DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 116 <-- 116 --> PDF |
postupno otvaranje ovog brdskog područja. Ove bukove šume bile su i prije eksploatirane dosta jakim zahvatom oplodnih sječa, ali se drvna masa tada transportirala zemljanim točilima i vlakama, jer je tada to bio jedini mogući način izvoza. Kako su poslije toga sječine ostale izvan uzgojnih zahvata naselio se korov, razvilo se gusto grmlje i prizemno rašće i onemogućena je prirodna obnova šume. Stoga se pristupilo u prezrelim bukovim sastojinama kombiniranom načinu pomlađivanja tj. prirodnim, gdje su to dozvoljavati uvjeti tla, i umjetnom sjetvom jelovog sjemena i sadnjom smrekovih biljaka. Smreka je unošena uglavnom u vrtače, gdje je zakorovljenje bilo najjače, ali i tlo najdublje i najbolje, pa se mogao očekivati i dobar uspjeh. Tako su se dobile sastojine s 0,7 bukve i 0,3 četinjače, koje se nalaze kao oaze unutar bukovih sastojina. Ovaj način pomlađivanja starih sastojina na ovom području izazvao je među prisutnima živu polemiku koja je završila zaključkom, da on najbolje odgovara tamošnjim prilikama i da treba i ubuduće nastaviti takvim radom. Šumarija radi i na regeneraciji i konverziji degradiranih sastojina, pa su uz ostalo, uzgojene i sastojine crnog bora. S tim zahvatima trebalo bi sistematski nastaviti, ali bi i šira društvena zajednica trebala osiguravati sredstva, jer šuma na tom strmom području, plitkog tla i kamenih inkrusta, ima specifičnu ulogu. Eksurzisti su pogledali u Slapnici — Čunkovoj uvali kamenolom u kojem Šumarija godišnje izradi oko 400000 ms tučenca. Ovo područje nekadanje krašićke komune s naseljima Pribić i Kalje te brojnim zaseocima još je nerazvijeno područje. No povezanost prometnicama, provedena elektrifikacija pružaju i veću mogućnost zaposlenja a na pragu je i preorijentacije poljoprivredne proizvodnje. Određenu ulogu ima i suradnja sa susjednom Slovenijom. Nakon zadržavanja, uz zakusku, u predjelu Vodice, gdje je i planinarski dom, ekskurzija je završila ručkom u Kalju, prvom sjedištu šumarije za ovo područje, gdje smo se rastali s domaćinima kao i predstavnicima Šumskog gospodarstva Karlovac Mr Ivom Mrzi jakom i Ing. Zdravkom Novakom te ing. Matom Čičkom , direktorom OOUR-a Šumarija u Jastrebarskom, prijašnjim šumarskim inspektorom Općine Jastrebarsko. 2. Na ekskurziji u Križevce sudjelovalo je dvanaest članova Šumarskog društva u Zagrebu. Ekskurziju su dočekali i pratili Ing. Ivo Ž g e 1 a, direktor OOUR-a Šumarija Križevci te inženjeri Ivan Đ u r i č i ć, Mladen Rikat i i Anđelko S e r d a r u š i ć. U prvom dijelu ekskurzije s povijesnim presjekom Križevaca i njegove okoline, što nam je bilo omogućeno susretljivošću i iscrpnim izlaganjem kustosa Gradskog muzeje Vlade S r i m š e k a. U muzeju razgledali smo zbirku predmeta nađenih na križevačkom području od najranije pojave čovjeka na ovom području, zatim etnografsku zbirku, iz doba ilirizma i dr. Današnji grad nekad se sastojao od dva dijela: naselja unutar zidina, grada, uglavnom vojnog značaja i naselja izvan zidina (gornji i donji), od kojih se svaki zvao Križevac. Ujedinjenjem unutrašnjeg dijela grada s vanjskim i naziv je promijenjen u Križevce, a od do tada dva grba, svaki s po jednim križićem, izrađen je jedan s dva križa. Križevci su u prošlosti bili i značajno političko mjesto, |