DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Imajući u vidu da se promišljenim investicijama u drvnoj industriji
mogu uštedjeti značajna sredstva, koja su danas mahom neracionalno uložena,
uslijed čega se neiskorištenost kapaciteta povećava, pada proizvodnost
rada i sredstava, mogu izvjesna sredstva biti usmjerena u šumarstvo
na bazi zajedničkog sudjelovanja u dohotku šumarstva i prerade, zatim
štednjom u šumarstvu, koje koristeći monopolni položaj nije stimulirano za
veću proizvodnju, već svoje potrebe pokriva stalnim povećanjem cijena,
moguće je relativno lako, uz pomoć jeftinih kredita ostvariti značajna ulaganja
u proširenje sirovinske baze. Takvo proširenje bi moglo uz određene
pretpostavke (odsječak 4.) proizvesti izvanredan poticaj na ravnomjeran razvoj
cjelokupne narodne privrede, čime bi bio riješen velik dio sadašnjih
problema.


Nemamo iluzija da je sve to moguće postići upravo tako kako pokazuju
naša istraživanja, već zbog toga što naši ekonometrijski modeli koje smo
načinili u istraživanjima, imaju nedostatak da su kruti. S druge strane, kao
što smo rekli, ima previše pretpostavaka. No mi smo bar izveli model u
kojem smo promatrali međuzavisnost cjelokupne privrede, kao i pojedinačnim
bilanciranjem uspostavljali ravnotežu, što se na žalost ne može reći za
Plan razvoja Jugoslavije.


4. PRETPOSTAVKE UZ KOJE JE MOGUĆE OSTVARENJE
S obzirom na prethodne odluke najviših partijskih foruma, savjetovanja
i pripremnih rasprava te zaključaka Kongresa samoupravljača, može se zaključiti
da će u ostvarenjima oko formuliranja ekonomske politike postepeno
dolaziti do sve većeg i potpunijeg afimiranja udruženog rada kao činitelja
privrednog odlučivanja i do postepenog napuštanja vođenja i donošenja
mjera ekonomske politike, gdje je sve ili ponajviše odlučeno unaprijed
i najčešće izvan udruženog rada.


Jedna od pretpostavki da bi se mogli ostvariti rezultati na kojima počiva
naš ekonomski model prikazan u prethodnom odsječku (samo ukratko)
počiva na tomu, da smo socijalistička zajednica u kojoj je
proizvodnja temeljena na društvenom vlasništvu, a da se poslovne odluke
moraju potvrđivati na tržištu. Takav samoupravnim, tržišni socijalizam
je opravdan ekonomski, on je ujedno najhumaniji vid društvenih
odnosa među ljudima. To bi trebalo značiti da će u okvirima
globalne politike razvoja, globalno usvojenih načela raspodjele, udruženi rad
biti taj koji će na osnovu poznavanja tržišnih prilika, donositi poslovne
odluke o proizvodnji, raspodjeli, distribuciji dobara, i on će koristiti prednosti
koje donose dobre poslovne odluke, snositi posljedice loših. Udruženi
se rad i do danas uvijek postavljao s ciljem da maksimizira dohodak, tj. on
je stalno nastojao da optimalizira proizvodnju. U uvjetima koji su međutim
omogućavali stalne preraspodjele društvenog proizvoda, koje nisu uvijek
počivale na radu i proizvodnosti, rezultat je bio padanje proizvodnosti i padanje
proizvodnje. Pored toga su postajale i postoje mogućnosti monopola,
koje su dalje doprinosili padu proizvodnosti.


Još jedna od posljedica miješanja u poslovne odluke izvan udruženog
rada bila je tendencija kratkoročnosti u poslovanju, a to je posljedica, koja