DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 23 <-- 23 --> PDF |
razine već današnje, veoma niske potrošnje, očigledno se postavlja pitanje kako ćemo stajati u bliskoj budućnosti, kada tražnja dalje poraste, za što postoje svi uvjeti? Pri tomu moramo voditi računa, da uslijed energetske krize valja računati s daljim porastom potrošnje drva za gorivo, što će još više smanjiti skromne količine takvog drva za preradu u ploče i papir. Kada bi htjeli da zadovoljimo tražnju koja se očekuje da će biti 1985. godine, stopa rasta proizvodnje šumskoprerađivačke reprodukcije cjeline bi trebala biti oko 10% godišnje, a to bi značilo ne da moramo sjeći 21 — 27 milijuna m» drvne mase već oko 35 milijuna m3. Svima je jasno da to uz postojeće okolnosti niti možemo niti smijemo. Prvo, u veoma kratkom vremenu bismo ostali bez šuma, drugo, pitanje je da li bi povećana sječa bila dovoljno racionalna da dobijemo baš željeni asortiman, ili bi da bi ga postigli, morali sjeći čak i više. Osim svega, kada bi nam upravo i stajala na raspolaganju drvna masa za preradu veća za 50% od današnje, moramo ustvrditi da nismo u stanju uspješno preraditi takvu recimo novu masu, jer za to nemamo kapacitetne niti kadrovske mogućnosti, da bi to uspješno proveli u kratkom vremenu. Prema našim računicama, izvoz 2—5 m3 drvne mase u neprerađenom obliku predstavlja, sa svim međuzavisnim djelovanjima, jedno radno mjesto zaposlenog za cijelu godinu manje. Iz toga bi izašlo da se moramo koncentrirati da preradimo svaki m3 iz naših šuma u gotove proizvode. To uostalom nije saznanje koje je dostupno samo nama, jer zemlje koje nam danas isporučuju drvne sirovine (celulozno drvo), pokazuju sve manje dobre volje da bi to činili i u budućnosti, orijentirajući se na njegovu preradu sämi. Situacija u svijetu glede tražnje za drvom i drvnim proizvodima postaje sve kritičnijom. Drvo i drvni proizvodi spadaju u tzv. proizvode luksuza, kako ih razvrstava teorija potrošnje, budući da svi imaju, osim ogrjeva, elasticitet tražnje u odnosu na realan disponibilni prihod veći od jedinice. Porastom životnog standarda tražnja za drvom i drvnim proizvodima, u nas i u svijetu, unatoč substitutima, raste neproporcinalno, što izaziva i izazvat će do kraja stoljeća ozbiljne manjkove. Iz toga bismo mogli zaključiti, da ako bi ispunili osnovne preduvjete za isporuke finalnih drvnih proizvoda, papira i prerađevina papira, a koji se sastoje u kvaliteti, cijenama i rokovima isporuke, da bi u budućnosti mogli bez ozbiljnih teškoća isporučivati inozemstvu sve za izvoz raspoložive količine. Pri tomu valja voditi računa da je dugoročni trend u prilog izvozne orijentacije, budući da cijene imaju stalnu tendenciju porasta. Taj porast nije nagao poput onoga sirove nafte, osim toga je povremeno izložen sezonskim i godišnjim oscilacijama (celuloza, papir i piljena građa), ali u desezoniranom trendu pokazuje porast koji leži iznad porasta cijena industrijskih proizvoda, a još daleko iznad trenda porasta cijena poljoprivrednih proizvoda. Izvozne perspektive drva i drvnih proizvoda su daleko najbolje od svih drugih izvoznih alternativa koje ima naša zemlja. Potrebna ulaganja da bi se postigla jedinica izvoza manja su nekoliko puta od slijedeće najpovoljnije alternative: poljoprivrede. Za razliku od poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, drvni proizvodi se izvoze danas, a vjerojatno će se to dešavati i u budućnosti, bez restrikcija, što se ne može reći za poljoprivredne pro |