DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 29 <-- 29 --> PDF |
se odražava dugo vremena iza kako su prestale djelovati sile koje su je predodredile, i očituje se u sporom prilagođivanju na strukturnu usklađenost koju valja postići kada sistem ekonomskih mjera počne favorizirati dugoročnost, visoku i kvalitetnu proizvodnju i objektivizira mjerila proizvodnosti i raspodjele. S tim se je u modelu računalo. Sistem zaštite domaće proizvodnje danas je elaboriran upravo do absurda. Zaštićeno je sve i sva, i u neku ruku je to bilo kompenzacijom udruženom radu, koji nije imao mnogo toga reći, da bar nije morao, kada već vegetira, strahovati od konkurencije. Zaštita domaće proizvodnje mora biti naglašenija tamo gdje je mnogo međusobno konkurirajućih proizvođača jednog ili substitutnih proizvoda, manja ili nikakva, gdje je broj proizvođača malen ili gdje je samo jedan. Samo slobodna utakmica među samoupravno organiziranim proizvođačima može podslicati veću proizvodnju i proizvodnost rada. Pretpostavka da se to ostvari je da udruženi rad jedini može donositi investicijske odluke, jer ako to u ime njega donese netko drugi, udruženi je rad taj koji snosi posljedice ako su te odluke ekonomski neopravdane, i samoupravljanje postaje negacijom. Slobodno konkurirajući proizvođači, uslijed djelovanja zakona ponude i tražnje na tržištu veoma brzo ograničavaju cijene svojih proizvoda na razinu koja je opravdana s obzirom na društveno potreban rad. Kontrola cijena, izvan udruženog rada, preuzimajući na sebe određivanje cijena, oslobađa udruženi rad odgovornosti za poslovni neuspjeh. Udruženi rad najbolje poznaje tržišne prilike, ukupan volumen tražnje koji mu može pripasti uz određene uvjete. Miješanje na tržištu izvan udruženog rada može doprinjeti samo poremećajima, koji obvezuju da se provode mjere saniranja, otpisivanja poreza, povećanja volumena kredita za određene robe i si., što doprinoi kratkoročnosti u orijentaciji, a kratkoročna tržišna orijentacija doprinosi poslovnim odlukama koje najčešće nisu optimalne, i tako se proces nastavlja u vrtnji koja doprinosi padu društvene proizvodnosti, nicanju neproizvodnih institucija koje bi trebale te probleme rješavati.a sve vodi u dalji pad društvene proizvodnosti. Kada udruženi rad bude na temelju tržišnih prilika, jedini donosio poslovne odluke, problem integracije jugoslavenskog tržišta će se riješiti veoma brzo i povoljno. Najvažnije je dakle osigurati da odluku o investiranju slobodnih sredstava može i mora donijeti jedino udruženi rad, imajući dužnost maksimiziranja dohotka, kao mjerila ispunjenja svoje društvene funkcije. Odluke o investiranju izvan područja gdje se udruženi rad nalazi ne smije prema tomu donositi nitko do udruženi rad, a odnose koji nastaju zajedničkim pothvatima među organizacijama udruženog rada mora na temelju ponude i tražnje regulirati udruženi rad, a ne netko drugi. 5. REZULTATI KOJI BI SE MOGLI POSTIĆI Prema projekcijama društvenog plana razvoja Jugoslavije, te prema pretpostavkama razvoja kako se on kretao do danas i uzevši u obzir činitelje koji su utjecali na kretanja, odnos industrijske proizvodnje prema ostalim djelatnostima, bi se znatno smanjio. |