DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 116     <-- 116 -->        PDF

postupno otvaranje ovog brdskog područja. Ove bukove šume bile su i prije eksploatirane
dosta jakim zahvatom oplodnih sječa, ali se drvna masa tada transportirala
zemljanim točilima i vlakama, jer je tada to bio jedini mogući način
izvoza. Kako su poslije toga sječine ostale izvan uzgojnih zahvata naselio se korov,
razvilo se gusto grmlje i prizemno rašće i onemogućena je prirodna obnova šume.
Stoga se pristupilo u prezrelim bukovim sastojinama kombiniranom načinu pomlađivanja
tj. prirodnim, gdje su to dozvoljavati uvjeti tla, i umjetnom sjetvom
jelovog sjemena i sadnjom smrekovih biljaka. Smreka je unošena uglavnom
u vrtače, gdje je zakorovljenje bilo najjače, ali i tlo najdublje i najbolje, pa se
mogao očekivati i dobar uspjeh. Tako su se dobile sastojine s 0,7 bukve i 0,3 četinjače,
koje se nalaze kao oaze unutar bukovih sastojina.


Ovaj način pomlađivanja starih sastojina na ovom području izazvao je među
prisutnima živu polemiku koja je završila zaključkom, da on najbolje odgovara
tamošnjim prilikama i da treba i ubuduće nastaviti takvim radom.


Šumarija radi i na regeneraciji i konverziji degradiranih sastojina, pa su uz
ostalo, uzgojene i sastojine crnog bora. S tim zahvatima trebalo bi sistematski
nastaviti, ali bi i šira društvena zajednica trebala osiguravati sredstva, jer šuma
na tom strmom području, plitkog tla i kamenih inkrusta, ima specifičnu ulogu.


Eksurzisti su pogledali u Slapnici — Čunkovoj uvali kamenolom u kojem Šumarija
godišnje izradi oko 400000 ms tučenca.


Ovo područje nekadanje krašićke komune s naseljima Pribić i Kalje te brojnim
zaseocima još je nerazvijeno područje. No povezanost prometnicama, provedena
elektrifikacija pružaju i veću mogućnost zaposlenja a na pragu je i preorijentacije
poljoprivredne proizvodnje. Određenu ulogu ima i suradnja sa susjednom
Slovenijom.


Nakon zadržavanja, uz zakusku, u predjelu Vodice, gdje je i planinarski dom,
ekskurzija je završila ručkom u Kalju, prvom sjedištu šumarije za ovo područje,
gdje smo se rastali s domaćinima kao i predstavnicima Šumskog gospodarstva
Karlovac Mr Ivom Mrzi jakom i Ing. Zdravkom Novakom te ing. Matom
Čičkom , direktorom OOUR-a Šumarija u Jastrebarskom, prijašnjim šumarskim
inspektorom Općine Jastrebarsko.


2.
Na ekskurziji u Križevce sudjelovalo je dvanaest članova Šumarskog društva
u Zagrebu. Ekskurziju su dočekali i pratili Ing. Ivo Ž g e 1 a, direktor OOUR-a
Šumarija Križevci te inženjeri Ivan Đ u r i č i ć, Mladen Rikat i i Anđelko S e r d
a r u š i ć.


U prvom dijelu ekskurzije s povijesnim presjekom Križevaca i njegove okoline,
što nam je bilo omogućeno susretljivošću i iscrpnim izlaganjem kustosa Gradskog
muzeje Vlade S r i m š e k a.


U muzeju razgledali smo zbirku predmeta nađenih na križevačkom području
od najranije pojave čovjeka na ovom području, zatim etnografsku zbirku, iz doba
ilirizma i dr. Današnji grad nekad se sastojao od dva dijela: naselja unutar zidina,
grada, uglavnom vojnog značaja i naselja izvan zidina (gornji i donji), od kojih se
svaki zvao Križevac. Ujedinjenjem unutrašnjeg dijela grada s vanjskim i naziv
je promijenjen u Križevce, a od do tada dva grba, svaki s po jednim križićem,
izrađen je jedan s dva križa. Križevci su u prošlosti bili i značajno političko mjesto,