DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1981 str. 104 <-- 104 --> PDF |
mjesta postanka za vrijeme glacijacije. Razmještene su u blizini piknik-lokacija ili na prostranstvima šumskih čistina (tamo gdje se ljudi zadržavaju), odmah uz putove. Neki primjerci su teški i po nekoliko tona, zaobljeni, moglo bi se reći obrušeni, onako kako su ostali iza glečerskih tokova koji su ih brusili. Vidi se odlično struktura stijene. Mnogi su nađeni na prostorima samih gradskih šuma, pa su premješteni na sadašnje lokacije ,a neki su uz dosta znatne izdatke dopremljeni iz drugih dijelova zemlje da upotpune osnovne zbirke »samaca« (Findlinge). U jednoj brošuri sa kolorisanim fotografijama i tekstom (sve popularno pisano) svaki znatiželjnik se može sam uputiti u petrografske i mineraloške karakteristike tih stijena. Obrađena su ukratko i geološka doba, naročito period glacijacije, kojim je njihova zemlja u dalekoj prošlosti uvelike uplivisana. Dakle, uz svjež zrak i razonodu ,cijela mala škola geologije i petrografije. Moglo bi se još dosta mjesta posvetiti navođenju i opisivanju raznih objekata i uređaja namijenjenih potrebama odmora i rekreacije. U ovom radu posvećeno je nešto više mjesta samo onim sportskim, fiskulturnim i kulturnim sadržajima koji se ne sreću svuda, ali se rjeđe sreću, u razvijenim zemljama. Pa ipak, ne smijemo zaboraviti, barem spomenuti, još razne sportske objekte i uređaje namijenjene zimskim sportovima — skijaške staze i si. Svu ovu široku bazu i akciju prati i snažno podržava bogata štamparska i propagandna aktivnost od strane uprave šuma i zainteresovanih društvenih organizacija. Desetine raznih prospekata dobro zamišljenih i ukusno opremljenih u koloru i crno-bijeloj tehnici, brošura, letaka i si. približuje i objašnjava ovo bogatstvo mogućnosti za zdravlje i razonodu. Sve to stoji na raspolaganju interesentima, najčešće potpuno besplatno ili za relativno mali novac. Ostali smo zadivljeni brojnim katalozima (u koloru), brošurama i lecima koji doprinose istom cilju, a koje izdaje Švicarski savez za zaštitu prirode, i ne samo na ovom mjestu i za ove svrhe. Važno je još odgovoriti na pitanje ko to sve plaća, jer to nas najčešće i prije svega interesuje. Švicarska ima drukčiji društveni i privredni sistem, drukčiju raspodjelu dohodaka. Prihodi gradova (kao uostalom i drugih opština, kantona i federacije) potiču od poreza, drugih dažbina i prihoda dobara koja su u vlasništvu gradske opštine. Svi se oni ubiru i raspoređuju kroz budžet. Tako je i sa rashodima. Grad Zürich je vlasnik 1050 ha šuma. Prihodi iz tih šuma i rashodi na upravu i gazdovanje određuju se prema namjeni pozicijama gradskog budžeta. Eventualne razlike (negativne) u saldu poslovanja gradskih šuma pokrivaju se iz drugih izvora budžeta, a pozitivne, ako treba, dodaju drugim oblastima rada i života. Dakle, u suštini grad Zürich finansira i rashode koji su vezani za funkciju šume kao područja rekreacije građana. Ne treba potcjenjivati ni pomoć koja dolazi, ili može doći, iz drugih izvora — korporacije, društvene organizacije, lični pokloni itd. Zdravlje, odmor i radna i obrambena sposobnost građana je izuzetno važna stavka sveukupne društvene brige i za to se sredstva nađu. Oprostili smo se sa ing. Oldaniem i iskreno mu zahvalili na nastojanju da nas opširno i svestrano informiše o svim aspektima brige jednog upravitelja kome su povjerene šume čija je funkcija težištem okrenuta prema zadovoljenju potreba rekreacije građanstva najvećeg švicarskog grada. Ponijeli smo mnoga nova saznanja. Radi sjećanja dao nam je na rastanku i njihovu tzv. »Zelenu knjižicu šetača«, koju je u okviru »Evropske godine zaštite prirode« izdao Švicarski savez za zaštitu prirode. Vrlo ukusno je opremljena, džepnog formata, sadrži lijepe umjetničke kreacije i, što je najvažnije, »deset zlatnih pravila« u kojima je ispisan |