DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 121 <-- 121 --> PDF |
sa znanstvenim dostignućima u svijetu. Bio je istaknuti tumač ruske pedološke škole. O međunarodnoj aktivnosti najbolje govore činjenice. Sudjelovao je aktivno na različitim međunarodnim skupovima, Kao u Pragu (1929), Moskvi (1930), Budimpešti (1934), Oxfordu (1935), Beču (1937), Dresdenu (1939), Amsterdam (1950), Berlinu (1957), Procchio na Elbi (1958), Sevigli (1960). Bio je član različitih međunarodnih znanstvenih organizacija i tijela kao: Međunarodnog pedološkog društva (od 1928), podpredsjednik Komisije za fiziku tla Međunarodnog pedološkog društva za period 1935—1940 (Oxford), podpredsjednik IV Komisije Kongresa Međunarodnog pedološkog društva (Amsterdam 1950), član American Society of Plant Physiologist (od 1957), član Njemačkog botaničkog društva (od 1957), član Socitete Europeenne de Culture. Venecija (od 1960), član Masarykove Akademije Prace, Prag (od 1932), dopisni član Československe Akademie Zemedelske, Prag (od 1936) član Instituta Internacionale des recherches betteraviese Broxelles (1932 — 1954), dopisni član Njemačkog pedološkog društva (od 1957) i član redakcije Međunarodnog časopisa Agrochimica, Pisa (od 1957). Bio je aktivan i neumoran također i u radu naših znanstvenih i stručnih organizacija i drugih tijela. Bio je dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (od 1940—1951), predsjednik Jugoslavenske sekcije Međunarodnog pedološkog društva, 1939 — 1940, Urednik Poljoprivredne znanstvene smotre Zagreb (1941—1952), glavni urednik znanstvenih edicija Poljoprivrednog nakladnog zavoda Zagreb (1947 — 1949), ´urednik Hrvatske enciklopedije za poljoprivredne nauke (do 1945), glavni urednik časopisa Godišen zbornik PMF Skopje, serija Biologija (do 1964), glavni urednik Bulletin scientifique Savjeta akademija nauka SFRJ za SR Makedoniju (1956 — 1964), dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu (1935 — 36), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva Zagreb (1943), predsjednik Društva na biolozite, Skopje (1958). Obavljao je i druge dužnosti. Za svoju znanstvenu, stručna, pedagošku i društvenu djelatnost profesor Gračanin dobio je značajna javna priznanja i nagrade. Navodimo Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, kojim ga je odlikovao Predsjednik Tko (1965) »za naročite zasluge stečene dugogodišnjim radom na polju nauke, kulture i prosvjete i za postignute uspjehe na uzdizanju stFJČnih i naučnih kadrova čime je učinjen doprinos širenju bratstva i jedinstva među našim narodima«, te nagradu za životno djelo Sabora SR Hrvatske. Mihovil Gračanin jedna je od najizuzetni jih pojava u naučnom životu Jugoslavije. Njegovo djelo i život imaju povijesni značaj za razvitak prirodnih znanost u Hrvatskoj. Ostavio je trajan primjer, putokaz i poticaj sadašnjim i budućim i istraživačima na području pedologije, ekologije i biljne fiziologije. VJEČNA MU SLAVA I HVALA! Dr Jakob Martinović |