DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 111 <-- 111 --> PDF |
rađeno i vrednovano 155 kružnih plohu u mješovitim sastojinama smreke i običnog bora na jednom šumskom tipu. Rezultati istraživanja su pokazali, da pojedine veličine rasta imaju u mješovitim sastojinama drugačiji tok nego u čistim sastojinama. Iz toga proizlaze i razlike u potencijalnoj produkciji, koja je bila vrednovana u jedinicama sadržaja mase i vrijednosti. Na istraživanom šumskom tipu imaju mješovite sastojine veću potencijalnu produkciju nego čiste sastojine obiju vrsta. Bio je također predložen optdmalizacioni postupak, koji omogućuje odrediti optimalnu zastupljenost obiju vrsta. P r u d i č , Z.: K pitanju trajnosti produkcije drva u hrastovo-bukovom vegetacionom stupnju (str. 123—137) U hrastovo-bukovom vegetacionom stupnju u sedam šumskih oblasti je osnovano 160 istraživačkih ploha, na kojima je praćen utjecaj četinjača na uslove gornjeg sloja tla. Provedenim statističkopedološkim istraživanjem nije bilo dokazano nikak%7o značajno osiromašenje gornjeg sloja tla utjecajem smreke, običnog bora ili ariša. Osim toga je bio kod nasljednjih generacija navedenih vrsta drveća upoređivan debljinski rast dominantnih stabala. Pokazalo se, da je izborom genetski pogodnog sjemena moguće djelovati na pad trajnosti drvne produkcije kod četinjača u ovom stupnju. Dio učešća četinjača s gledišta trajnosti produkcije u kiselom i hranjivom nizu studiranog stupnja iznosi 75%. Bezdech, J.: Promjene vlažnosti sirovih trupaca smreke utjecajem dužine skladištenja (str. 139—151) Studija prati kako rasprostranjenost vlažnosti u trupcu, tako i promjene ove vlažnosti utjecajem dužine skladištenja. Za rasprostranjenost vlažnosti je bio odabran »index vlažnosti«, što je udio individualne vlažnosti u desetinama dužine trupca prema prosječnoj vlažnosti cijeloga trupca. Njezin tok se uspjelo izraziti analitičkim izrazom parabole trećega stupnja u obliku: y = 0,964 — 0,57x h 2,119x2 — l,591xs Kod isušivanja trupaca položenih u sjeni i na suncu je prirodna razlika u padu vlažnosti, koja kod trupaca na suncu u prvih šest mjeseci za oko IO3/« brža, a u daljnjih pola godine se razlika prema gubitku vlažnosti trupaca, koji se isušuju u sjeni još podvostručuje. Ribal, M. — Toufar, J. — Berna š e k, V.: Repelentni spray za zaštitu drveća pred oštećivanjem od divljači (str. 153—168) Suradnjom Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Jilovištu — Strnadima s kolektivom Drachema u Pragu proizveden je bio repelentni spray (proizvodni naziv RAVAR) za zaštitu drveća pred oštećivanjem od divljači. RAVAR se upotrebljava u vrijeme vegetativnog mirovanja za zaštitu terminalnih izbojaka šumskih sadnica od ogrizavanja divljači i za zaštitu debala i grana voćaka od glodanja zečeva i divljih kunića. Na zaštićenim dijelovima raslinja brzo sasušuje d stvara neravnu mjehurastu površinu. RAVAR je moguće upotrijebiti i po mrazu i prskati ga i na mokre biljke; za biljke je potpuno neškodljiv i štita cijelu zimu. U šumarstvu se upotrebljava i za zaštitu sadnica kod sadnje i za zaštitu novopriraslih izbojaka četinjača u vrijeme vegetacije. U upoređenju s repelentima za prskanje koji se primjenjuju ručnim leđnim prskalicama, rad je s njime manje fizički naporan, čistiji j higijenskiji. Lochman, J. — Bendova, E.: Prijedlog mjera u okviru biološke zaštite šumskih kultura i sastojina u oblasti Krušnih Gora (str. 169—182) U Krušnim Gorama se u sadanje vrijeme ostvaruju velike sječe u nastojanju spasiti drvnu masu sastojina, koje odumiru pod toksičnim utjecajem industrijskih ekshalata. S tim su vezani radovi |