1 godina. Dakle, sadnja na terenu je vršena s navedenim vrstama na klasičan način i sadnicama uzgojenim u tuljcima. (Vidi plan pokusa) Alepski bor sađen je u polietilenskim cijevima, tuljcima, odnosno kontenjerima i tom tehnikom je zasađeno 255 sadnica, tretiranje »C«. Klasičnom sadnjom zasađeno je alepskog bora 254 sadnice, tretiranje »A«. Primorski bor je zasađen u polietilenskim cijevima 250 sadnica tretiranje »D« i klasično proizvodenim sadnicima 253 biljke tretiranje »B«. Na cijelom hektaru zasađeno je 1012 biljaka, od čega 1/2 otpada na alepski bor za druga 1/2 na primorski bor. 442 |