DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 114     <-- 114 -->        PDF

3. Iz prikaza M. BONNEAU-a, direktora
istraživanja u Nacionalnom centru
za šumarska istraživanja (Centre National
de Recherches Forestieres) PRIHRANJIVANJE
I ŠUMSKA PROIZVODNJA U
FRANCUSKOJ 1980. između ostalog saznajemo,
da se od unazad 25 godina,
kako su počeli prvi radovi — pokusi,
prihranjivanje šumskih kultura primjenjuje
samo u pokrajinama Landes, Massif
Central i la Bretagne. U pokrajini
Landes de Gascogne redovno se kod sjetve
primorskog bora dodaje 60 do 80
kg P-jOg po obrađenim prugama (koje su
široke 3 — 4 met.). Procjenjuje se, da se
gnojenjem postiže veći prirast od 3 ms
/ha´god., što uz trošak gnojenja od 450
F/ha i uz kamatu od 4% opterećuje 1 m3
drva prosječno s 22 F (a cijena na panju
1 ms oblovine promjera od 19 do 26 cm
kreće se oko 70 F). Ali »drvo primorskog
bora iz gnojenih sastojina gubi nešto na
gustoći i randmanu celuloze, što se međutim
dade popraviti dodavanjem potaše
«. U Centralnom masivu s gnojenjem
PKCa visinski prirast 10-godišnjih smreka
povećan je za 53% tj. dok su gnojene
biljke postigle visinu od 4,07 m negnojene
su bile visoke svega 2,65 m.
4. Bilježimo i drugi dio članka (prvi
dio izašao je a br. 247) D. ALEXAN-
DRIAN-a: POTENCIJALNA BERBA I KORISĆENJE
ŠUMSKE BIOMASE S PODRUČJA
MEDITERANA, u kojem izlaže
tehniku kompostiranja i korišćenja komposta
u poljoprivrednoj proizvodnji. To
je biomasa ne samo drvenastih vrsta makije
i gariga nego i trajnica kao bušina
(Cistus sp.), majčine dušice (Thymus sp.)
i đr. Radi se o industrijskom načinu
kompostiranja uz pomoć određenih bakterija,
pa i dodatkom stajskog gnoja.
Naime stajski gnoj povećava udio hranidbenih
elemenata, jer dok kompost bez.
dodatka stajnog gnoja sadrži dušika 0,4
— LS0/«, fosfora (P203) 0,1 do 0,4% a kalija
(K20) 1,5 do 2,5»/n uz dogatak gnojiva
njihove količine povećavaju se na 2L —
1,3 i 2,8*/«. Kompost bez gnoj ive sadrži
i 0,1 do 0,8»/« magnezija (MgO) i 2,0 —
10,0Vo kalcija (Ca 0). Za ovo kompostno
gnojivo posebno je značajno da poboljšavaju
fizikalna svojstva tla odnosno aeraciju
i zadržavanje vlage (vode).


Ovaj način iskorišćivanja biomase s
površina koje nisu sposobne za poljoprivrednu
pa ni voćarsku ili maslinarsku
proizvodnju ni za proizvodnju drva svakako
je zanimiv i za naše mediteransko
područje odnosno područje kamenjara,
šibljaka, makije ili gariga. S jedne strane
iskorišćavala bi se biomasa (i omogućilo
zapošljavanje određenog broja radnika)
koja ostaje neiskorišćena a s druge
strane osiguralo dio gnojiva i za poljoprivrednu
i za šumarsku proizvodnju
Osigurao bi se dio organskog gnojiva,
koje je i u suvremenoj proizvodnji
nužno,´ a u mediteranskom području to
više, što ono poboljšava prozraku (a
mnoge crvenice su ilovaste do glinaste)
te osigurava povoljniji režim vlažnosti.
Što više to bi bila i meliorativna mjera
u makijama i šibljacima. tj. sastojinama
šumskog drveća u kojem je visinski, a i
debljinski, prirast ograničen na male
dimenzije, jer bi se time postigla regeneracija
panjeva i žilja, a posebno, kada
bi se sječa izvršila i razbijanjem odnosno
odvajanjem panja od žilja.2 Time bi
se ne samo održala nego i povećala zaštitna
funkcija takve vegetacije, jer bi
bila bujnija od pretJjodne, stare.


O. PiSkorlć
1) »Ratar bi se morao boriti za veći broj krava
po hektaru, kako bi se obavljala i stajska gnojidba,
koja bi popravila svojstva tla. Mi umjetni m
gnojivima raubujemo zemlju i zbog
toga stagniramo s prinosima« izjavio je V. Vide nv
š e k, generalni direktor PIK »Belje« u zagrebačkom
»Vjesniku« od 16. 01. 1982.


2) Vidi i:


1. O. Piskorič: Dinamika visinskog pristupa izbojaka
iz panjeva česmine (Quercus iJex L.), Šumarski
list, 1963, br. 3—»,
2. 0. Piškorić: Dinamika prirasta izdanaka crnog
jasena i medunca, Narodni šumar, 1965. br. 5—6.