DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 112 <-- 112 --> PDF |
na-obnovi velikih površina veoma velikih zahtjeva, kod kojih se upotrebljavaju manje uobičajene vrste drva. Uspjeh ovih radova na obnovi je do određene mjere kočen postojanjem papkarske divljači, osobito jelenske divljači. Cilj ovog rada je bio predložiti mjere u okviru biotehničke zaštite šume. Ove mjere se temelje uglavnom na prijedlogu izgradnje sistema objekata za prezimljenje papkarske divljači i za uređenje zimskog prihranjivanja ove divljači. F i š e r, Z . — Hanuš,V. — Bouchn e r , H .: Inventarizacija stanja tetrijebova (Lyrarus tetrix L.) (str. 183—199) Rasprostranjenost površina s pojavom tetrijeba običnog (Lyrarus tetrix L.) u ČSR se od godine 1955. do 1977. smanjila za oko 85%, od godine 1973. do 1977. se smanjila za oko 25%. Prema statističkim podacima palo je stanje tetrijebova od godine 1970. do 1978. od 8.901 komada na 5.088 jedinica tj. na 57,1%> prvotnog stanja. U Južnoj Češkoj živi od prvotnih 3.653 tetrijebova u godini 1970. samo 2.145 jedinica (59%), u području Krkonoša se suprotno tome od godine 1965. povećalo stanje za 17,9%. Povećanje stanja za oko 70°/o je zabilježeno u sjevernočeškom kraju, u ostalih pet oblasti s pojavom tetrijeba je zabilježen manjak. Istraživanjem u 1977. godini je bilo utvrđeno, da na cijelom području ČSR živi 7.258 tetrijebova. U zapadnočeškom, južnočeškom i sjevernočeškom području postoji 5.964 tetrijebova (82,2%), a u istočnočeškom 526 tetrijeba (7,2%), u sjevernomoravskom 486 tetrijebova (6,7%), a u južnomoravskom 282 tetrijeba (3,9%). Blud´ovsky, Z. : Smjerovi usavršavanja planskog upravljanja šumskim gospodarstvom (str. 201—212) Sažetak prijedloga za uređenje granskog sistema planskog upravljanja šumskim gospodarstvom u sedmoj petoljet ci. Predlaže se izmjene metodike planiranja provađanjem aktualizacije strukture planiranih radova i naglašavanje zainteresiranosti za iskorištavanje drveta, pojačavanje elemenata hozraščota oijele grane, produbljivanje postupaka upravljanja investicionom izgradnjom i uvođenjem sistema kompleksnog upravljanja kvalitetom. Zvolänek, J. : Za ekonomiku održavanja i popravaka teretnih automobila i traktora u šumskom gospodarstvu (str. 213—232) Za buduću diferenciranu normu su bili praćeni na 95 šumskih uprava u ČSR troškovi održavanja i popravaka kod Š 706, T 138 (148), LKT 75 (80), Z 6718 (6784) i Z 8011 — kristal i daljnji tehničko ekonomski pokazatelji. Troškovi za djelatnost održavanja i popravaka čine npr. kod Š 706 u prosjeku ČSR u prvoj godini od vremena nabavke samo 31.000 kčs (PHM — 24.800 Kčs), u petoj godini već 59.000 Kčs za jedno vozilo (PHM — 27000 Kčs). Pomoću korelacionih zavisnosti i daljnjih preračunavanja konstruirani su predbježni maksimalni troškovi za održavanje i popravke odabranih mehanizama i tzv. koeficijent popravaka (tj. udio izdataka za popravke i utrošenu naftu i ulja). Nakon jednogodišnje provjere iz njih će biti sastavljena diferencirana norma troškova za popravke; istodobno se računa s pogodnim redom premiranja za posadu vozila. Chalupa, V .: Rast ponika crnogoričnih vrsta drva kod njihovog uzgajanja u vanjskim i kontroliranim unutarnjim uslovima (str. 233—255) Rad sadrži rezultate komparativnog pokusa razvoja ponika smreke, običnog bora, ariša i duglazije na otvorenom prostoru i u kontroliranim povoljnim uslovima u komorama za rastenje. Pokus je pokazao, da je ponik u komorama već s 18 tjedana postigao značajne dimenzije, tj. kao onaj koji je nakon tri mjeseca presađen na otvoreno. Ing. Bernard Hruška |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 113 <-- 113 --> PDF |
FORETS DE FRANCE ET ACTION FORESTIERE No 248, Octobre 1981 1. »Prihodi šumoposjednika (u 1981. godini) smanjit će se najmanje za 30°/o, kako pokazuju postignute oijene u prvim ovojesenjim prodajama u odnosu na prodaje u 1980. godini« uvodna je rečenica u članku »SLABA PRODAJA OVOJESENJIH SJEČINA (ETATA)«. Iako je pretežni dio šuma u Francuskoj u privatnom posjedu to se drvna masa prodaje i putem dražbi koje se održavaju tijekom rujna i listopada širom zemlje, prvenstveno za područja pojedinih okruga, a prednji zaključak slijedi iz uspjeha prodaja na, do zaključka 248. broja lista »Forets de France«, 69 održanih prodaja. To je posljedica »dva glavna činioca — ekonomske recesije u USA i naglom pogoršanju konjukture na tržištu zapadne Europe«. Na navedenih 69 prodaja ostalo je neprodano 25°/o ponuđene drvne mase listača a 29a/o drva četinjača uz prosječni pad cijena prodanih količina za 12"Vo, posebno za hrastovine te za čamovinu. Nasuprot hrastovim bukovina je zadržala bolju prođu a postignute cijene su u prosjeku za 5 — 10°/o niže nego 1980. godine. Prodaja čamovine (jelovine i smrekovine) vrlo oscilira. Tako npr. u regionu-okrugu Albertville- a nije prodano 60o/o ponuđene drvne mase, u Saint Claude-u 24l0/o a u Epinalu samo 4°/o. Cijene su bile niže između 5 i 20V(t. To se odnosi na krupnije, tehničko, drvo, dok je stanje s celuloznim drvom bolje, s porastom cijena do lOVo. Drvo duglazije postiglo je također za 5—15°/o niže cijene nego 1980. godine, dok kod bjeloborovine nije bilo promjena. Drvo primorskog bora u Toulon-u postiglo je 5—10°/o višu cijenu, ali to se ne može označiti, doslovno stoji u »Forets de France«, signifikantnim, jer u masivu Landes drvne mase već su šest mjeseci bez kupaca. 2. U sklopu akcija koje provodi vlada Socijalističke stranke francuske je i novi porez, porez na vrijednost imovine koja premašuje 3 milijuna franaka, dakle može reći analogan porez kao kod nas porez na ukupni dohodak, ako Laj premašuje određeni godišnji iznos (za 1981. god. s pragom od nešto preko 300 000 dinara, dakako »novih«). Pored izvadka iz odnosnog Zakona kojim se taj porez uvodi (početkom 1982. godine), izvadka iz rasprave u Narodnoj skupštini, u ovom broju o tome nalazimo i daljnja dva priloga, oba pod pokroviteljstvom Nacionalne federacije Udruženje šumovlasnika (Fćderation Nationale des Syndicats de Proprietaires Forestiers Sylviculteurs), a potpisao ih predsjednik Federacije L eclerc de Hauteclocque. Prvi je: »ŠUMA: IZUZETNA POSEBNOST« s podnaslovom da »izuzetna posebnost šume zahtijeva i posebnu fiskalnu pažnju« u kojem se između ostalog naglašava dugoročnost šumske proizvodnje te da privatne šume u Francuskoj još nisu uspostavile ravnotežu i da je potrebno pošte diti šumouzgajivače i njihov rad na dugi rok. Također se naglašava da od ukupne vrijednosti šume 3/4 otpada na vrijednost zemljišta. Drugi je prilog pod naslovom U ŠUMI: TRIDESET GODINA JOŠ JE DOBA DJETINJSTVA, a sadrži fotografije sastojina bukve i smreke i običnog bora u dobi 30, 60 i 90 godina za smreku, 30, 60, 120 i 150 godina za bukvu a 30, 60, 120 i 160 godina za obični bor (kod kojeg su međutim slike pomiješane) i kratak tekst. U tekstu se kaže, da će možda »ove slike pomoći, da se uoči izuzetno dugo vrijeme rasta drveća i strepnjii uzgajivača« i da je »do zrelosti potrebno još mnogo strpljenja, dugoročnih ulaganja i prihvaćanja neizvjesnosti«. Također »stablo treba sunca, vode i plodnog tla ali i povjerenja i štednje uzgajivača«. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 114 <-- 114 --> PDF |
3. Iz prikaza M. BONNEAU-a, direktora istraživanja u Nacionalnom centru za šumarska istraživanja (Centre National de Recherches Forestieres) PRIHRANJIVANJE I ŠUMSKA PROIZVODNJA U FRANCUSKOJ 1980. između ostalog saznajemo, da se od unazad 25 godina, kako su počeli prvi radovi — pokusi, prihranjivanje šumskih kultura primjenjuje samo u pokrajinama Landes, Massif Central i la Bretagne. U pokrajini Landes de Gascogne redovno se kod sjetve primorskog bora dodaje 60 do 80 kg P-jOg po obrađenim prugama (koje su široke 3 — 4 met.). Procjenjuje se, da se gnojenjem postiže veći prirast od 3 ms /ha´god., što uz trošak gnojenja od 450 F/ha i uz kamatu od 4% opterećuje 1 m3 drva prosječno s 22 F (a cijena na panju 1 ms oblovine promjera od 19 do 26 cm kreće se oko 70 F). Ali »drvo primorskog bora iz gnojenih sastojina gubi nešto na gustoći i randmanu celuloze, što se međutim dade popraviti dodavanjem potaše «. U Centralnom masivu s gnojenjem PKCa visinski prirast 10-godišnjih smreka povećan je za 53% tj. dok su gnojene biljke postigle visinu od 4,07 m negnojene su bile visoke svega 2,65 m. 4. Bilježimo i drugi dio članka (prvi dio izašao je a br. 247) D. ALEXAN- DRIAN-a: POTENCIJALNA BERBA I KORISĆENJE ŠUMSKE BIOMASE S PODRUČJA MEDITERANA, u kojem izlaže tehniku kompostiranja i korišćenja komposta u poljoprivrednoj proizvodnji. To je biomasa ne samo drvenastih vrsta makije i gariga nego i trajnica kao bušina (Cistus sp.), majčine dušice (Thymus sp.) i đr. Radi se o industrijskom načinu kompostiranja uz pomoć određenih bakterija, pa i dodatkom stajskog gnoja. Naime stajski gnoj povećava udio hranidbenih elemenata, jer dok kompost bez. dodatka stajnog gnoja sadrži dušika 0,4 — LS0/«, fosfora (P203) 0,1 do 0,4% a kalija (K20) 1,5 do 2,5»/n uz dogatak gnojiva njihove količine povećavaju se na 2L — 1,3 i 2,8*/«. Kompost bez gnoj ive sadrži i 0,1 do 0,8»/« magnezija (MgO) i 2,0 — 10,0Vo kalcija (Ca 0). Za ovo kompostno gnojivo posebno je značajno da poboljšavaju fizikalna svojstva tla odnosno aeraciju i zadržavanje vlage (vode). Ovaj način iskorišćivanja biomase s površina koje nisu sposobne za poljoprivrednu pa ni voćarsku ili maslinarsku proizvodnju ni za proizvodnju drva svakako je zanimiv i za naše mediteransko područje odnosno područje kamenjara, šibljaka, makije ili gariga. S jedne strane iskorišćavala bi se biomasa (i omogućilo zapošljavanje određenog broja radnika) koja ostaje neiskorišćena a s druge strane osiguralo dio gnojiva i za poljoprivrednu i za šumarsku proizvodnju Osigurao bi se dio organskog gnojiva, koje je i u suvremenoj proizvodnji nužno,´ a u mediteranskom području to više, što ono poboljšava prozraku (a mnoge crvenice su ilovaste do glinaste) te osigurava povoljniji režim vlažnosti. Što više to bi bila i meliorativna mjera u makijama i šibljacima. tj. sastojinama šumskog drveća u kojem je visinski, a i debljinski, prirast ograničen na male dimenzije, jer bi se time postigla regeneracija panjeva i žilja, a posebno, kada bi se sječa izvršila i razbijanjem odnosno odvajanjem panja od žilja.2 Time bi se ne samo održala nego i povećala zaštitna funkcija takve vegetacije, jer bi bila bujnija od pretJjodne, stare. O. PiSkorlć 1) »Ratar bi se morao boriti za veći broj krava po hektaru, kako bi se obavljala i stajska gnojidba, koja bi popravila svojstva tla. Mi umjetni m gnojivima raubujemo zemlju i zbog toga stagniramo s prinosima« izjavio je V. Vide nv š e k, generalni direktor PIK »Belje« u zagrebačkom »Vjesniku« od 16. 01. 1982. 2) Vidi i: 1. O. Piskorič: Dinamika visinskog pristupa izbojaka iz panjeva česmine (Quercus iJex L.), Šumarski list, 1963, br. 3—», 2. 0. Piškorić: Dinamika prirasta izdanaka crnog jasena i medunca, Narodni šumar, 1965. br. 5—6. |