DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 107 <-- 107 --> PDF |
solutnim ekološkim minimumom svih biogenih i apsolutnim ekološkim maksimumom svih ekoloških faktora uopće.« Iz ovih zakona se vrlo jednostavno uočava da se potencijalna genetska svojstva drveće ne mogu postići bez vanjskih ekoloških faktora. Najopširnije potpoglavlje koje obuhvaća stanišne faktore i odnose (147 stranica) obrađuje temperaturu, svjetlo, vodu, vjetar, tlak, bioelemente, stimulativne i nocidne faktore, radioaktivne elemente, reakciju, koncentraciju hranjivih otopina, fertilizatore, pesticide i prirodne ekostimulcide. Biogeni stimulativni i nocidni faktori obrađuju se iscrpno u ovom potpoglavlju, dok su dijelom obrađeni i u pedosferi. U odjeljku o vodi Gračanin daje svoju podjelu kserofita u eukserofite, parakserofite, koju za naše šumarske potrebe smatramo prikladnom. U podnaslovu Štetno djelovanje prekomjerne vlažnosti tla Gračanin upozorava na vrlo složene ekofiziološke probleme u staništima nizinskih šuma te piše — »da nije višak vode uzrokom ugi ŠUMSKO GOSPODARSTVO U prikazu publikacije »Šumsko gospodarstvo Delnice 1960 — 1980«, objavljenom u prošlom broju Šum. Lista, navedeno je, da su »Zbornik o stotoj obljetnici Šumarstva Jugoistočne Slavonije« izdale SOUR »Slavonska suma« i ŠG. Slavonski Brod. Ing. Zv. Koščević iz Vinkovaca poslao je Uredništvu ispravak, da izdavači Zbornika nisu bile imenovane organizacije nego C e n t a r za zna nstveni rad Vinkovci u suradnji sa Šumskim gospodarstvima Vinkovci i Slavonski Brod. banja nekih fanerofita na poplavljenim terenima, već prije svega drugi ekološki faktori, kojih se intenzitet mijenja zbog hidromorfizacije tla, a i različita reaktivnost drveća na te promjene«. Gračanin dalje navodi »da višak C02 može djelovati na podzemne organe još štetnije od nedostatka slobodnog kisika.« U poglavlju Biotski odnosi kao ekološki faktori Ilijanić je odnose među organizmima obradio u podnaslovima Mutualizam,. Komenzalizam, Parazitizam, Predacija, Antibioza i Kompeticija. Ovo poglavlje dano je vrlo sažeto, ali usprkos tome dobro obrađuje biotske faktore. U podnaslovu Kompeticija prešturo je obrađena njena raznolikost koja se ispoljava u šumskim ekosistemima. Na kraju rezimiramo da knjige Gračanina- Tlijanića: Uvod u ekologiju bilja može poslužiti kao dobra podloga za upoznavanje s problematikom ekoloških zakonitosti u šumskim ekosistemima, te je preporučujemo studentima šumarstva i šumarskim stručnjacima koji se bave biološkom komponentom šumarstva. Prof, dr B. Prpić DELNICE 1960— 1980.(2) »Stotu obljetnicu«, nastavlja Ing. Koščević, »nije obilježila ´Slavonska šuma´«, već samo njezini dijelovi i to: Šumsko gospodarstvo ´Hrast´ Vinkovci i Šumsko gospodarstvo Slavonski Brod, koji su siijednici, odnosno gospodare najvećim dijelom šuma o kojima je riječ u navedenom Zborniku. Naime, SOUR ´Slavonska šuma´ ima u svom sastavu i šumska gospodarstva Osijek, Našice i Podravsku Slatinu, koja nisu na terenu Jugoistočne Slavonije«. Uredništvo |