DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Prvenstveno bi napori morali biti usmjereni u otvaranje postojećih šuma. Zbog neotvorenosti se u nas siječe neprekidno u pristupačnim šumama, zbog čega velik dio tih šuma više i nisu gospodarske šume, da ne govorimo što znači stalno ulaženje sječom u šume, koja je živa biljna asocijacija. Velika površina degradiranih šuma zaslužuje isto tako pažnju i valjalo bi u njihovu konverziju u visoke šume usmjeriti znatna investicijska sredstva. Sječom i konverzijom tih šuma moguće je u prelaznom razdoblju, bez smanjivanja drvne mase šuma, dobiti znatne količine potrebnih sirovina za preradu, nešto manje za pilansku preradu, a značajne količine drva za ogrjev i kemijsku preradu odnosno preradu u drvne ploče. Uostalom ulaganje u konverziju degradiranih šuma nije u stvari nikakva posebna žrtva — dobija se odmah vrijedan materijal za preradu i postoje mogućnosti da se odmah povećava izvoz. Isto tako valja usmjeravati sredstva u konzerviju šikara u visoko produktivne gospodarske šume, te u podizanje nasada brzorastućih vrsta drva listača i četinjača kratke ophodnje na slobodnim zemljištima, kojih u SFR Jugoslaviji ima mnogo i koja nisu pogodna za poljoprivredu, ili bi pak njihova melioracija stajala previše u odnosu na očekivane poljoprivredne prinose. Ako bi svake godine izvršili pošumljivanje oko 20.000 ha takvim brzorastućim vrstama listača i četinjača, te ako bi svake godine izvršili konverziju 50 — 80.000 hektara degradiranih šuma i šikara, imali bi dovoljno materijala da svake godine podignemo po jednu tvornicu celuloze, koja bi nam u izvozu omogućila izvanredne devizne prihode, a da pri tomu ne bi morali sistemom subsidija stalno vršiti devalviranje vlastitog rada, kao što to činimo u nizu privrednih grana, koje održavamo pošto-poto. Investicijska sredstva u proširenu reprodukciju u šumarstvu nisu niti dugoročna, što se često navodi kao razlog da se zahtjevi šumarstva odgode u neizvjesnost, niti su nerazmjerno skupa. 3. POKUS ZAMJENOM UVOZA U znanstvenim istraživanjima realnih mogućnosti razvoja šumskoprerađivačke industrije u nas izveli smo simuliran pokus zamjene uvoznih količina materijala iz šumskoprerađivačke cjeline iz sadašnjih uvoznih transakcija unutar cjelokupne privrede i došli do zanimljivih rezultata: Ako bi u cijenama 1978. i primijenjeno na odnose 1978. godine zamijenili 2.522,6 milijuna dinara uvoza domaćim izvorima (uz pretpostavku da ih osiguramo — o čemu je bilo riječi u odsječku 2. i uz druge pretpostavke, o čemu će biti riječi u odsječku 4.) postoji mogućnost od polovine 80-tih godina dalje, izvoz šumsko prerađivačke reprodukcijske cjeline dostigne oko 6,0% ukupnog izvoza, što je relativno manje od današnjeg učešća, ali bi takav razvoj dao impuls da odnos uvoz:izvoz cjelokupne privrede od današnjeg 1:0,5 postane 1:1,48. Naravno da tu ima previše pretpostavki, koje je teško ostvariti u kratkom vremenu, ali je pokus vrijedan pažnje, jer bilanciranjem, koje smo vršili u svim ostalim sektorima narodne privrede nismo dobili ni približno tako dobre rezultate. |