DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Imajući u vidu da se promišljenim investicijama u drvnoj industriji mogu uštedjeti značajna sredstva, koja su danas mahom neracionalno uložena, uslijed čega se neiskorištenost kapaciteta povećava, pada proizvodnost rada i sredstava, mogu izvjesna sredstva biti usmjerena u šumarstvo na bazi zajedničkog sudjelovanja u dohotku šumarstva i prerade, zatim štednjom u šumarstvu, koje koristeći monopolni položaj nije stimulirano za veću proizvodnju, već svoje potrebe pokriva stalnim povećanjem cijena, moguće je relativno lako, uz pomoć jeftinih kredita ostvariti značajna ulaganja u proširenje sirovinske baze. Takvo proširenje bi moglo uz određene pretpostavke (odsječak 4.) proizvesti izvanredan poticaj na ravnomjeran razvoj cjelokupne narodne privrede, čime bi bio riješen velik dio sadašnjih problema. Nemamo iluzija da je sve to moguće postići upravo tako kako pokazuju naša istraživanja, već zbog toga što naši ekonometrijski modeli koje smo načinili u istraživanjima, imaju nedostatak da su kruti. S druge strane, kao što smo rekli, ima previše pretpostavaka. No mi smo bar izveli model u kojem smo promatrali međuzavisnost cjelokupne privrede, kao i pojedinačnim bilanciranjem uspostavljali ravnotežu, što se na žalost ne može reći za Plan razvoja Jugoslavije. 4. PRETPOSTAVKE UZ KOJE JE MOGUĆE OSTVARENJE S obzirom na prethodne odluke najviših partijskih foruma, savjetovanja i pripremnih rasprava te zaključaka Kongresa samoupravljača, može se zaključiti da će u ostvarenjima oko formuliranja ekonomske politike postepeno dolaziti do sve većeg i potpunijeg afimiranja udruženog rada kao činitelja privrednog odlučivanja i do postepenog napuštanja vođenja i donošenja mjera ekonomske politike, gdje je sve ili ponajviše odlučeno unaprijed i najčešće izvan udruženog rada. Jedna od pretpostavki da bi se mogli ostvariti rezultati na kojima počiva naš ekonomski model prikazan u prethodnom odsječku (samo ukratko) počiva na tomu, da smo socijalistička zajednica u kojoj je proizvodnja temeljena na društvenom vlasništvu, a da se poslovne odluke moraju potvrđivati na tržištu. Takav samoupravnim, tržišni socijalizam je opravdan ekonomski, on je ujedno najhumaniji vid društvenih odnosa među ljudima. To bi trebalo značiti da će u okvirima globalne politike razvoja, globalno usvojenih načela raspodjele, udruženi rad biti taj koji će na osnovu poznavanja tržišnih prilika, donositi poslovne odluke o proizvodnji, raspodjeli, distribuciji dobara, i on će koristiti prednosti koje donose dobre poslovne odluke, snositi posljedice loših. Udruženi se rad i do danas uvijek postavljao s ciljem da maksimizira dohodak, tj. on je stalno nastojao da optimalizira proizvodnju. U uvjetima koji su međutim omogućavali stalne preraspodjele društvenog proizvoda, koje nisu uvijek počivale na radu i proizvodnosti, rezultat je bio padanje proizvodnosti i padanje proizvodnje. Pored toga su postajale i postoje mogućnosti monopola, koje su dalje doprinosili padu proizvodnosti. Još jedna od posljedica miješanja u poslovne odluke izvan udruženog rada bila je tendencija kratkoročnosti u poslovanju, a to je posljedica, koja |