DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ja njegov najopsežniji rad je o oblicima crnog bora u Jugoslaviji. Na osnovi toga rada autor je uspio dokazati postojanje više svojti crnog bora u Jugoslaviji. Taj rad danas predstavlja veoma vrijedan znanstveni prilog izučavanju svojti crnog bora na cijelom području pridolaska ove vrste. Naime, autor je uspio dokazati da se uz pomoć anatomske građe iglica mogu sigurnije odrediti svojte toga bora. Rad je citiran u mnogim inozemnim publikacijama. Na osnovi rezultata iz toga rada autor je pokušao koristeći neke karakteristike češera, sjemenki i njihovih klica odrediti provenijencije crnog bora i ustanoviti vrijednost tih karakteristika u taksonomiji. Tim radom je utvrđeno, da se samo djelomično provenijencije mogu tom metodom utvrditi, a da se ta svojstva mogu koristiti u taksonomske svrhe samo u slučajevima kada se i druga svojstva uzmu u obzir. 2. Primjena radioaktivnog zračenja za stimulaciju rasta i dobivanje mutacija Autor je iz ovog područja objavio više radova. Izučavajući utjecaj zračenja na klijavost sjemena i rast biljaka nekih četinjača Vidaković je ustanovio, da se pomoću malih doza gama zračenja može povećati energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u prvim godinama razvoja. Značajno je i to, da se kod starog sjemena ovim putem može povećati energija klijavosti, te se na taj način vijek korištenja sjemena može produžiti. U koautorstvu s B. Bevilacqua, Vidaković je napisao rad o utjecaju gama zračenja na kromosome kod somatskih stanica Picea abies. Prikazane su razne abnormalnosti, koje kod toga nastaju. Međutim, najinteresantniji zaključak je da se sveukupna duljina kromosoma u stanici ne mijenja uslijed zračenja u komparaciji s kontrolom. Vidaković je dobio veoma interesantne rezultate iz unutarvrsne hibridizacije borova, kada je polen koji je korišćen za oprašivanje prvotno bio zračen. Potomstvo je od takvog križanja imalo bujniji rast od kontrole. Objašnjenje te pojave je prema autoru u većoj heterozigotnosti potomstva budući da je genetska konstitucija muškog roditelja promijenjena. Osim toga ova istraživanja su pokazala da je ovom metodom oplemenjivanja moguće povećati genetsku varijabilnost. Ova istraživanja su zapažena i često citirana u svjetskoj literaturi. 3. Nasljeđivanja i oplemenjivanje pojedinih svojstava kod šumskog drveća Iz ovog područja M. Vidaković je objavio četiri rada, koji se odnose na njegovu istraživačku djelatnost u Pakistanu. Sa svojim suradnicima Vidaković je izučavao nasljeđivanje visinskog i debljinskog prirašćivanja te pravnost debla kod Dalbergia sissoo Roxb.. Ova vrsta drveta je veoma važna u podizanju irigacionih plantaža i nasada u Pakistanu, Egiptu i Sudanu. Istraživanja su pokazala, da je nasljednost visinskog i debljinskog prirašćivanja utjecana dobrim dijelom okolinom, a vrlo malo genetskim faktorima, dok je pravnost debla u visokom stupnju nasljedno svojstvo. Ova konstatacija je veoma značajna, kada se ima u vidu, da ova vrsta ima veoma krivudavo deblo. |