DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 19 <-- 19 --> PDF |
skin plantaža u nas. Što se tiče ideje o stimulaciji cvatnje u sjemenskim plantažama autor je u svom radu, koji je tiskan i na njemačkom, prikazao tu mogućnost ako se one podižu južnije od prirodnog područja rasprostranjen]a vrste. Količina i intenzitet sunčanog osvjetljenja utječu na povećanje cvatnje i plodonošenja. Ispravnost ove ideje se potvrdila i time što su Danci kasnije podigli eksperimentalnu sjemensku plantažu u Africi, a Šveđani u Francuskoj. Profesor Vidaković objavljuje svoje radove u domaćim časopisima: Glasnik za šumske pokuse, šumarski list, Šumarstvo, Acta Biologica, Acta Pharma!. Jugoslavica, Topola, Genetika, Anali za šumarstvo i dr. Rasprave koje su imale šire značenje publicirao je u vodećim časopisima u inozemstvu. Tako je u Silvae Genetica objavio 4 rada, u Radiation Botany jedan rad, u Experientia jedan rad, Soz. Forswirtschaft jedan rad. U zbornicima od međunarodnih skupova, simpozija i kongresa publicirano je 6 Vidakovićevih radova, a u izdanju FAO publikacija 7 radova. Profesor M. Vidaković je od 1970. godine urednik časopisa »Anali za šumarstvo«, koji izdaje JAZU. Kao urednik uspio je okupiti za suradnike u časopisu najeminentnije stručnjake iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća iz mnogih država Evrope i Amerike. U okviru te djelatnosti posebno su vrijedne monografije o genetici važnijih evropskih vrsta šumskog drveća. Za publiciranje monografija prof. Vidaković je zadužen od strane IUFRO. Profesor Vidaković je veoma aktivan u Međunarodnoj uniji istraživalačkih organizacija u šumarstvu (IUFRO). Već 1965. godine organizira u Zagrebu u okviru ove organizacije jedan sastanak u kojemu sudjeluje 35 inozemnih učesnika iz 18 zemalja Evrope i Sjeverne Amerike. U okviru bilateralne suradnje na znanstvenom polju između Jugoslavije i SAD, M. Vidaković je bio rukovodilac dva projekta, koji su trajali od 1968 — 72 i 1974 — 78, a koji su nakon donošenja završnog izvještaja (78), ocijenjeni od američkih recenzenata kao uspješni. Nakon završenog prvog i drugog istraživalačkog projekta prof. Vidaković sada rukovodi trećim projektom. Projekti su vezani za istraživanje problema inkompatibilnosti kod križanja nekih dvogličavih borova, te za problem masovne reprodukcije proizvedenih hibrida. Od ove faze istraživanja po toj problematici možemo očekivati i značajne praktične rezultate. Nakon završene specijalizacije u Danskoj i švedskoj 1956. godine M. Vidaković je uporno radio ne samo na istraživanjima iz područja genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, već i na uvođenju tih disciplina u redovnu nastavu na šumarskom fakultetu u Zagrebu. To je učinjeno 1958. godine i od tada se te discipline predaju na Fakultetu u formi jednog predmeta pod naslovom Šumarska genetika, a po novom nastavnom programu od 1976. godine pod naslovom Genetika za oplemenjivanje drveća. Zahvaljujući prof. Vidakoviću Šumarski fakultet u Zagrebu je bio prvi u zemlji, koji je uveo u nastavu ove discipline u ovakvom obliku. Danas postoji i nastava III stupnja iz područja Oplemenjivanja šumskog drveća. Dosada su 5-ica kandidata magistrirala. Kod uzdizanja kadrova potrebno je napomenuti da je prof. Vidaković od osnutka Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju na Šumarskom fakultetu 1960. godine do danas uspio osposobiti dovoljan broj nastavnog i istra |