DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 117     <-- 117 -->        PDF

te se u njemu održavali i hrvatski sabori. Od tih nije se izgubio u zaboravu posebno
sabor iz 1397. god., »krvavi sabor«, na kojem je kralj Žigmund opozicione sabornike
na čelu sa Stjepanom Lackovićem na prijevaru jednostavno pogubio. Ovaj prizor
ovjekovječen je na slici Otona Ivekovića u crkvi sv. Križa (skica za ovu sliku nalazi
se u gradskom muzeju). U ovoj crkvi nalazi se i barokni oltar iz 1756. godine,
djelo ljubljanskog kipara F. Rooba, jedan od bisera baroknog kiparstva.


U gradu obišli smo i mjesto, na kojem je 1860. godine počelo hrvatsko šumarsko
školstvo tj. mjesto tada osnovanog Gospodarsko-šumarskog učilišta. Danas se
tu nalazi Poljoprivredni institut koji se sastoji od Zavoda za poljoprivredna istraživanja
te više i srednje poljoprivredne škole. Okolni park je gotovo bez drveća,
koje je bilo srušeno ili teško oštećeno orkanom, koji je zahvatio Križevce ovog ljeta.


Na putu za kalničke šume, g. j . Kalnik-Kolača, zaustavili smo se u selu
Kalniku te u planinarskom domu Kalnik. U selu Kalnik obišli smo tamošnji vinarski
podrum, kojeg su prije cea 45 godina osnovali kalnički vinogradari. Kalnički
planinarski dom nalazi se ispod ostatka Kalnik-grada. S terase ispred doma pružaju
se prekrasni vidici prema istoku i jugu na pitomi, brežuljkasti, kalnički kraj.


Nastavili smo prema lokalitetu Vratno, gdje se nalazi lugarnica u sklopu koje
se nalazi i oveća prostorija — dvorana i u kojoj se, kao i u spomenutom planinarskom
domu, također može noćiti. Uz autohotne vrste bukve, graba, hrasta livadica
ispred lugarnice okružena je i crnogoričnim drvećem. Uz dobar lovački ručak i
dobru kalničku kapljicu razvio se nevezan drugarski razgovor o problemima šumarstva
ovog kraja. Saznali smo i to, da Šumarija veći dio svog lovišta namjerava
ograditi u cilju uzgoja jelena, običnog i lopatara, srna i divljih svinja za komercijalni
lov. I danas već dolaze strani lovci na visoku divljač, ali zbog otvorenosti
lovišta dogodi se da komadi namijenjeni odstrelu odu u susjedna lovišta, u kojima
počesto i zaglave. Ograđivanjem lovišta to bi se izbjeglo, zainteresiranom lovcu
osigurao odstrel željenog komada, a Šumariji sigurniji prihod od lova.


Nakon toga obišli smo samu gospodarsku jedinicu, posebno da vidimo posljedice
ranog snijega u studenome prošle tj. 1980. godine. U pojedinim dijelovima ove
gospodarske jedinice sastojine su decimirane. Od oštećenih stabala za sada je za
sječu doznačena masa od oko 30000 ms. Ovom doznakom obuhvaćena su ona stabla,
koja su bila toliko oštećena da svako čekanje predstavlja čisti gubitak i drvne
mase i prihoda. Svako stablo makar i jače oštećene krošnje, ali sa zelenim granama
ostavljeno je da nastavi s rastom ili vegetiranjem tj. sjeći će se kada se pokažu
znakovi njegovog odumiranja. I ovo je bio jedan od razloga, da su u neotvorene
dijelove ove šume građeni putevi. Za sada je otvoreno pitanje obnove oštećenih
sastojina, jer će jedan dio svakako trebati ručno pomladiti. Dakle i u obnovu
trebat će ulaganja ne samo rada nego i novčanih sredstava.


Povratak u Križevce uslijedio je pokraj partizanske bolnice iz NOB-e preko
starog krajiškog sela Vojakovac.
Tajnik DITŠDI Zagreb


Franjo Petrović, dipl. ing.