DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Ako bi se ispunile pretpostavke koje smo naveli u odsječku 4. i ako bi usvojili npr. varijantu razvoja koju smo ukratko opisali u odsječku 3. dobili bi optimaliziran razvoj kojeg za 1985. godinu prikazujemo u tablici 4 u obliku input-output modela cjelokupne privrede. Ne treba isticati da bi za industriju to bio novi poticaj da se uključi u međunarodnu podjelu rada, što je moguće međutim samo ako ima visokokvalitetnu proizvodnju, koja je u cijenama konkurentna, te u svim drugim uvjetima, uključujući složenije odnose od kupoprodajnih. Posebno su tu velike šanse kod razmjene sa zemljama u razvoju, iako prema istraživanjima, postoje ozbiljne mogućnosti za razvoj intenzivne razmjene s razvijenim industrijskim zemljama, posebno u Evropi. U Tablici 4 prikazani rezultati istraživanja prikazuju u sektoru »Ostala industrija« sve industrijske grane osim pilanarstva, proizvodnje drvnih ploča, finalne prerade drva, proizvodnje celuloze, papira i prerade papira, koje smo sektore izdvojili zbog posebnog interesa istraživanja realnih razvojnih mogućnosti šumskoprerađivačke reprodukcijske cjeline. U sektoru »Ostale djelatnosti« su osim šumarstva sadržane sve ostale proizvodne djelatnosti osim industrije. Mi smo u istraživanjima međutim ispitali svaku granu posebno, ali prikaz je jednostavniji i pregledniji u manjoj tablici. Na prvi pogled rezultati izgledaju nevjerojatni, što je i razumljivo, ako uvažimo dosadašnje performanse privrede. U Tablici 4 su prikazani rezultati dobiveni iz modela input-output, kombinirani s ekonometrijskim istraživanjima kod predskazivanja razvoja privrede, uzevši u obzir velik broj endogenih i egzogenih varijabli kod formuliranja makromodela. Kod potrošnje su procjene vršene također pomoću funkcija tražnje za osobnu potrošnju, opća potrošanja procjenjivana je kao sastavni dio makro-ekonomskog modela, investicije su također procjenjene iz makromodela, a izvoz je procjenjivan na temelju izvozno-uvoznog input-output modela za neke evropske zemlje te USA, dok su druge procijenjene skupno. 6. OSTALI RESURSI Od ostalih neophodnih resursa koji su na raspolagnju ili ih treba stvarati u šumsko-prerađivačkoj reprodukcijskoj cjelini u prvom redu su kadrovi i njihova stručnost. Kapaciteti u preradi drva, mehaničkoj i kemijskoj, iskorišteni su svega oko dvije trećine, prema nekim ocjenama i niže. Iz toga bi se moglo zaključiti da postojeći stručni kadar isto tako nije u potpunosti iskorišten, da ima mjesta povećanju proizvodnje, izvoza i povećanju proizvodnje, izvoza i povećanju proizvodnosti živog ljudskog rada. Ako bi u kraćem vremenu bile ispunjene pretpostavke koje smo naveli u odsječku 4., pojavit će se najvjerojatnije potrebe za bolje obrazovnim kadrom iz područja dizajna, marketinga, komercijalnih djelatnosti i ekonomista šumara i ekonomista- drvnoindustrijskih stručnjaka, koji su educirani na području ekonomike poslovanja, optimizacije tehnoloških procesa, istraživanja tržišta, razvoja proizvoda i si. Na sreću međutim, kapaciteti naših fakulteta i visokih škola su takvi, da mogu u prvo vrijeme postdiplomskom nastavom, a s vremenom i u dodiplomskoj nastavi obrazovati potrebne kadrove u relativno kratkom 437 |