DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Sum. list 105:427—1981 REZULTATI POKUSNE SADNJE BILJAKA ALEPSKOG I PRIMORSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS Mili. i P. MARITIMA Dur.) GOLOG KORIJENA I U POLIETILENSKIM TULJCIMA Mr. Ante TOMAŠEVIĆ, dipl. inž. šum. Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. U radu su iznijeti rezultati pokusne sadnje alepskog i primorskog bora za obje vrste s biljkama golog korijenja (klasična sadnja) i s biljkama uzgojenim u polietilenskim tuljcima. Pokus je pokazao prednost sadnje biljaka uzgojenih u polietilenskim truljcima ne samo po uspjehu primanja nego i po prirastu tokom prvih 5 godina, (op) UVOD Komparativna pošumljivanja klasičnog sadnjom u polietilenskim cijevima obavili smo na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR, šumski predjel »ZATON« 1975. god. Ova istraživanja imala su za cilj da se utvrdi razlika uspjeha pošumnjivanja, odnosno preživljavanja presađenih biljaka te razlike visinskog prirasta u periodu 1975 — 1979. god., dakle kroz razdoblje od pet vegetacijskih perioda. Pokus je postavljen zahvaljujući susretljivosti i razumjevanju ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR, pa ovom prilikom toplo zahvaljujem svim radnim ljudima ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR. Posebno bi zahvalio kolegama šumarskim tehničarima ŠIMI BAKOVIĆU i DUJI TURORU, koji su mi pomagali kod terenskih radova. Kod statističke obrade podataka pomagao mi je kolega ing. NIKOLA LUKIĆ te i njemu zahvaljem na pomoći. Kada govorimo o pošumljivanju krša moramo se podsjetiti da je organizirani rad na tom plemenitom i korisnom poslu započeo još u prošlom vijeku, tj. 7. svibnja 1878. god., kada je u SENJU osnovano »NADZORNIŠTVO ZA POŠUMLJIVANJE KRŠA«. Od tog dana pa sve do današnjih dana ovaj pionirski rad odvijao se vrlo stidljivo, gledamo li to kroz površinu koju smo kroz cijelo jedno stoljeće pošumili. Prema A. HORVATU (6) za 80 godina rada na pošumljivanju krša uspjelo se pošumiti samo 1,05% krša Jugoslavije. Pod predpostavkom da smo i narednih dvadeset godina pošumljivali istim tempom, tada bi smo za 100 godina rada pošumili svega 1,3% krša. Ovaj podatak nam govori da smo za proteklih 100 godina veoma malo |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 36 <-- 36 --> PDF |
uradili na osvajanju kraških goleti. Kad bi smo uzeli u račun one površine koje je za protekli period uništio požar, novoosnovane kulture bi se još više smanjivale. Razlozi za ovako male osvojene površine na kršu leži u činjenici što se sve do konca drugog svjetskog rata nije vodilo računa o socijalno-ekonomskim mogućnostima žitelja krša, te u načinu izvođenja radova na pošum- Ijavanju. Prva pošumljivanja, prema broju preživjelih biljaka, bila su vrlo slaba. U vremenu od 1879. god. do 1918. god. smatralo se velikim uspjehom ako je od posađenih biljaka preživjelo 30 — 35% (6). Period od 1918. god. do 1945. god., dakle period između dva svjetska rata i ratni period, dao je nešto bolje rezultate te se uspješnim pošumljivanjem smatralo ako nam je preživjelo 45 — 50% sadnica. Poratno razdoblje u samom početku također ima mali postotak preživjelih biljaka i kreće se od 50 — 57%. No šumarski stručnjaci poratnog vremena usavršavaju tehnologiju rada i uspjeh se kreće od 70 — 90%. Današnji stupanj tehničko-tehnološkog procesa rada na pošumljivanju krša garantira nam uspjeh od 90%, pa čak i 100%- ako se koristimo suvremenim dostignućima naše šumarske znanosti i prakse. RAD NA TERENU Pokusnu plohu na području ŠUMSKOG GOSPODARSTVA »ZADAR« ZADAR postavili smo u šumskom predjelu »ZATON«. Ploha je osnovana na tipičnom krškom terenu. Ovakav teren možemo svrstati u kategoriju 4 — 5 (10), što će reći da su edafske prilike veoma teške. Površina plohe iznosi 1 ha, dimenzije 100 x 100 m. Ploha je tz. »LATINSKI KVADRAT«, što nam omogućuje praćenje i statističku obradu podataka. Plan pokusa donosimo u prilogu, a iz njega se vidi raspored sadnje po vrstama i načinu rada. Ploha je razdjeljena u 16 jednakih polja na kojima su kopane rupe dimenzija 40 x 40 x 40 cm. U iskopane rupe, prema planu pokusa, sadili smo alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i primorski bor (Pinus maritima Mill.) sa sadnicama uzgojenim u polietilenskim cijevima promjera 6,3 cm, a visine 28 cm. Debljina stijenki polietilenske cijevi iznosila je 0,05 mm. Tuljci su punjeni sa zemljom crvenicom i stajskim gnojem u omjeru 80 : 20. Zemlja i gnoj dobro su izmješani i tom smjesom punjeni su tuljci. U tim tuljcima, politetilenskim cijevima, uzgojene su sadnice alepskog i primorskog bora i u času sadnje bile su stare 1 godinu dana. Iste vrste uzgojene su u rasadniku na klasičan način, bez tuljaka, te smo s njima izvršili sadnju. Starost ovih biljaka bila je također 1 godina. Dakle, sadnja na terenu je vršena s navedenim vrstama na klasičan način i sadnicama uzgojenim u tuljcima. (Vidi plan pokusa) Alepski bor sađen je u polietilenskim cijevima, tuljcima, odnosno kontenjerima i tom tehnikom je zasađeno 255 sadnica, tretiranje »C«. Klasičnom sadnjom zasađeno je alepskog bora 254 sadnice, tretiranje »A«. Primorski bor je zasađen u polietilenskim cijevima 250 sadnica tretiranje »D« i klasično proizvodenim sadnicima 253 biljke tretiranje »B«. Na cijelom hektaru zasađeno je 1012 biljaka, od čega 1/2 otpada na alepski bor za druga 1/2 na primorski bor. 442 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 37 <-- 37 --> PDF |
^o vrstna /A^ifTJLtf/LO / ;ČOOOO /WJsiina saci/ya ++ Sadnja pnmorsAo
|
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 38 <-- 38 --> PDF |
POSTOTAK PRIMLJENOSTI SADNICA Tabela 1 vrsta godina A B C D Poč. stanje III . 1975 0,992 0,988 0,996 0,976 1975 0,785 0,133 0,984 0,898 1976 0,769 0,133 0,976 0,875 1977 0,766 0,125 0,972 0,871 1978 0,766 0,125 0,972 0,871 1979 0,766 0,125 0,972 0,871 LEGENDA A * klasična sadnja alepskog bora B « klasična sadnja primorskog bora C - sadnja alepskog bora u polietilenskim cijevima D » sadnja primorskog bora u polietilenskim cijevima i ioo inv´ — flraf ,o 1 so ...: . -,—.;;, .\X ,! 1 ___ 1 _ -i— . — - ^ B ;—i—__ » 1975 1976 1977 1978 1979 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 39 <-- 39 --> PDF |
VISINSKI PRIRAST Tabela 2 Graf 2 v v r »t a godina^ A B C . :: D 1975 6,875 3,950 13,4 75 5,775 1976 25,675 10,925 38,200 15,450 1977 34,100 17,125 42,375 23,700 19 78 48,400 26,975 49,475 30,325 19 79 36,700 31,650 40,9 50 48,000 LEGENDA A B klasična sadnja alepskog bora B _ klasične sadnja primorskog bora - C = sadnja alepskog bora u polietilanskim cijevima D = sadnja primorskog bora u polietilenskim cijevima ih(cm) Grsf Z SC A0 30 20 10 tS75 1975 1976 1ST? 1979 Princip »LATINSKOG KVADRATA« sastoji se u tome da u jednom redu i koloni ploha jedno tretiranje srećemo samo jednom. Na taj način najbolje izbjegavamo eventualne nejednakosti tla i druge ekološke čimbenike, te se predpostavlja da je svako tretiranje imalo podjednake uvjete na terenu. Ovakav način postavljanja pokusa omogućuje nam uspoređivanje uspjeha |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 40 <-- 40 --> PDF |
preživljavanje posađenih biljaka kao i praćenje visinskog razvoja za svako tretiranje, što je i bila svrha ovog istraživanja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Nakon petogodišnjih opažanja i mjerenja na terenu dobili smo rezultate primljenosti, preživjelih sadnica, i njihovog visinskog prirasta. U tablici Itgtnda: i A - klasična, sadnja a laps kog bora B C klaaična sadnja primorskog borasadnja altpskog bora u poliatilanakim eijevina E sadnja primorskog bora u pollstllsnskin cljsvima — Graf J ISO IX 00 «0 0! *7ć 1377 «73 «73 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 41 <-- 41 --> PDF |
1. i graf 1. prikazujemo postotke preživjelih biljaka za svako tretiranje za period od pet godina (1975 — 79. god.). U tablici 2. i graf. 2. donosimo tabelarni i grafički prikaz visinskog prirasta za svako tretiranje, dok u tablici 3. graf. 3. prikazujemo broj primljenih, odnosno preživjelih, biljaka za svako tretiranje i za svaku godinu istraživanja. BROJ PREŽIVJELIH SADNICA U POKUSU PO GODINAMA Tablica 3 vrsta godina A B C D Poč. stanje III. 1975. 254 253 255 230 1975 201 34 252 230 1976 197 34 250 224 1977 196 32 249 223 1978 196 32 249 223 1979 196 32 249 223 Iz navedenih tabelarnih i grafičkim prikaza uočavamo da je sadnja alepskog bora u poletilenskim ciljevima (kontenjerima) dala najbolje rezultate, tretiranje »C«, gdje je broj preživjelih biljaka iznosio 97,2% na koncu pete vegetacije. Mortalitet je bio vrlo malen i iznosio je tek 2,80%. Klasična sadnja alepskog bora, tretiranje »A« dala je slabije rezultate u pogledu preživljavanja zasađenih biljaka. Ovim načinom rada polučili smo uspjeh od 76,6% na koncu pete vegetacije, dok je mortalitet iznosio 23,40%. Sadnja primorskog bora u tuljcima omogućila je uspjeh u preživljavanju posađenih biljaka sa 87,10% na kraju pete vegetacije, dok je mortalitet iznosio 12,90°/o. Tretiranje »D«. Sadnja primorskog bora na klasičan način tj. s golim žiljem, dala je vrlo slabe rezultate i tu je preživjelo tek 12,5% na kraju pete vegetacije. Mortalitet je dakle bio vrlo visok i iznosio je čak 87,50%. Tretiranje »B«. STATISTIČKA ANALIZA POKUSA U LATINSKOM KVADRATU Prikaz prosječnog visinskog prirasta po redovima i kolonama Tablica 4 Red I II Kolona III IV Ukupno redovi (Tr) h 1. 30,9 22,0 36,8 18,7 108,4 2. 21,4 34,4 30,3 243 110,4 3. 25,7 30,9 22,4 35,9 114,9 4. 40,3 17,7 26,2 28,7 112,9 Ukupno kolone 118,3 105,0 115,7 107,6 446,6 (T0) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Prikaz visinskog prirasta po tretiranjima* i redovima Tablica 5 Tretiranje* Red Tretiranja Sredina I II III IV ukupno (Tt) Tretiranja h A 30,9 30,3 30,9 28,7 120,8 30,20 B 18,7 21,4 22,4 17,7 80,2 20,05 36,8 34,4 35,9 40,3 147,4 36,85 c: D 22,0 24,3 25,7 26,2 98,2 24,55 446,6 (T) Tretiranja predstavljaju vrstu drveća i način sadnje. Analiza varijance Tablica 6 rt —i C § ´S n 3 ß ´S li Suma kvadrata (SK) Srednje kvadratno odstupanje (SKO) rt Tablični F 3C ča ** 5 % l°/o N C/3 cn Ukupno 15 680,300 Redovi (blokovi) 3 6,065 2,022 1,11 4,76 9,78 Kolone 3 30,315 10,105 5,53 4,76 9,78 Tretiranja 3 632,950 210,983 115,42 4,76 9,78 Pogreška 6 10,970 1,828 Da bi se ustanovilo koja se vrsta i koji način sadnje signifikantno razlikuju, proveden je Duncan-ov test. Podaci tog testa nalaze se u tabl. 7. Duncan-ov test Tablica 7 ss. M55 rt M~ rt O O ßü 0. of C — B 16,8 4 2,01 (sig.) 3,12 (sig.) C — D 12,3 3 1,98 (sig.) 3,04 (sig.) C — A 6,7 2 1,91 (sig.) 2,89 (sig.) A — B 10,2 3 1,98 (sig.) 3,04 (sig.) A — D 5,7 2 1,91 (sig.) 2,89 (sig.) D — B 4,5 2 1,91 (sig.) 2,89 (sig.) |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Iz svega iznijetog može se zaključiti slijedeće: — Analizom varijance latinskog kvadrata vidljiva je velika signifikantna razlika između tretiranja, — Duncan-ov test nam pokazuje signifikantne razlike između obiju vrsta i oba načina sadnje, a može se uočiti da je tretiranje C (alepski bor u tuljcima) dalo najbolje rezultate primljenosti sadnica i visinskog prirasta. Što se tiče visinskog prirasta alpeskog i primorskog bora (tabela 2. graf.2.) uočavamo da je visinski prirast najbolji kod alepskog bora sađenog u polietilenskim cijevima. Posebno pada u oči da je u prve tri godine života očita razlika između visinskog prirasta biljaka posađenih u polietilenskim cijevima i biljaka posađenh na klasičan način, s golim žiljem. Nadalje je evidentno, da su se biljke posađene u polietilenskim cijevima brže snašle u novoj sredini te da i nakon pete vegetacije prednjače u visinskom prirastu. U našem pokusu kulminacija visinskog prirasta alepskog bora bila je u čevrtoj vegetaciji za obje tehnike rada, što je za predpostaviti vezano uz biološka svojstva ove vrste. Primorski bor zaostaje u visinskom prirastu kod obe tehnike rada u odnosu na alepski bor za prvih pet vegetacionih perioda, no međutim iz našeg pokusa proizlazi da kod ove vrste još nije nastupila kulminacija visinskog prirasta, što također dovodimo u vezu s biološkim osobinama ove vrste. I kod primorskog bora tehnika pošumljivanja u polietilenskim cijevima, kontenjerima, pokazala se je kao bolji način rada i prema postotku preživjelih sadnica i prema visinskog prirasta. Sigurno je, da će doći do izjednačenja visinskog rasta obiju vrsta u našem pokusu obzirom na tehniku sadnje, no za pionirske radove na pošumljivanju krša i uopće za pošumljivanje od velike je važnosti da baš u prvim godinama života sadnica brzo starta, jer joj to garantira i veće izglede da se održi na životu u veoma nepovoljnim klimatskim i edafskim prilikama kakove vladaju na kršu. Ako bi smo se pitali zašto je to tako, tada možemo reći da biljke sađene u polietilenskim cijevima (kontenjerima) posađene na teren ne trpe »ŠOK« i ne gube vrijeme za adaptaciju na nove uvjete sredine. Drugim riječima rast nadzemnog i podzemenog dijela biljke se ne prekida, što nije slučaj s biljkama sađenim klasičnim načinom, dakle s golim žilama. ZAKLJUČCI Prema dobivenim rezultatima na terenu, te nakon statističke obrade terenskih podataka možemo izvući i neke zaključke, a to su: — Pošumljivanja na kršu, a sigurno i na drugim terenima, poželjno je vršiti u kontenjerima, baliranim sadnicama, a izbjegavati sadnju s golim žiljnim sistemom, tz. klasičnu sadnju. — Iz naših rezultata evidentno je da je postotak preživjelih biljaka posađenih u poletilenskim cijevima i alepskog bora i primorskog bora daleko veći od sadnje s golim žilama. — I razvoj biljaka u visinu za prvih pet vegetacionih perioda nedvojbeno govori u prilog sadnje u polietilenskim cijevima. — Kako kontenjerska sadnja kod nas zauzima sve više maha, nužno je ispitati, tj. istražiti, oblik i veličinu kontenjera za područje našeg krša, jer 449 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 44 <-- 44 --> PDF |
su kontenjeri sjevernih tehnologija prilagođeni posve drugim klimatskim uvjetima. — Nameće se potreba da se istraži mogućnost primjene mehanizacije kod pošumljivanja krša, jer je moderna tehnologija obrade tla na kršu u poljoprivredne svrhe pokazala da za to postoje mogućnosti. — Pristupiti planskom uzgoju sadnog materijala, primjenom suvremene tehnologije za industrijsku proizvodnju sadnica. LITERATURA 1. Balen , J. Naš goli krš, gospodarska pitanja s naročitim obzirom na pošumljavanje, Zagreb 1931. 2. F A 0 : Les methodes de platantions forestieres en zones arides, Roma 1957. 3. Horvat , A.: Neki problemi i nedostaci pri ipošumljavanju, Narodne država, ožujak 1948. 4. Horvat , A.: O gustoći sadnje na degradiranom kršu, napose o alepskom boru, Šum .list, 1951, str. 8—10. 5. Horvat , A.: Osvrt na tehniku pošumljavanja degradiranih površina sadnjom biljaka i perspektive njezinog razvoja. Šum. list, 1961, str. 5—6. 6. Horvat , A.: Melioracije degradiranih šumskih terena svezak I KRŠ, Zagreb 1965. (skripta). 7. Jedi o w ski, D.: Tuljci od politetilena za uzgoj sadnica. Šum. list, 1961, br. 1—2. 8. Klepac , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojtuna. Zagreb, 1963. 9. P i š k o r i ć, 0. Pošumljavanje krša (skripta Srednje šumarske škole za krš u Splitu), Split, 1957. 10. Piškorić , O.: Splitski normativi za radove na pošumljavanju krša. Šum. list 1961, br. 1—2. 11. Pranjić , A.: Biometrika, (skripta), Zagreb 1979. 12. Prodan , M.: Forstliche Biometrie, München, 1961. 13. Steel , G. D. — Torrie , J. H.: Principles and procedures of statistics, New York 1960. 14. Š a f a r, J.: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1963. The Results of Experimental Planting Aleppo Pine and Cluster Pine (Pinus halepensis Mill, and Pinus maritima Dur.) of Naked Roots an in the Polyethylen Bags Summary The author discusses the results of experimental planting Aleppo pine and Cluster pine (Pinus halepensis Mill, and P. maritima Dur.) of naked roots (the classic method of planting) and in the Polyethylen bags (containers). The experiment was carried out according to the principle of »Latin square«. The Cluster pine was planted under »A« using the classic planting method, and under »C« in the Polyethylen containers. Table and figure 1 show the survival of plants, expressed in percentages, in the time-span 1970 — 1979. Table and figure 2 show an average height increment. This experiment proved that the survival of plants was more successful and the height increment bigger in the Polyethylen bags during the first five years. |