DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 110     <-- 110 -->        PDF

suđivanje o prognozi razvoja godišnje količine
vode porječja u ovisnosti na planiranu
sječu.


2. Br. 57. sadrži:
Lok vene, T.: Utjecaj deformacija
korjenovih sistema sadnica u omotima
na njihovu morfogenezu i rast kultura


(str. 7—23)
U kulturama u starosti od 1—14 godina
su bili analizirani korjenovi sistemi
sadnica smreke i običnog bora posađenih
u polietilenovim vrećicama i tresetno
celuloznim lončićima i korjenovi sistemi
biljaka uzgojenih metodom Kopparfors.
Rezultati su pokazali različit utjecaj pojedinih
omota na korjenove sisteme. Omoti,
koji ne dozvoljavaju prorašćivanje
korjenja (polietilenove vrećice, metoda
Kopparfors) djeluju na rast korjenja negativno
i tako pogoršavaju kvalitetu osnovanih
kultura. Osobito nepovoljno se
pokazuju kod običnog bora, koji za razliku
od smreke ne stvara adventivno korjenje.
U kulturama osnovanim sadnicama
uzgojenim u tresetno celuloznim lončićima
nisu bile zapažene izrazitije deformacije
korjenovih sistema sadnica u kulturama.


Mračck, Z.: Kvalitativni razvoj juvenilnih
smrekovih šuma nastalih iz kultura
osnovanih raznih gustoća (str. 25—53)


Vrednovanje kvalitativnog razvoja smrekovih
mladika u periodu prvih petnaest
godina njihova života obuhvatilo je analizu
uginuća, visinskog i debljinskog prirasta,
vanjske kvalitete stabla i kvrgavosti.
Rezultati dobiveni na pet istraživačkih
ploha sa šest varijanata gustoće
kultura u granicama 10.000 do 2.500 sadnica
početnog broja pokazuju, da je za
postizanje kvalitativno dobrih sastojina
nužno osnivati kulture smreke u području
hrastovo-bukovog do bukovog pojasa
brojem 5000 sadnica, u pojasu jelovo-bukovom
do smrekovo-bukovog brojem 4000
sadnica, a n pojasu samih smreka brojem
3000 do 3500 sadnica po ha.


Kriegel, H.: Djelovani«» različite dubine
sadnje na primanje i rast borovih
kultura (str. 55—72)


Iz razloga većeg korištenja mehanizacije
kod pošumljavanja i problematičnog
pridržavanja zahtjevane dubine sadnje
pristupilo se istraživanju, kako različita
dubina sadnje (od —10,0 cm do +5,0 cm)
kod različitog sadnog materijala (1/0, 1/0
PP, 2/0, 3/0, 1/1, 1/2) djeluje na deformaciju
korjenja i stabalaca, visinski prirast,
produkciju biomase i gubitke uginućem.


Rezultati su dokazali, da je različita
dubina sadnje izrazito utjecala na učvršćenje
sadnica u tlu, na veličinu korjenovih
sistema, različite vlažnosti gornjih
slojeva tla kao i različite količine zagrnutih
grana i broja ogoljenih korjenova.


Š i k a, A. — V i n š, B .: Rast dugiazije
u šumskim sastojlnama ČSR (str. 73


95)


Na 76 istraživačkih ploha osnovanih u
raznim područjima ČSR izvršene su detaljne
taksacione i biometričke analize
rasta duglazije (Pseudotsuga douglasii
(Mirb) var. menziesii Franco). Iz rezultata
istraživanja proizlazi, da visinski
rast duglazije u češkim zemljama odgovara
približno rastu duglazije u sjeverozapadnoj
Njemačkoj, kako ga karakteriziraju
tabele rasta Bergela (1969). Raspon
srednjih sastojinskih visina duglazije u
starosti 85—95 godina se kretao od 30 do
40 m. Najbolji rast je imala duglazija
na staništu vlažnih jelovih i hrastovih
bukvika i na svježim jelovim bukvicima
i dubravama. U visinskom rastu je pretjecala
duglazija smreku na svim praćenim
staništima za 7 do 41%. Iz upoređenja
produkcije mase duglazije i smreke
u uslovima ČSR proizlazi, da je zaliha
deblovine na jedan ha kod duglazije u
80 godina prema smreki viša za 100 do
200 m*.


P o 1 e n o , Z .: Potencijalna produkcija
mješovitih sastojina (str. 97—122)


Prema već prije određenoj metodici je
bilo na principu regresivne analize ob