DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 114 <-- 114 --> PDF |
3. Iz prikaza M. BONNEAU-a, direktora istraživanja u Nacionalnom centru za šumarska istraživanja (Centre National de Recherches Forestieres) PRIHRANJIVANJE I ŠUMSKA PROIZVODNJA U FRANCUSKOJ 1980. između ostalog saznajemo, da se od unazad 25 godina, kako su počeli prvi radovi — pokusi, prihranjivanje šumskih kultura primjenjuje samo u pokrajinama Landes, Massif Central i la Bretagne. U pokrajini Landes de Gascogne redovno se kod sjetve primorskog bora dodaje 60 do 80 kg P-jOg po obrađenim prugama (koje su široke 3 — 4 met.). Procjenjuje se, da se gnojenjem postiže veći prirast od 3 ms /ha´god., što uz trošak gnojenja od 450 F/ha i uz kamatu od 4% opterećuje 1 m3 drva prosječno s 22 F (a cijena na panju 1 ms oblovine promjera od 19 do 26 cm kreće se oko 70 F). Ali »drvo primorskog bora iz gnojenih sastojina gubi nešto na gustoći i randmanu celuloze, što se međutim dade popraviti dodavanjem potaše «. U Centralnom masivu s gnojenjem PKCa visinski prirast 10-godišnjih smreka povećan je za 53% tj. dok su gnojene biljke postigle visinu od 4,07 m negnojene su bile visoke svega 2,65 m. 4. Bilježimo i drugi dio članka (prvi dio izašao je a br. 247) D. ALEXAN- DRIAN-a: POTENCIJALNA BERBA I KORISĆENJE ŠUMSKE BIOMASE S PODRUČJA MEDITERANA, u kojem izlaže tehniku kompostiranja i korišćenja komposta u poljoprivrednoj proizvodnji. To je biomasa ne samo drvenastih vrsta makije i gariga nego i trajnica kao bušina (Cistus sp.), majčine dušice (Thymus sp.) i đr. Radi se o industrijskom načinu kompostiranja uz pomoć određenih bakterija, pa i dodatkom stajskog gnoja. Naime stajski gnoj povećava udio hranidbenih elemenata, jer dok kompost bez. dodatka stajnog gnoja sadrži dušika 0,4 — LS0/«, fosfora (P203) 0,1 do 0,4% a kalija (K20) 1,5 do 2,5»/n uz dogatak gnojiva njihove količine povećavaju se na 2L — 1,3 i 2,8*/«. Kompost bez gnoj ive sadrži i 0,1 do 0,8»/« magnezija (MgO) i 2,0 — 10,0Vo kalcija (Ca 0). Za ovo kompostno gnojivo posebno je značajno da poboljšavaju fizikalna svojstva tla odnosno aeraciju i zadržavanje vlage (vode). Ovaj način iskorišćivanja biomase s površina koje nisu sposobne za poljoprivrednu pa ni voćarsku ili maslinarsku proizvodnju ni za proizvodnju drva svakako je zanimiv i za naše mediteransko područje odnosno područje kamenjara, šibljaka, makije ili gariga. S jedne strane iskorišćavala bi se biomasa (i omogućilo zapošljavanje određenog broja radnika) koja ostaje neiskorišćena a s druge strane osiguralo dio gnojiva i za poljoprivrednu i za šumarsku proizvodnju Osigurao bi se dio organskog gnojiva, koje je i u suvremenoj proizvodnji nužno,´ a u mediteranskom području to više, što ono poboljšava prozraku (a mnoge crvenice su ilovaste do glinaste) te osigurava povoljniji režim vlažnosti. Što više to bi bila i meliorativna mjera u makijama i šibljacima. tj. sastojinama šumskog drveća u kojem je visinski, a i debljinski, prirast ograničen na male dimenzije, jer bi se time postigla regeneracija panjeva i žilja, a posebno, kada bi se sječa izvršila i razbijanjem odnosno odvajanjem panja od žilja.2 Time bi se ne samo održala nego i povećala zaštitna funkcija takve vegetacije, jer bi bila bujnija od pretJjodne, stare. O. PiSkorlć 1) »Ratar bi se morao boriti za veći broj krava po hektaru, kako bi se obavljala i stajska gnojidba, koja bi popravila svojstva tla. Mi umjetni m gnojivima raubujemo zemlju i zbog toga stagniramo s prinosima« izjavio je V. Vide nv š e k, generalni direktor PIK »Belje« u zagrebačkom »Vjesniku« od 16. 01. 1982. 2) Vidi i: 1. O. Piskorič: Dinamika visinskog pristupa izbojaka iz panjeva česmine (Quercus iJex L.), Šumarski list, 1963, br. 3—», 2. 0. Piškorić: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca, Narodni šumar, 1965. br. 5—6. |