DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 109 <-- 109 --> PDF |
visi o cijepljenom klonu kod cijepljenja na genetički jedinstvenu podlogu. Rezultati su ovisili o kombinaciji podloga-cijep i bili su u cijeloj skupini s identičnim cijepovima i podlogama isti. Materna, J. — Khout, R .: Sorpcija sumpornog dioksida šumskim humusom (str. 111—127) Studija je utvrdila, da sorpcija sumpornog dioksida površinom humusa ima ekološko značenje. Sorpcija SOa površinom humusa je bitno niža nego sorpcija mineralnim tlom. Znatne su razlike između sorpcije SO2 pojedinim strukturnim elementima humusa. Pokusi obilježenim SO2 su utvrdili, da SO2 može prodrijeti u humusni sloj sve do dubine nekoliko centimetara. Intenzitet i brzina sorpcije je očito ovisno o vlažnosti humusovog sloja. U turbulentnoj atmosferi brzina sorpcije raste. Ryskovä, L.: Vrednovanje upotrebivosti nekoliko metoda za upoređivanje svojstava raznih vrsta smreka (str. 129138) Za bliže karakteriziranje unutarnjeg stanja igličja bodljikave smreke (Picea pungens), koja je smatrana kao vrsta otporna prema utjecaju imisija, bila je iskušana sa nekoliko jednostavnih metoda, koje bi mogle dopuniti sliku tokova kod njezinih asimilacionih organa. Na materijalu četiriju vrsta smreka kontrolnih i imisijama nejednako izloženih određivan je klorofil a, b, sadržaj škroba, površinskih voskova, suhe tvari, zamućenosti i mjerenja vodljivosti vodenog izluška igličja. Utvrđene su razlike stanja igličja između bodljikave smreke i igličja obične smreke te drugih vrsta. Lochman, J. i Rednovä, E.: Skupne smjernice za daljnji uzgoj u oblasti na uzgoj jelena u Krušnoj Gori — Istok (str. 139—158) Porast industrijskih imisija i njihov negativan utjecaj na opstanak smrekovih sastojina zahtijeva i izvanredne mjere. Papkar ska divljač je prirodan sastavni dio u toj oblasti ali u provođenju opsežnih radova otežava obnovu sastojina, pa je nužno u prijelazno vrijeme smanjiti njihovo brojno stanje. U radu je prikazana sadanja situacija i predložene su mjere da se smanje štete od divljači. Najveća pažnja posvećena je jelenskoj divljači. Za lopatara i muflona preporučen je kvalitetniji uzgoj a za srne mozaično snižavanje stanja u područjima s najvećim zadacima obnove. F a n t a , B .: Rasprostranjenost divljači i ostale funkcije šume (str. 159—185) Kako su štete koje prouzrokuje divljač u šumskim sastojinama, i usprkos visokih troškova zaštite, stalno značajno visoke smanjenjem kvalitete drva, utvrđeno je brojno stanje divljači. Sva divljač preračunata je na jelensku i predočeno njezino rasprostranjenje na kartama. Utvrđeno je, da najviše divljači, osobito jelenske, živi u područjima s produkcijom najkvalitetnijih drvnih sortimenata. Stoga su za intenzivan i kvalitetan uzgoj divljači odabrana područja u kojima nije maksimalna produkcija drva ali vodeći računa da ne budu ugrožene i ostale važne funkcije šume. K f e č e k , J .: Prognoza utjecaja sječe šuma na promjenu količine vode maloga porječja (str. 197—211) Bilančna analiza desetogodišnjeg rasporeda mjerenja padavina i otjecanja, provedenog po V. Zelenom (Institut za melioriacijska istraživanja Zbraslav) na dva djelomična porječja eksperimentalnog objekta Červik u Moravskosleskim Beskidima. Na dijelu porječja A je bio realiziran tekući program golim sječama na pruge, dio porječja B je ostavljen kao kontrolni. Za ovaj eksperimenat su bile utvrđene zavisnosti utjecaja veličine godišnjih sječa i povećanje količine vode porječja u godini, koja slijedi nakon zahvata (14), kao i zavisnosti vremenskog razvoja pada ovoga povećanja nakon zahvata (15), (16). Time je omogućeno ra |