DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 36     <-- 36 -->        PDF

uradili na osvajanju kraških goleti. Kad bi smo uzeli u račun one površine
koje je za protekli period uništio požar, novoosnovane kulture bi se
još više smanjivale.


Razlozi za ovako male osvojene površine na kršu leži u činjenici što
se sve do konca drugog svjetskog rata nije vodilo računa o socijalno-ekonomskim
mogućnostima žitelja krša, te u načinu izvođenja radova na pošum-
Ijavanju.


Prva pošumljivanja, prema broju preživjelih biljaka, bila su vrlo slaba.
U vremenu od 1879. god. do 1918. god. smatralo se velikim uspjehom ako
je od posađenih biljaka preživjelo 30 — 35% (6). Period od 1918. god. do
1945. god., dakle period između dva svjetska rata i ratni period, dao je
nešto bolje rezultate te se uspješnim pošumljivanjem smatralo ako nam je
preživjelo 45 — 50% sadnica. Poratno razdoblje u samom početku također
ima mali postotak preživjelih biljaka i kreće se od 50 — 57%. No šumarski
stručnjaci poratnog vremena usavršavaju tehnologiju rada i uspjeh se kreće
od 70 — 90%. Današnji stupanj tehničko-tehnološkog procesa rada na pošumljivanju
krša garantira nam uspjeh od 90%, pa čak i 100%- ako se koristimo
suvremenim dostignućima naše šumarske znanosti i prakse.


RAD NA TERENU


Pokusnu plohu na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR
postavili smo u šumskom predjelu »ZATON«. Ploha je osnovana na
tipičnom krškom terenu. Ovakav teren možemo svrstati u kategoriju 4 — 5
(10), što će reći da su edafske prilike veoma teške. Površina plohe iznosi
1 ha, dimenzije 100 x 100 m. Ploha je tz. »LATINSKI KVADRAT«, što
nam omogućuje praćenje i statističku obradu podataka. Plan pokusa donosimo
u prilogu, a iz njega se vidi raspored sadnje po vrstama i načinu rada.
Ploha je razdjeljena u 16 jednakih polja na kojima su kopane rupe dimenzija
40 x 40 x 40 cm. U iskopane rupe, prema planu pokusa, sadili smo
alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i primorski bor (Pinus maritima Mill.)
sa sadnicama uzgojenim u polietilenskim cijevima promjera 6,3 cm, a visine
28 cm. Debljina stijenki polietilenske cijevi iznosila je 0,05 mm. Tuljci su
punjeni sa zemljom crvenicom i stajskim gnojem u omjeru 80 : 20. Zemlja
i gnoj dobro su izmješani i tom smjesom punjeni su tuljci. U tim tuljcima,
politetilenskim cijevima, uzgojene su sadnice alepskog i primorskog bora
i u času sadnje bile su stare 1 godinu dana. Iste vrste uzgojene su u rasadniku
na klasičan način, bez tuljaka, te smo s njima izvršili sadnju. Starost
ovih biljaka bila je također 1 godina. Dakle, sadnja na terenu je vršena s
navedenim vrstama na klasičan način i sadnicama uzgojenim u tuljcima. (Vidi
plan pokusa)


Alepski bor sađen je u polietilenskim cijevima, tuljcima, odnosno kontenjerima
i tom tehnikom je zasađeno 255 sadnica, tretiranje »C«. Klasičnom
sadnjom zasađeno je alepskog bora 254 sadnice, tretiranje »A«.


Primorski bor je zasađen u polietilenskim cijevima 250 sadnica tretiranje
»D« i klasično proizvodenim sadnicima 253 biljke tretiranje »B«.
Na cijelom hektaru zasađeno je 1012 biljaka, od čega 1/2 otpada na alepski
bor za druga 1/2 na primorski bor.


442