DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 119 <-- 119 --> PDF |
okolnošću bila određena i njegova dalja znanstvena aktivnost kao pedologa, ekologa i fiziologa od 1928. do 1952. godine. Godine 1934. postao je redovni profesor dz pedologije (za šumare i agronome) te iz ishrane bilja i mehaničke obrade tla (za agronome). Bio je tada po godinama najmlađi sveučilišni profesor u Zagrebu. Na žalost, godine 1952, kada je bio u najboljem stvaralačkom naponu, morao je prekinuti svoju djelatnost kao sveučilišni profesor. Jednim pogrešnim administrativnim rješenjem, za koje krivicu ne snose njegove kolege i učenici, prekinut je njegova rad na Poljoprivrednošumarskom fakultetu u Zagrebu. Ali učinjena nepravda nije mogla pokolebati prof. Gračanina da nastavi predanim znanstvenim radom. Na poziv Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skopju M. Gračanin nastupa godine 1955. mjesto redovnog profesora iz fiziologije i ekologije bilja. Na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1965. godine, kada se vraća u Zagreb. I u zasluženoj mirovini M. Gračanin nesmanjenim intenzitetom nastavlja svoj znanstveni i pedagoški rad. Godine 1965. izabran je za honorarnog redovitog profesora na postdiplomskom studiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Istovremeno radi na izgradnji laboratorija za istraživanje plodnosti tla pri Agrokombinatu u Zagreba. Tu, uz znanstvena ekološka istraživanja, mnogo doprinosi i formiranju novih istraživača. Uza sve to, posljednjih godina života, već narušenog zdravlja, završava (u suradnji s prof, dr Lj. Ilijanićem). i god. 1977. publicira svoje posljednje opsežno znanstveno djelo »Uvod u e k o 1 o g i j u«.* Pisati o znanstvenom radu i životu Mihovila Gračanina u nekrologu kao što je ovaj, nije moguće, jer je za to potrebna čitava knjiga. Čitatelji mi zato neće *) Bibliografija 135 znanstvenih radova objavljena je u Šumarskom listu br. 11—12/1972. god., str. 464—469. U istom broju, na str. 470—471, objavljen je i popis radova u »Spomenici uz 70. obljetnicu Prof. Dr. Mihovila Gračanina«. (UR.) zamjeriti ako ih uputim na uglednu ediciju »Spomenica uz 70. obljetnicu prof, dr ing. Mihovila Gračanina« izdanu u Zagrebu 1971. godine. U toj Spomenici nalazi se popis i opširan prikaz radova Mihovila Gračanina. Bitno se ipak treba reći. Polazeći od spoznaja da je poljoprivredna i šumarska proizvodnja u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu određena, osim genetskim, u najvećoj mjeri još i vanjskim ekološkim svojstvima, prof. Gračanin je čitav život posvetio pedološkim i fizioekološkim istraživanjima. Njegova pedološka istraživanja obuhvaćaju vrlo širok spektar problema u vezi s genezom, fiziografijom i kvalifikacijom naših tala. Proučavao je naša podzolirana tla, crvenice, smeđe tlo, rendzine, hidromorfna tla, slanjače itd. Od početka svog rada u zemlji prof. Gračanin je poklanjao veliku pažnju proučavanja šumskih tala. Bavio se proučavanjem plodnosti tla šumskih zajednica, te fiziografskim svojstvima šumskih tala. Na temelju golemog znanstvenog materijala što ga je istraživao na terenu i u laboratoriju, dolazi M. Gračanin do brojnih originalnih spoznaja. Njegova poznata djela — Pedologija (u tri dijela) i Prilog genetskoj klasifikaciji tala, izdana u razdoblju od 1946 — 1951. god. pribavila su ma veliku međunarodnu reputaciju. Njegove rezultate pozitivno ocjenjuju i u svojim radovima koriste i istaknuti evropski pedolozi (Mückenhausen, Scheffer, Mancini, Schaufelberger, Kuron, Schachtschabel, Kastanis). Neobičnom pronicljivošću i rijetkim istraživačkim talentom iskazao se prof. Gračanin i na području fiziološke ekologije. U svojim radovima istražuje: fiziološko djelovanje cinka na rast zelenih biljaka, katalitička aktivnost biljaka, fiziološki karakter ortofosforne kiseline, utjecaj vanjskih vegetacijskih faktora na sorpciju fosfora i kalija iz prirodnih supstrata, odnose između rasta korijenovog sistema i koncentracije hranjivog supstrata, odnos sorpcije iona i transpiracije, utjecaj svjetla na sorpci525 |